REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Sesvetama
Industrijska cesta 15
10360 Sesvete
Poslovni broj: Ovr-1352/2023-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Sesvetama po sutkinji Marini Andrić, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Marije Mihaljević, u pravnoj stvari ovrhovoditelja UD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv ovršenika B2 KAPITAL d.o.o. za poslovne usluge, OIB 57509775367, Radnička cesta 41, 10000 Zagreb, radi ovrhe, 5. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
I Upućuje se ovršenica UD, u roku 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe, određene rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba, poslovni broj: Ovrv-212/08 od 20. veljače 2008., nedopuštenom zbog razloga iz kojeg je izjavila žalbu (čl.50.st.1. toč. 11. Ovršnog zakona) te da dokaz o tome (primjerak tužbe) dostavi sudu.
II. Pokretanje parnice iz točke I. ovog zaključka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine.
III. Odbija se prijedlog ovršenice od 2. rujna 2024. za odgodom izvansudske ovrhe, koja se provodi na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba, poslovni broj: Ovrv-212/08 od 20. veljače 2008., kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša, sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: Ovrv-212/08 od 20. veljače 2008. određena je izvansudska ovrha općenito na imovini ovršenika.
2. Ovršenica je ovome sudu 12. studenog 2021. podnijela „tužbu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim“ a na temelju naprijed citiranog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika. Sud je rješenjem posl.broj P-5858/2021 od 24. studenog 2021. odbacio podnesenu tužbu, a povodom žalbe ovršenice Županijski sud u Rijeci posl. broj: Gž-587/2022-2 od 17. listopada 2023. je isto rješenje ukinuo i vratio ovome sudu na ponovni postupak.
3. U ponovljenom postupku, sud je naložio ovršenici da uredi podnesenu „tužbu“ te je ovršenica sukladno nalogu suda isto učinila na način da je 3. travnja 2024. izjavila žalbu (nakon proteka roka), a naknadno podneskom od 2. rujna 2024 i predložila odgodu predmetne ovrhe, ne navodeći razloge za odgodu iste. Ovršenica naime prvenstveno ističe prigovor zastare i predlaže se da se pljenidba i prijenos na temelju predmetnog rješenja o ovrsi proglasi nedopuštenom.
4. U prilogu žalbe ovršenica je dostavila u spis dopis/specifikaciju potraživanja ovrhovoditelja za provedbu izvansudske ovrhe od 19. travnja 2021., dopis ranijeg ovrhovoditelja PBZ CARD d.o.o. od 5. listopada 2009., presliku rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj: Ovrv-212/08 od 20. veljače 2008., zahtjev za naplatu od 21. travnja 2021. (list 3-10 spisa).
5. Ovršenica je u ovoj pravnoj stvari podnijela žalbu nakon proteka roka (u izvansudskoj ovrsi) te je sukladno čl.3.st.1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08, dalje: OZ), sud primijenio odredbe zakona koje su bile na snazi u vrijeme pokretanja ovršnog postupka (dana podnošenja prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku).
5.1. Čl.252.g.st.5. OZ-a propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može od nadležnog suda, između ostaloga, podnijeti i žalbu nakon proteka roka iz čl.49. OZ – a. Nadalje, čl.53.st.3. OZ – a propisano je da se rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može pobijati žalbom nakon proteka roka (čl.49. OZ-a), u dijelu kojim je njime određena ovrha, iz razloga navedenih u čl.46.toč.7.OZ-a (ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika), čl.46.toč.9. OZ-a (ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave), čl.46.toč.10. OZ-a (ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave) i čl.46.toč.11. OZ – a (ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom), samo ako je činjenica na kojoj se temelji taj prigovor nastala nakon donošenja rješenja o ovrsi. Čl.49.st.1.OZ-a propisano je da ovršenik može zbog razloga iz čl.46.st.1.toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ – a podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.
6. Nadalje, čl.49.st.2. OZ – a propisano je da se žalba nakon proteka roka može podnijeti sve do dovršetka ovršnoga postupka. Žalba nakon proteka roka, bez odgode, dostavlja se ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku osam (8) dana (čl.50.st.1.OZ-a). Kad primi odgovor na žalbu ili kad protekne rok za odgovor, sud će, prema okolnostima slučaja, zakazati ročište radi raspravljanja o žalbi ili će donijeti rješenje bez održavanja ročišta, osim u slučaju iz čl.51. OZ – a (čl.50.st.2. OZ-a). Ako rješenje o žalbi nakon proteka roka ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će uputiti ovršenika da u roku od petnaest (15) dana od dana pravomoćnosti tog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz čl.51.st.2. OZ – a (čl.51.st.1. OZ). Podnošenje žalbe nakon proteka roka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako Ovršnim zakonom nije drukčije određeno (čl.49.st.4. OZ).
6.1. Ovršni zakon u čl.49.st.3. propisuje da će sud odbaciti naknadno podnesenu žalbu nakon proteka roka koja se temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi. Čl. 50.st.3. OZ-a propisano je da će rješenjem o žalbi sud žalbu odbaciti ili prihvatiti, osim u slučaju iz čl. 51.OZ-a.
6.2. Ovršenica je predmetnu žalbu nakon proteka roka podnijela prvenstveno radi isticanja prigovora zastare tražbine utvrđene ovršnom ispravom (čl. 46.st.1. toč.11. OZ-a). U tom smislu sud smatra da se radi o žalbenim razlozima koje ovršenik, iz opravdanog razloga, nije mogao istaknuti već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi. Naime, zastara (glavne i sporedne) tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, sukladno čl.233.st.1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05; dalje: ZOO), zastarijevaju za deset godina. U tom smislu ovršenik navedeni prigovor po prirodi stvari nije mogao istaknuti ranije, tj. u žalbi protiv rješenja o ovrsi.
7. Obzirom na to da ovršenica osnovanost žalbenih navoda nije dokazala javnom ili javno ovjerovljenom ispravom te činjenice na kojima se temelji njezina žalba nisu općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, sud je sukladno čl.51.st.1. OZ – a uputio ovršenicu u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga zbog kojih je izjavila žalbu (čl. 46.st.1. toč. 11. OZ-a).
8. Prijedlog za odgodu ovrhe je neosnovan.
8.1. Čl. 65. st.1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.- 10. navedenog članka zakona. Pritom je potrebno navesti da čak i kada je ispunjena pretpostavka iz čl.65.st.1. OZ-a i jedna od pretpostavki iz čl.65.st.1.toč.1. – 10. OZ-a, sud nije dužan prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe. Sud pri tome uzima u obzir i da se ovrha provodi na temelju valjane ovršne isprave kojom se prisilno ostvaruje tražbina ovrhovoditelja utvrđena pravomoćnom i ovršnom javnobilježničkom odlukom te da se ista treba provesti u razumnom roku.
9. Obzirom na to da ovršenik nije ničime učinio vjerojatnim da bi provedbom izvansudske ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi odgoda ovrhe (izvansudske ovrhe) bila potrebna radi sprječavanja nasilja niti je dokazao jedan od razloga propisanih čl. 65. st. 1. toč. 1. - 10. OZ-a, a da u konkretnom slučaju ne postoji suglasnost stranaka za odgodom ovrhe iz čl. 69. OZ-a, to je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe odbijen kao neosnovan te je riješeno kao u toč. III. izreke rješenja.
10. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Sesvetama 5. veljače 2026.
Sutkinja
Marina Andrić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja, a o žalbi odlučuje županijski sud. Žalba se podnosi ovom sudu, , preporučenom pošiljkom ili predajom na sud, odnosno putem e-komunikacije, u roku 8 dana od primitka odluke. Žalba ne odgađa provedbu ove odluke (čl. 11. st. 4. OZ).
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica-specijalistica Marija Mihaljević
Dostaviti:
1. Ovrhovoditelju.
2. Ovršeniku
. .
