REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-3428/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužitelja ZCA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po opunomoćeniku Alemu Rufati, odvjetniku iz Zagreba, Ulica Nikole Tesle 15, protiv tuženika Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija, Zagreb, Runjaninova 2, radi obnove postupka, dana 4. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija, KLASA: UP/II-612-08/23-02/0045, URBROJ: 532-02-03- 02-02/1-24-2 od 10. lipnja 2024.

II Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, KLASA: UP/I-612-03/22-023/28, URBROJ: 251-14-01/006-23-4 od 23. siječnja 2023., kojim je odbijen prijedlog tužitelja za obnovu postupka u predmetu izdavanja posebnih uvjeta i potvrde glavnog projekta na rekonstrukciju garaže [adresa].

2. Tužitelji tužbom pobijaju zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da su suvlasnici predmetne nekretnine na kojoj je u ožujku 2022. započeta gradnja kosog limenog krova te da su o početku radova obavijestili prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje o obustavi radova 8. ožujka 2022., da bi se 1. lipnja 2022. radovi na izgradnji kosog limenog krova nastavili te je o tome obaviješteno prvostupanjsko tijelo koje je dostavilo posebne uvjete 15. lipnja 2022. i potvrdu glavnog projekta od 6. svibnja 2022. Navode da je glavni projekt dan na potvrdu bez njihove suglasnosti i suglasnosti većine suvlasnika te da nisu sudjelovali u postupku iako se radi o njihovim pravima i pravnim interesima. Također smatraju da se radi o poslovnima izvanredne uprave te da je bila potrebna suglasnosti svih suvlasnika, iako nije postojala ni suglasnost većine suvlasnika. Stoga smatraju da je ispunjen razlog za obnovu postupka iz članka 123. stavka 1. točke 1. i 5. Zakona o općem upravnom postupku. Navode da je prvostupanjsko tijelo prilikom izdavanja posebnih uvjeta uvjetovalo izgradnju kosog limenog krova na način da je isti morao bit izgrađen kao i kosi limeni krov koji je izgrađen bez potrebnih suglasnosti nadležnih tijela, dakle nezakonito. Također navode da površina na kojoj je izgrađen kosi limeni krov iznosi 20% ukupne površine nekretnine što znatno utječe na vizuru dvorišta i uvjete života stanara na nižim katovima. Također napominju da je krov 400m[2] postavljen na dotrajalu konstrukciju bez izvođenja sanacije. Navode da buka uslijed oborina te temperatura za vrijeme sunčanih dana negativno utječu na spavanje, odmor i rad. Ističu da su u glavnom projektu izneseni neistiniti navodi vezano za sanaciju krova.

3. Predlažu da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje, uz nadoknadu troškova upravnog spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome navodi da je nedvojbeno utvrđeno da u prijedlogu za obnovu postupka nisu iznesene nove činjenice odnosno činjenice koje su postojale za vrijeme vođenja postupka za koji se traži obnova, ali za koje se nije znalo. Navodi da su sve činjenice koje su iznesene u prijedlogu za obnovu bile poznate i u vrijeme donošenja potvrde. Službene osobe prvostupanjskog tijela nisu dovedene u zabludu zbog neistinitih navoda, s obzirom da je glavni projekt u skladu s izdanim posebnim uvjetima od 29. ožujka 2022. Vezano za sudjelovanje tužitelja kao stranaka u postupku donošenja potvrde glavnog projekta, ističe da vlasnički odnosi između suvlasnika nisu od utjecanja na rješavanje zahtjeva za izdavanje potvrde glavnog projekta jer se, sukladno odredbama Zakona i očuvanju kulturnih dobara, ovlaštenje vlasnika odnosno suvlasnika kulturnih dobra da zatraži i ishodi prethodno odobrenje odnosno potvrdu glavnog projekta za radove na mjerama zaštite kulturnog dobara, ne uvjetuje, budući da se u postupku izdavanja prethodnog odobrenja ili potvrde glavnog projekta ispituje isključivo pravilnost tog upravnog akta s aspekta zaštite i očuvanja kulturnog dobra (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi Usž-2027/18-3 od 23. siječnja 2020.). Napominje da se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te se ispituje isključivo pravilnost izdanih upravnih akata s aspekta zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6. Budući da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz članka 98. stavka 1. točke 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24 - dalje ZUS), Sud je spor riješio bez rasprave, a nakon što je strankama, sukladno članku 6. ZUS-a, dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

7. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.

9. Prema članku 61. stavku 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 151/13, 152/14, 98/15, 44/171 90/18, 32/20, 62/20, 117/21 i 114/22) za poduzimanje radnji na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnog dobra za koje se prema posebnom propisu izdaje građevinska dozvola nadležno tijelo na zahtjev upravnog tijela, odnosno tijela državne uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole u svrhu izrade glavnog projekta, a prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole, utvrđuje posebne uvjete zaštite kulturnog dobra.

10. Stavkom 3. toga članka Zakona propisano je da se posebni uvjeti zaštite kulturnog dobra koji su utvrđeni u svrhu izrade idejnog projekta mogu koristiti za izradu glavnog projekta potrebnog za izdavanje građevinske dozvole.

11. Prema stavku 4. toga članka Zakona, u svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra, odnosno posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra određenim lokacijskom dozvolom, nadležno tijelo na traženje upravnog tijela, odnosno tijela državne uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole po službenoj dužnosti u postupku izdavanja građevinske dozvole izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra, odnosno posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra određenim lokacijskom dozvolom.

12. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenog ovom Sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da su tužitelji podnijeli prijedlog za obnovu postupka izdavanja posebnih uvjeta i potvrde glavnog projekta za rekonstrukciju garaža na [adresa] temeljem odredbe članka 123. stavka 1. točke 1., 2. i 5. Zakona o općem upravnom postupku, navodeći da je glavni projekt dan na potvrdu bez njihove suglasnosti i suglasnosti većine suvlasnika nekretnine te da nisu sudjelovali u postupku, a radi se o njihovim pravima i pravnim interesima. Također, navode da su posebni uvjeti zaštite kulturnog dobra i posljedično potvrda glavnog projekta doneseni s obzirom na nezakonito izgrađen krov na zapadnom dijelu dvorišta, a koja činjenica nije navedena u glavnom projektu niti u posebnim uvjetima zašite kulturnog dobra te ju smatraju novom činjenicom koja bi mogla dovesti do drukčijeg rješenja da je bila iznesena u postupku potvrde glavnog projekta. Također smatraju da je prešućivanjem nezakonito izgrađenog krova službena osoba dovedena u zabludu.

13. Odredbom članka 123. stavka 1. točke 1., 2. i 5. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci: ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku; ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je službena osoba dovedena u zabludu; ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku.

14. Odredbom članka 124. stavka 2. ZUP-a propisano je da u prijedlogu za obnovu postupka stranka dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.

15. Člankom 126. stavkom 1. ZUP-a propisano je da kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.

16. Spisu predmeta prileži rješenje Grada Zagreba, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode od 30. studenoga 2022. kojim je, među ostalima, tužiteljima naknadno priznat položaj stranke u predmetu izdavanja potvrde glavnog projekta za rekonstrukciju garaža u dvorištu zgrade na [adresa], 23, 23/1 i 25 na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u čiju zakonitost ovaj Sud ne može ulaziti jer nije predmet ovog upravnog spora.

17. Prvostupanjsko tijelo je odbilo prijedlog za obnovu postupka, a tuženik potvrdio to rješenje, uz obrazloženje da u prijedlogu za obnovu postupka nisu iznesene nove činjenice odnosno činjenice koje su postojale u vrijeme vođenja postupka, ali se za njih nije znalo, a da su te činjenice bile iznesene mogle su dovesti do drukčijeg rješenja ove upravne stvari. Naime, sve činjenice koje su iznesene u prijedlogu za obnovu postupka bile su poznate i u vrijeme izdavanja potvrde. Stoga niti službene osobe nisu bile dovedene u zabludu. Po ocijeni ovog Suda, budući da tužitelji nisu učinili vjerojatnim razloge zbog kojih traže obnovu postupka, odnosno nisu iznijeli nove činjenice i nove dokaze, prvostupanjsko tijelo je prijedlog trebalo odbaciti sukladno članku 126. stavku 1. ZUP-a. Međutim, time što je prijedlog odbilo, a ne odbacilo, nije povrijedilo zakon na štetu tužitelja. Nadalje, vezano za sadržaj glavnog projekta, pojašnjeno je da predmetna dvorišna izgradnja ne predstavlja povijesnu i graditeljsku strukturu koja je po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno- povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima povijesni sloj izgradnje koji je nositelj i prezentant povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti te koji u bitnome određuje fizionomiju prostora pa stoga režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejzažnih obilježja te pojedinačnih građevina, koji se primjenjuju u predmetnoj zoni, a koji bi prema navodima tužitelja bili narušeni jer se izgradnjom takvog krova mijenjaju izvorna obilježja, mijenja se izvorna arhitektonska zamisao te se protivi cilju očuvanja karakterističnih rješenja krovova i sprječavaju bitne promjene gabarita i oblikovanja, ne može primijeniti na predmetnu izgrađenu strukturu. Također, mjere zaštite utvrđene za kulturno dobro povijesna urbana cjelina Grad Zagreb (Z- 1525), odnosno posebni uvjeti koji se primjenjuju u zoni zaštite A-područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture, za područje 1. Gornji grad i Kaptol, izrijekom omogućuju rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju na pomoćnim objektima na parceli, kojima se utječe na izvorna/postojeća graditeljska i oblikovna obilježja, rekonstrukcijom kojih i eventualno minimalnim povećanjem volumena omogućava se istovremeno uklanjanje ostale nekvalitetne izgradnje na parceli. Stoga se izdana potvrda glavnog projekta ne može smatrati protivna utvrđenim mjerama zaštite, a to se upravo ispituje u postupku njezina izdavanja.

18. Slijedom navedenog, Sud osporavano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim, pri čemu su neosnovani prigovori koje tužitelji iznose u tužbi te isti ne dovode do drukčije odluke u ovoj upravnoj stvari.

19. Valjalo je stoga, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presuditi kao u točki I izreke presude.

20. Odluka o trošku u točki II izreke presude temelji se na članku 147. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima.

U Zagrebu 4. veljače 2026.

Sudac:

Jasna Peroš Nikolić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. Odvjetnik Alem Rufati, Zagreb, Ulica Nikole Tesle 15

2. Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija, Zagreb, Runjaninova 2

3. U spis