Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž Ovr-67/2024-2
U I M E R E PU B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Tajani Polić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o Zagreb, Horvatova 82, OIB: 76674680107, zastupanog po punomoćnici Sonji Šoštar, odvjetnici u Samoboru, protiv ovršenice CČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Davidu Jakovljeviću, odvjetniku u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem Ovr-1713/2023 od 26. rujna 2023., 4. veljače 2026.
r i j e š i o j e
Uvaženjem žalbe ovršenice ukida se rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem Ovr-1713/2023 od 26. rujna 2023. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1.Rješenjem o ovrsi od 26. rujna 2023. određena je ovrha prema prijedlogu ovrhovoditelja od 3. srpnja 2023.
2. Protiv citiranog rješenja žali se ovršenica pozivajući se na žalbene razloge iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 2., 5., 6. i 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14,55/16, 73/17, 131/20 i114/22 - dalje OZ) te pogrešnu primjenu materijalnog prava. Međutim iz sadržaja žalbe (tvrdnja o neodređenosti i nedokazanosti visine tražbine i dospijeća) proizlazi da se poziva i na žalbeni razlog ostvarene bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje ZPP). Predlaže žalbu uvažiti i rješenje o ovrsi ukinuti i vratiti na ponovan postupak.
3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj predlaže njezino odbijanje i potvrđivanje rješenja o ovrsi kao zakonitog.
4. Žalba je osnovana.
5. Ovrhovoditelj je prijedlogom za ovrhu koji se nalazi na listovima 1-15 spisa predložio ovrhu radi naplate novčane tražbine na nekretnini u suvlasništvu ovršenice. Iz prijedloga za ovrhu proizlazi da se ovrha traži osnovom tri ovršne isprave i to Ugovora o kreditu od 24. ožujka 2003. u čijem je sklapanju ovršenica sudjelovala u svojstvu jamca platca, Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog od strane javnog bilježnika 20. listopada 2022. pod brojem Ovrv-1540/22 i Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog od strane javnog bilježnika 28. listopada 2022. pod brojem Ovrv-19/2022. Ovrhovoditelj prema sve tri isprave potražuje glavnicu, po Ugovoru o kreditu ugovornu kamatu, te na sve tražbine i zakonsku zateznu kamatu. Na listu 12 prijedloga za ovrhu specificirani su iznosi glavnica, specificirani su iznosi kamata obračunati na dva različita datuma (označeno kao prethodno obračunata kamata, kao informativni iznos kamate na dan podnošenja prijedloga i ukupno- informativni iznos). Ovršni zahtjev kojeg sud usvaja donoseći rješenje o ovrsi glasi: „ Radi ostvarenja tražbine ovrhovoditelja određuje se ovrha na predloženom predmetu i sredstvu ovrhe“, dok se u nastavku nabrajaju nekretnine ovršenice, te ovršne radnje koje se predlažu provesti.
6. Ovakav prijedlog za ovrhu nije razumljiv, čime i rješenje o ovrsi kojim se prijedlog usvaja trpi od apsolutno bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Odredbom je čl. 39. st. 1. OZ propisano je što sve prijedlog za ovrhu mora sadržavati, dok je st. 3. iste zakonske odredbe propisano što ovršni zahtjev mora sadržavati, a to su između ostalog naznaka ovršne isprave i tražbina čije se ostvarenje traži. Dakle, u konkretnom je slučaju ovrhovoditelj propustio postaviti ovršni zahtjev (petit) kako je to predviđeno citiranim odredbama OZ u kojem će navesti osnovom kojih ovršnih isprava traži ovrhu i u pogledu kojih sve tražbina (glavnih i sporednih). Niti specifikacija dugovanja na listu 12 prijedloga nije podobna da bi se smatrala ovršnim zahtjevom budući su u istoj navedena dva različita obračuna uglavničene kamate pa usvajanjem takvog „eventualnog zahtjeva“ ostaje nejasno koji je obračun prihvaćen, sve to tim više što je ovrhovoditelj u činjeničnom dijelu zatražio i zakonske zatezne kamate, a u pogledu Ugovora o kreditu i ugovorne kamate uz zakonske zatezne. Ovrhovoditelj je dužan u ovršnom zahtjevu naznačiti visinu tražbine (koju će sud provjeriti putem dostavljenih isprava) što je ovdje izostalo jer nije jasno traži li ovrhovoditelj samo glavnicu, pa uglavničenu kamatu i koje vrste i traži li zateznu kamatu na neke od tih iznosa. Stoga će sud u nastavku postupka sukladno uputi iz ovog rješenja pozvati ovrhovoditelja da postavi ovršni zahtjev kako je to predviđeno odredbom čl. 39. st. 1. i 3. OZ uz upozorenje o pravnim posljedicama iz odredbe čl. 109. ZPP odnosno da navede u zahtjevu osnovom kojih ovršnih isprava traži provođenje ovrhe i visinu tražbine koja se ima namiriti prodajom nekretnine.
7. Nadalje, u pravu je ovršenik kada tvrdi da je ostvaren i žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 2. OZ jer Ugovor o kreditu ne sadrži potvrdu ovršnosti u smislu odredbe čl. 28. OZ koju izdaje javni bilježnik. Taj je nedostatak također potrebno otkloniti pozivanjem ovrhovoditelja na dostavu Ugovora o kreditu s potvrdom ovršnosti, sve u smislu odredbe čl. 109. OZ, a ne bi bilo ni zapreke da se po prijedlogu ovrhovoditelja pribave drugi ovršni spisi u predmetima za koje tvrdi da su se vodili protiv iste ovršenice i da se u istima nalazi Ugovor o kreditu s potvrdom ovršnosti, sve kako je predloženo u prijedlogu za ovrhu i na što se poziva ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu.
8. Nakon i ukoliko se otklone ovi nedostaci da se može postupati po urednom prijedlogu za ovrhu, sud će prvog stupnja prilikom donošenja novog rješenja, uzimajući u obzir navode žalbe o potrebi primijene odredbi čl. 75. i čl. 80 b. OZ odnosno navode odgovora na žalbu kojima se osporavaju navodi ovršenice, ocijeniti posebne uvjete za određivanje ovrhe na nekretnini. Sve to u svezi sa prigovorom ovršenice o povredi prava na poštivanje doma sukladno odredbi čl. 34 st. 2. Ustava RH i čl. 8 st. 1 i 2 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Zaključak sa sastanka održanog 14. lipnja 2024. između predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda s predsjednicima Građanskih odjela županijskih sudova).
9. Ujedno bi trebalo ocijeniti radi li se o situaciji kada bi u primjenu došao Zaključak sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. o pravu potrošača na sudsku zaštitu na što sud pazi po službenoj dužnosti.
10. O prigovoru zastare na kojeg se poziva žaliteljica također odlučuje sud prvog stupnja prema odredbi čl. 52. st. 1. do 3. OZ.
11. Slijedom svega narečenog valjalo je žalbu ovršenice usvojiti i rješenje o ovrsi ukinuti prema odredbi čl. 51. st. 2. OZ i vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak u kojem će vodeći računa o uputi iz ovog ukidnog rješenja donijeti novu zakonitu odluku.
U Rijeci 4. veljače 2026.
Sutkinja
Tajana Polić
