Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž Zk-6/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Tajani Polić, u zemljišnoknjižnom predmetu radi provedbe rješenja o osiguranju Općinskog suda u Splitu Ovr-1420/2022

od 20. svibnja 2022. u pravnoj stvari predlagatelja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, protiv protustranke GT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Nikici Bojkić, odvjetnici iz Splita, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split, pod poslovnim brojem Z-24291/2022 od 11. rujna 2024., 4. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba GT i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split, pod poslovnim brojem Z-24291/2022 od 11. rujna 2024.

II Određuje se brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanim je rješenjem zemljišnoknjižni sudac uvažio prigovor Republike Hrvatske kao predlagatelja te preinačio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta od 24. svibnja 2002 pod poslovnim brojem Z-22139/2022 na način da je dopuštena uknjižba založnog prava u odnosu na protustranku GT kao predbilježenog vlasnika.

2. Protiv rješenja zemljišnoknjižnog suda žalbu izjavljuje protustranka GT zbog pogrešne primijene materijalnog prava jer smatra kako nisu bili ispunjeni uvjeti za uknjižbu prava zaloga na predbilježenom pravu vlasništva koje do dana pobijanog upisa nije opravdano. K tome da prema odredbama 39. st.1 u svezi sa čl. 16. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine broj 63/19 i 128/22- dalje ZZK) predbilježba knjižnog prava ne predstavlja upis koji bi bio podoban za daljnje upise, pa ne stoji ocjena prvostupanjskog suda da se brisanjem predbilježenog prava brišu i sva ostala prava upisana na predbilježenom knjižnom pravu, sve to tim više što sud prvog stupnja u izreci pobijanog rješenja nije izdao takav nalog. Osim toga, da se upis založnog prava kako je on proveden u zemljišnoj knjizi odnosi na knjižnog vlasnika, a ne na protustranku kao predbilježenog vlasnika. Predlaže žalbu uvažiti i odbiti upis uknjižbe založnog prava.

3. Žalba nije osnovana.

4. Iz razloga pobijanog rješenja i podataka u spisu predmeta proizlazi da je Općinski sud u Splitu dostavio Zemljišnoknjižnom odjelu istoga suda rješenje od 20. svibnja 2022. pod poslovnim brojem Ovr-1420/22 o prisilnom zasnivanju založnog prava u korist Republike Hrvatske za iznos poreznog duga od 78.132,79 kn sa zateznim kamatama na predbilježenom pravu vlasništva GT na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i zk.ul. 7324v K. o. [katastarska općina].

5. Ovlašteni zemljišnoknjižni referent rješenjem od 24. svibnja 2022. odbija prijedlog radi upisa založnog prava određenog rješenjem ovršnog suda uz obrazloženje kako je prema odredbi čl. 297. st. 4. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14,55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 - dalje OZ) predlagatelj bio dužan uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasništva GT kao protivnika osiguranja, u čiju je korist trenutkom podnošenja prijedloga bilo predbilježeno pravo vlasništva.

6. Predlagatelj je protiv odluke zemljišnoknjižnog referenta uložio prigovor o kojem je odlučio sudac pobijanom odlukom na način da je istu preinačio i dopustio provedbu rješenja Ovr-1420/2022 uknjižbom prisilnog založnog prava protiv protustranke kao predbilježenog vlasnika, u svemu sukladno nalogu iz tog rješenja. Sudac je prije svega utvrdio da je prema odredbi čl. 117. ZZK (provedba upisa odluke drugog za to nadležnog tijela) upis provediv, da protivnik osiguranja prema odredbi čl. 45. ZZK (pogrešno navedeno čl. 40.) kao predbilježeni vlasnik udovoljava pretpostavci knjižnog prednika, sve to imajući u vidu učinke predbilježbe kako su one određene odredbom čl. 34. st. 2. ZZK. Zaključuje sud kako se u slučaju opravdanja predbilježbe prava vlasništva ista pretvara u uknjižbu s časom podnošenja prijedloga za predbilježbu (čl. 60. ZZK), dok za slučaj da ista bude izbrisana svi upisi koji su uslijedili na predbilježenom pravu, pa tako i zalog, bit će izbrisani. Odluku je sud utemeljio na odredbi čl. 145. ZZK i odredio brisanje odbijenog prijedloga.

7. Protivno žalbenim navodima, pravilno je sud prvog stupnja postupajući u okviru odredbe čl. 117. st. 2. ZZK preinačio rješenje zemljišnoknjižnog referenta jer iz citirane odredbe slijedi da kada upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, zemljišnoknjižni se sud ograničava na ispitivanje je li upis određen od za to nadležnog tijela i je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, dok glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta. Zemljišnoknjižni referent nepravilno se upustio u ocjenu ostalih pretpostavki zaključivši da je predlagatelj prema odredbama OZ o prisilnom zasnivanju založnog prava bio dužan dostaviti ispravu radi upisa prava vlasništva protustranke kao predbilježenog vlasnika.

8. Nadalje, pravilno je sud prvog stupnja ocijenio kako se prema odredbi čl. 45. ZZK upisi mogu određivati protiv osobe koja je upisana kao vlasnik ili nositelj prava i protiv osobe čije je pravo predbilježeno. Utoliko je rješenje suda o osiguranju kao tijela ovlaštenog za određivanje upisa u zemljišnoj knjizi s obzirom na stanje zemljišne knjige koje korespondira s nalogom o upisu iz odluke ovršnog suda u svemu provedivo.

9. U odnosu na dvojbu izraženu u žalbi o mogućnosti upisa prava, u ovom slučaju prava zaloga na predbilježenom pravu vlasništva i učincima takvog upisa, dovoljno je citirati odredbu čl. 72. ZZK kojom je propisano:

„(1) Ako je predbilježba dopuštena protiv onoga koji je uknjižen kao vlasnik zemljišta, mogu se dopustiti daljnji upisi, i protiv uknjiženoga i protiv predbilježenoga vlasnika.

(2) Bude li predbilježba opravdana, s upisom opravdanja po službenoj će se dužnosti izbrisati svi oni upisi koji su protiv uknjiženoga vlasnika bili dopušteni nakon časa kad je stigao prijedlog na temelju kojega je pravo vlasništva bilo predbilježeno. (3) Bude li predbilježba prava vlasništva izbrisana, po službenoj će se dužnosti istodobno izbrisati svi upisi koji su dopušteni u svezi s tom predbilježbom. (4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući će se način primijeniti i kad je protiv založnoga vjerovnika bio predbilježen prijenos njegove tražbine na drugu osobu.“

10. Dakle i citirana odredba potvrđuje ispravnost pravnog stajališta suda prvog stupnja o dopuštenju upisa založnog prava i učincima takvog upisa u situaciji kada predbilježba bude opravdana ili to ne bude ili bude iz drugih razloga izbrisana, pa žalitelj bez osnove tvrdi da bi izreka pobijanog rješenja bila manjkava jer ne sadrži nalog o navedenim posljedicama. Ako dođe do situacije brisanja predbilježenog prava vlasništva o tome će sud donijeti posebno rješenje u kojem će odrediti brisanje ne samo tog upisa, već i svih ostalih koji se na taj upis odnose.

11. I na kraju, za odgovoriti je žalitelju kako je upis u zemljišnoj knjizi pravilno proveden te se bez ikakve dvojbe radi o upisu na predbilježenom pravu vlasništva obzirom je navedena isprava osnovom koje se upis dopušta i u odnosu na protustranku, a ne na uknjiženu vlasnicu GTĐ.

12. Slijedom je svega navedenog valjalo odbiti žalbu predlagatelja i potvrditi pobijanu odluku u smislu odredbe čl. 380. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22), te odrediti brisanje zabilježbe žalbe sve u smislu odredbe čl.149. st.3. ZZK.

U Rijeci 4. veljače 2026.

Sutkinja

Tajana Polić