Posl. br. R1-53/2025-82

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

Veliki kraj 48

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, OIB: 77561654785, po sucu Anici Pastović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice JP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Krunoslavu Glokoviću, odvjetniku iz Županje, protiv protustranke CP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Miškiću, odvjetniku iz Osijeka, radi uređenja međe, 4. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Međa između nekretnine predlagateljice upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica u selu sa 557 m2, i nekretnine protustranke CP upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica], uređuje se linijom koja je u skici izmjere od 28. srpnja 2025. označena točkama A, B i C, a koje točke su na terenu pokazane strankama i koje su unesene u nalaz i mišljenje sa skicom izmjere što je sastavni dio ovog rješenja.

II. Dokaz jačeg prava vlasništva slobodan je svakoj stranci u roku od 6 (slovima: šest) mjeseci od pravomoćnosti ovoga rješenja na spornoj međašnoj površini koja je u skici izmjere označena točkama A, B, C, 2 i 1.

III. Nalaže se protustranci FP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da predlagateljici JP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova ovog izvanparničnog postupka naknadi iznos od 863,71 eura (osamstošezdesettrieuraisedamdesetjedancent) u roku od 15 dana, dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troška preko dosuđenog iznosa do zatraženog iznosa od 2.526,62 eura predlagateljica odbija.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je protiv protustranke podnijela prijedlog radi uređenja međe. U prijedlogu navodi da je ona vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište i oranica u selu sa 557 m2, dok je protustranka samovlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] kuće, pomoćnih zgrada i dvorišta ukupne površine 647 m2. U prijedlogu navodi da je međa između naprijed navedenih nekretnina sporna, odnosno da joj protustranka osporava njen mirni posjed, a samim tim i vlasništvo dijela nekretnine koje ista uživa više od 50 godina, zbog čega je predlagala da sud po provedenom postupku, a nakon provođenja geodetskog vještačenja uredi spornu među i to prema posljednjem mirnom posjedu.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka se protivila prijedlogu predlagateljice navodeći da predlagateljica uopće ne uživa mirni posjed na spornom dijelu nekretnine protustranke, već da ona svojim radnjama zapravo smeta posjed protustranke i koristi situaciju što se protustranka nalazi u Republici Austriji, te što nema ograde između njihovih nekretnina, pa tako uvijek kad protustranka ode u Republiku Austriju ista postavlja žicu u vidu ograde na nekretninama u vlasništvu protustranke i da je isto učinila i prije podnošenja ovoga prijedloga, ali da je istu žičanu ogradu protustranka uklonila i to 4. listopada 2017. i na taj način se koristila dopuštenom samopomoći, te vratila posjed predmetnih nekretnina.

3. Rješenjem ovoga suda poslovni broj R1-235/17, od 21. lipnja 2018., a nakon provedenom geodetskog vještačenja na licu mjesta međa između predmetnih nekretnina određena je točkama A, A', B', C', D' i B, odnosno prema posljednjem mirnom posjedu, dok je dokaz jačeg prava vlasništva omogućen svakoj stranci u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti istog rješenja na spornoj međaškoj površini koja je također označena točkama A, A', B', C', D' i B.

4. Povodom izjavljene žalbe protustranke isto rješenje je ukinuto rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-5090/18, od 1. listopada 2018., a sve to iz razloga jer međa nije uređena na način da bude linija – tj. ravna crta, već je uređena na način da su označene točke koje zapravo označavaju spornu površinu u ovom predmetu, te iz razloga jer nisu ocijenjeni prigovori protustranke koji se odnose na to da se poslužio dopuštenom samopomoći, odnosno da u dijelu predmetne sporne površine koji se odnosi na travnati dio predlagatelj nije bio posljednji mirni posjednik.

5. Postupajući sukladno uputi iz ukidbene odluke ovaj sud je svojim rješenjem poslovni broj R1-285/18, od 24. prosinca 2018., samo ispravio izreku rješenja od 21. lipnja 2018. i to u točki II., dok je u ostalom dijelu isto rješenje ostalo neizmijenjeno, te je uz takvo rješenje strankama dostavio skicu premjeravanja vještaka geodete.

6. Povodom žalbe protustranke i na ovako ponovno doneseno rješenje od 24. prosinca 2018. Županijski sud u Zagrebu je svojim rješenjem poslovni broj Gž-636/19, od 10. rujna 2019., ponovno ukinuo naprijed navedeno rješenje i vratio ovome sudu na ponovni postupak ali pred drugim sucem.

7. Iz drugog ukidbenog rješenja ponovno proizlazi da međa nije označena točkama koje predstavljaju crtu – tj. zamišljeni pravac koji razdvaja ili razgraničava dvije susjedne nekretnine, te da ponovno nisu ocijenjeni prigovori protustranke koji se odnose na to da se isti poslužio dopuštenom samopomoći i vratio posjed na spornom dijelu nekretnine.

8. Nadalje doneseno je treće rješenje ovog suda posl. br. 17 R1-183/2019-56 od 1. listopada 2021. kojim je međa između predmetnih nekretnina uređena linijom koja je u skici premjeravanja označena točkama A´, B´, C´ i D´, odnosno prema posljednjem mirnom posjedu, te je dokaz jačeg prava vlasništva slobodan svakoj stranci u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti tog rješenja i to na spornoj međašnoj površini koja je u skici premjeravanja označena točkama A, A´, B´, C´, D´ i B.

9. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. 12 Gž-3810/2021-2 od 17. siječnja 2022. odbijena je žalba protustranke i potvrđeno gore navedeno rješenje, s tim da je CP podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu posl. br. 12 Gž-3810/2021-2 od 17. siječnja 2022. što je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio rješenjem posl. br. Revd-2099/2022-2 od 24. svibnja 2022. i to u odnosu na pitanje može li se smatrati da su nastupili pravni učinci rješenja o uređenju međe u smislu čl. 103. st. 5. Zakona o vlasništvu ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 u daljem tekstu ZV), ukoliko sud na licu mjesta propusti označiti predmetnu među međašnim znakovima u smislu čl. 103. st. 4. i st. 5. ZV-a, odnosno je li dovoljno za nastanak tih učinaka da sud na licu mjesta međašni pravac samo rukom pokaže prema skici mjerničkog vještaka?"

10. U ovom postupku provedeni su dokazi uvidom u zemljišnoknjižne izvatke za nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pročitan je zapisnik sa očevida provedenog 21. lipnja 2018. uz sudjelovanje mjernika vještaka Zlatka Kokanovića, izvršen je uvid u fotografije spornog dijela nekretnine s listova 39 do 40 spisa, te s listova 80 do 81 spisa i listova 92 do 95 spisa, uvid u nalaz i mišljenje mjernika vještaka Zlatka Kokanovića od 21. lipnja 2018. sa skicom izmjere, saslušani su svjedoci KP, PP, ŠP, TP, ZP, saslušani su predlagateljica i protustranka, izvršen očevid spornih nekretnina zajedno sa mjernikom vještakom Zlatkom Kokanovićem 3. srpnja 2020., nakon čega je isti vještak ponovno izradio nalaz i mišljenje zajedno sa skicom izmjere (list 112 do 113 spisa), te je 1. listopada 2021. proveden očevid radi pokazivanja strankama točaka koje predstavljaju posljednji mirni posjed, potom je proveden je očevid na licu mjesta 4. srpnja 2025. u prisutnosti mjernika vještaka Zlatka Kokanovića te je prilikom tog očevida uređena međa.

11. Nesporno je da spornu površinu predstavlja površina koja je u nalazu i mišljenju mjernika vještaka Zlatka Kokanovića i u skici izmjere, a koja je sačinjena prilikom obavljanja očevida uključujući i posljednji očevid od 4. srpnja 2025. čine točke označene sa A, B, C, 2 i 1, dok međa između susjednih nekretnina prema katastarskim mapama i skici izmjere ide točkama 1 i 2, te da spornu površini čini sveukupno 74 m2.

12. Sporno je da li se može smatrati da je predlagateljica vršila posljednji mirni posjed na naprijed navedenoj spornoj međašnoj površini, odnosno da li se protustranka uspješno koristio dopuštenom samopomoći na način da je vratio posjed u odnosu na spornu međašnu površinu i na taj način uspostavio svoju faktičnu vlast nad spornom površinom.

13. Prema odredbi čl. 103. st. 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009,143/2012, 152/2014 u daljem tekstu ZV) ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku obnovi ili ispravi među, s tim što je st. 2. određeno da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako stranke na to pristaju, a st. 3. određeno je da ako se međa ne može ispraviti prema katastarskom nacrtu ili stranke na to ne pristaju da će sud među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, odnosno ako se on ne uspije utvrditi prema pravičnoj ocjeni.

14. Tijekom cijelog ovoga postupka protustranka tvrdi da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula podnošenjem prijedloga 5. listopada 2017., a da je stanje na terenu još 4. listopada 2017. bilo takvo da je predlagateljica neovlašteno postavila žičanu ogradu do betonske staze koja se nalazi uz kuću protustranke, a da je protustranka koristeći se dopuštenom samopomoći istu žičanu ogradu porušio i na taj način ponovno vratio posjed u odnosu na sporni dio nekretnine, te je u prilog takvih svojih tvrdnji tijekom ovoga postupka protustranka dostavio niz fotografija sačinjenih kako prije a isto tako i nakon podnošenja prijedloga u ovome postupku.

15. Radi utvrđivanja činjenice posljednjeg mirnog posjeda, a budući je jedino na taj način moguće utvrditi spornu među između susjednih nekretnina stranaka jer između njih ne postoji mogućnost sporazuma da se međa uredi prema katastarskim mapama, to je na iste okolnosti proveden dokaz saslušanjem svjedoka KP, MP, ŠP, TP, ZP, te su na iste okolnosti saslušani predlagatelj i protustranka, a osim toga ponovno je proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka Zlatka Kokanovića.

16. Svjedok NP, a koji je zet predlagateljice, navodi da mu je poznato što predstavlja spornu površinu između stranaka iz ovog postupka, kao i da zna da su njegova punica i sada pokojni punac od ranije cijelo vrijeme koristili taj sporni dio nekretnina koji se nalazi između njihove kuće i kupe protustranaka i to na način da trenutno u tom dijelu drže različiti građevinski materijal, poljoprivredne strojeve i slično, te da se problemi između stranaka u ovom postupku počinju pojavljivati 2017. kada je protustranka pregledavanjem Geoportala utvrdio da bi međa njegove nekretnine trebala biti 4 m prema nekretnini njegove punice, iako ovaj svjedok navodi da protustranka nikada nije niti na koji način koristio taj dio nekretnine, odnosno da između tih nekretnina nikada nije postojala nikakva ograda, već da postoji samo ograda od ulice. Njegova punica je ovaj sporni dio nekretnine koristila na način kako je on opisao unazad posljednjih 30-ak godina koliko je njemu poznato i zna da je protustranka jedino koristio betoniranu stazu širine možda nekih 80-ak cm koja se nalazi uz njegovu kuću, s tim da je prije postavljanja te betonske staze prethodno tražio suglasnost njegovog punca.

16.1. I ostali svjedoci predloženi od strane predlagateljice u ovom postupku i to PP koji je susjed stranaka i TP koja je kćerka predlagateljice također u bitnome navode da je dvorište tj. sporni dio površine koji se nalazi između nekretnine predlagateljice i kuće protustranke oduvijek uživao i najprije koristio suprug predlagateljice, a nakon njegove smrti je to činila predlagateljica i njena obitelj i to na način da su u tom dijelu dvorišta držali domaće životinje, obavljali svinjokolje, a da je protustranka u tom dijelu koristio samo stazu koja je izbetonirana uz njegovu kuću kako bi imao pristup za očitanje plina i slično. Oba svjedoka suglasno navode da do problema počinje dolaziti 2017. nakon što su isti obnavljali kuće iza poplave 2014. kada je protustranka utvrdio da mu po katastarskim mapama pripada 4 m širine cijelog tog dvorišta, te da od tada isti počinje polagati pravo na dio tog dvorišta.

17. Svjedok TP još posebno ističe da je tijekom te 2017. kada je protustranka saznao da mu po katastru pripada još 4 m širine tog dvorišta skinuo dio kapije od ulice, te je pomaknuo i željeznu ogradu koja se nalazila odostraga, a da je potom njena majka koja je u tom dijelu dvorišta držala domaće životinje da bi spriječila da one izlaze na ulicu postavljala određenu paletu na prolaz do ulice, a uz kuću protustranke je postavljala željeznu armaturnu mrežu, s tim što bi protustranka i ŠP koji se brinuo o njegovoj nekretnini kada bi primijetili tu željeznu mrežu istu micali, a kada bi oni otišli njena majka bi ju ponovno vraćala, te je iz tog razloga neprestano dolazilo do problema između njih, često su pozivali policiju i slično. Svjedok TP trenutno stanje na tom spornom dijelu dvorišta opisuje na način da se tu i nadalje nalazi određeni građevinski materijal, otpad, strojevi i slično.

18. Svjedoci predloženi od strane protustranke i to svjedok ŠP navodi da je u određenom srodstvu i to kako sa predlagateljicom tako i sa protustrankom, te on navodi da je prije nego što će doći do ovoga spora sporni dio dvorišta podjednako koristila kako predlagateljica tako i protustranka, s tim da je protustranka živjela i radila u Republici Austriji, te iz tog razloga nije imao potrebu često koristiti taj dio dvorišta, te je uz svoju kuću izbetonirao stazu određene širine kako bi imao lakši pristup za očitanje plina. Kada se iza poplave u [adresa] vršilo uplanjenje objekata navodi da je protustranka izveo geodeta kako bi točno odredio među između susjednih nekretnina, te je sukladno tako označenoj među htio postaviti ogradu, zbog čega počinje dolaziti do međusobnih problema između stranaka, odnosno tek tada navodi da predlagateljica na taj sporni dio nekretnine počinje nabacivati građevinski otpad, postavlja različite poljoprivredne strojeve, te je čak i tom dijelu dvorišta posadila i drvo vrbe. Isto tako opisuje da je predlagateljica znala neposredno uz kuću protustranke, a uz betoniranu stazu, postavljati armaturnu mrežu i u taj dio dvorišta puštati svinje, s tim što bi protustranka kada bi došao kući uvijek micao tu mrežu i zvao policiju, a potom bi predlagateljica ponovno vraćala tu mrežu i puštala domaće životinje. Stanje u tom dvorištu kakvo je trenutno svjedok opisuje na način da se u njemu nalazi građevinski otpad koji je ostavila predlagateljica.

19. Svjedok ZP koja je strina protustranke navodi da je neposredni susjed kako predlagateljice tako i protustranke i da joj je poznat način korištenja spornog dijela nekretnine između njihovih kuća, pa tako ona navodi da je prije nego što će doći do poplave u [adresa] predlagateljica u cijelosti koristila ovaj sporni dio dvorišta i to na način da je tu puštala domaće životinje i odlagala smeće, dok je prije poplave protustranka koristio samo prolaz uz svoju kuću kako bi mogao pristupiti plinskom sandučiću i očitati plin. Nakon poplave navodi da je protustranka saznao da njemu pripada i 4 m širine u odnosu na isto dvorište, ali unatoč tome ističe da je predlagateljica i nadalje nastavila na jednak način koristiti sporni dio dvorišta, pa je čak postavila željeznu armaturnu mrežu uz kuću protustranke kako njene kokoške ne bi ulazile u dvorište protustranke, protustranka je kada bi došao iz Republike Austrije tu željeznu mrežu micao, a kada bi on otišao predlagateljica bi je ponovno vraćala. Također joj je poznato da je u međuvremenu predlagateljica u tom dvorištu posadila i vrbu.

20. Saslušana predlagateljica navodi da spornu površinu čini prazni prostor koji se nalazi između njene nekretnine i nekretnine protustranke, te su ona i njena obitelj kako prije ovog postupka a tako to čine i danas taj prostor koristili za držanje domaćih životinja tj. da bi se one mogle slobodno kretati, dok protustranka i njegov otac isti prostor nikada nisu koristili, niti su polagali bilo kakva prava na taj prostor, već je protustrankin otac samo tražio mogućnost da pristupi u taj dio dvorišta kako bi mogao ugraditi plin, što su mu oni i dozvolili, te je upravo iz tog razloga i napravljen od ulice prolaz od nekih 1 m širine da bi se s ulične strane moglo pristupiti u taj dio nekretnine, dok je prije postavljanja toga prolaza postojala jedna ograda u komadu. Nakon što je protustranka uveo plin navodi da su mu dozvolili da izbetonira stazu uz svoju kuću, ali da su i nakon betoniranja te staze oni koristili cijelo to dvorište kao i ranije, te da su prije otprilike nekoliko godina započeli sa izgradnjom jednog dvorišnog objekta, te su sav građevinski otpad koji je nastao gradnjom bacali na taj dio nekretnine budući su ga na taj način željeli pripremiti za betoniranje. Navodi da se niti protustranka a niti njegov otac nikada nisu protivili ovakvom načinu korištenja tog dijela nekretnine sve do trenutka kada je nakon geodetske izmjere koja je uslijedila nakon poplave u [adresa] utvrđeno da međa između njihovih nekretnina ide na drugačiji način. Upravo od tada počinje dolazili do problema između njih jer je protustranka želio srušiti dio ograde koji je postavljen od ulice, što mu ona nije dozvolila, te je jednom prilikom postavila željeznu armaturnu mrežu neposredno do izbetonirane staze koja se nalazi do kuće protustranke, te je jednom prilikom protustranka istu ogradu pomaknuo, a ona kako bi spriječila svoje kokoške da izlaze na ulicu je na prolaz do ulice postavila jednu paletu te je i nadalje nastavila koristiti cijeli taj prostor na način da je u taj prostor puštala domaće životinje.

21. Potustranka CP također čini nespornim da su se problemi između njega i predlagateljice počeli pojavljivati od 2017. kada predlagateljica počinje izgradnju gospodarskog objekta tj. svinjca, s tim što on navodi da je on još od ranije i to od svog pokojnog oca saznao na koji način točno ide međa između njihovih nekretnina tj. da mu pripada otprilike 4 m širine od njegove kuće, te da su i njegovi roditelji a kasnije i on taj dio dvorišta koristili po potrebi, odnosno navodi da su ga njegovi roditelji koristili kao vrt. Prije nego što će predlagateljica graditi taj sporni dvorišni objekt navodi da je prostor bio prazan i da su ga podjednako koristili kako on tako i predlagateljice, a da tek početkom izgradnje gospodarskog objekta predlagateljica počinje koristi ovaj prostor na način da na njega pušta domaće životinje, odlaže otpad i slično, te da tek 2017. postavlja i željeznu armaturnu mrežu neposredno do staze uz njegovu kuću, a da je on po dolasku iz Republike Austrije tu željeznu armaturnu ogradu pomaknuo, s tim što je nakon njegovog povratka u Republiku Austriju predlagateljica ponovno vratila uklonjenu ogradu i nastavila koristi taj dio dvorišta kao i ranije, odnosno navodi da je on svaki put kada bi saznao za bilo kakvo pregrađivanje ovog dijela nekretnine od predlagateljice koristio se dopuštenom samopomoći i to micao, osim što nije mogao fizički pomaknuti postavljene palete crijepa, građevinskog otpada i slično.

22. Analizirajući iskaze saslušanih svjedoka kao i stranaka iz ovog postupka nespornim proizlazi da se problemi u odnosima stranaka počinju javljati 2017. i da spornu površinu zapravo čini prazan prostor koji se nalazi između nekretnina predlagateljice i protustranke. U pogledu načina korištenja tog spornog dijela površine između nekretnine stranaka sud je prihvatio kao uvjerljivije iskaze svjedoka predloženih od strane predlagateljice, budući su isti iskazi međusobno suglasni u pogledu toga na koji način je predlagateljica i njeni prednici koristila sporni dio nekretnine i to prije nego što će doći do pokretanja ovog postupka, a i u pogledu toga na koji način trenutno koristi isti prostor. Iz iskaza saslušanih svjedoka KP, TP i MP nesporno proizlazi da je isti prostor cijelo vrijeme korišten od strane predlagateljice i njenih prednika na način da su se u tom prostoru držale domaće životinje kako bi se mogle slobodno kretati, a da je trenutno stanje takvo da se u tom dijelu nalazi građevinski otpad i nešto poljoprivrednih strojeva, te da kako prije ovoga postupka tako i nakon ovog postupka protustranka koristi jedino izbetoniranu stazu koja se nalazi neposredno uz njegovu kuću. Isti iskazi su također suglasni i u dijelu gdje se navodi da bi protustranka dolaskom iz Republike Austrije samo pomicao pomičnu željeznu armaturnu mrežu koja se nalazila neposredno do njegove staze, ali da bi nakon njegovog odlaska predlagateljica to ponovno vraćala i ponovno puštala domaće životinje, odnosno da je taj prostor koristila na isti način kao i prije nego što će protustranka ukloniti privremeno postavljenu ogradu.

23. Ove iskaze predlagateljice i svjedoka predloženih od strane predlagateljice potvrđuje i iskaz svjedoka ZP, a koju je predložio protustranka i koja je u rodbinskim odnosima kako sa jednom tako i sa drugom strankom i koja na identičan način kao i sama predlagateljica opisuje način na koji se koristio sporni dio površine kako prije poplave tako i nakon poplave, odnosno koja navodi da je protustranka tek nakon poplave saznao da njemu pripada 4 m širine od ulice, ali da je unatoč tome predlagateljica nastavila koristiti isti prostor kao i ranije, da je postavljala određenu ogradu uz kuću protustranke, da je protustranka tu ogradu micao, a potom ju predlagateljica ponovno vraćala i nastavila koristiti isti prostor na identičan način, dok je protustranka oduvijek koristio samo izbetoniranu stazu koja se nalazi neposredno uz njegovu kuću.

24. Upravo iz tog razloga sud je cijenio nevjerodostojnim iskaz saslušanog svjedoka ŠP i same protustranke u pogledu načina uživanja i vršenja faktične vlasti u odnosu na sporni dio nekretnine, budući su njihovi iskazi protivni svim drugim provedenim dokazima, a pogotovo iskazu saslušane svjedokinje ZP koja je upravo predložena od strane protustranke a koja je u pogledu načina uživanja spornog dijela nekretnine u cijelosti potvrdila navode predlagateljice i svjedoka saslušanih od strane predlagateljice, odnosno da je kako prije pokretanja ovoga postupka tako i tijekom trajanja ovoga postupka protustranka jedino mirno uživao i koristio betonsku stazu koja se nalazi uz samu kuću.

25. Cijeneći sve naprijed navedeno stav je suda da je neosnovan prigovor protustranke u ovom postupku da je on koristeći se dopuštenom samopomoći uspostavio svoju faktičnu vlast na spornom dijelu nekretnine.

25.1. Upravo suprotno stav je suda da protustranka niti na koji način nikada nije vršio posjed u odnosu na sporni dio nekretnine polazeći pri tom od toga da se prema čl. 13. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - pročišćeni tekst; dalje u tekstu: Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) posjed stječe kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari i to na način bilo da ju je osnovao jednostranim činom ili da mu je ona prenesena.

25.2. Iz svih provedenih dokaza u ovom postupku i to prije svega cijeneći iskaze saslušanih stranaka i svjedoka utvrđeno je da je predlagateljica kako prije pokretanja ovoga postupka, a tako i tijekom cijelog ovog postupka, sporni dio površine koristila na način da je u odnosu na tu površinu vršila faktičnu vlast a koja se sastojala u tome da je u tom prostoru bez ikakvog ometanja puštala domaće životinje, postavljala određeni građevinski otpad i građevinski materijal, držala poljoprivredne strojeve i slično, a da je protustranka oduvijek koristio samo izbetonirani dio staze koji se nalazi neposredno uz njegovo dvorište.

25.3. Prigovor protustranke da je on micanjem privremeno postavljene željezne armaturne mreže koja se nalazila uz njegovu stazu 4. listopada 2017. koristio se dopuštenom samopomoći i na taj način vratio posjed u odnosu na sporni dio površine, je u cijelosti neosnovan, a sve to iz razloga jer je tijekom ovoga postupka utvrđeno da je predlagateljica nakon toga ponovno vratila istu armaturnu mrežu i počela koristit sporni dio površine sve do kuće protustranke na jednak način kako je to činila do 4. listopada 2017. Naime, da bi samopomoć bila pravno djelotvorna i zaštitila posjednika od uznemiravanja ona mora onoga tko neovlašteno uznemiruje, odnosno onoga prema kome je samopomoć usmjerena, onemogućiti u daljnjem uznemiravanju posjednika, odnosno odlučno je da je poduzetom radnjom samopomoći stvarno otklonjeno uznemiravanje posjednika. U ovom konkretnom slučaju nesporno je utvrđeno da čin kojim se protustranka poslužio 4. listopada 2017., a i radnje koje je on poduzimao nakon toga kada bi dolazio iz Republike Austrije, niti na koji način nisu onemogućile predlagateljicu u daljnjem vršenju faktične vlasti u odnosu na sporni dio površine.

26. Provedenim očevidom na licu mjesta, koji je najprije vršen 21. lipnja 2018., na spornom dijelu površine nesporno je utvrđeno da je između nekretnina stranaka u dijelu ispred kuća postavljena plastična međašna oznaka i to od strane ovlaštenih mjernika geodeta koji su isto vršili po nalogu protustranke, a da se u predjelu dvorišta ne nalaze nikakve međašne oznake, te da između njihovih nekretnina u dvorištu nema nikakve ograde. Također je tom prilikom utvrđeno da se na spornoj međi nalazi postavljen različiti građevinski materijal i otpad i to od strane predlagateljice, a da se uz kuću protustranke nalazi izbetonirani dio staze. Prilikom tog očevida nesporno je utvrđeno da je međa po katastarskim mapama različita u odnosu na među po utvrđenom stanju uživanja, odnosno da postoji sporna međašna površina označena u skici izmjere sa stranice 43 točkama A, A', B', C', D' i B, površine 74 m2, odnosno da posljednji mirni posjed ide točkama A', B', C' i D' u skici izmjere sa stranice 43 sudskog spisa.

26.1. Ponovnim očevidom na licu mjesta, koji je vršen 3. srpnja 2020. također uz sudjelovanje istog mjernika vještaka, na licu mjesta je utvrđeno neizmijenjeno stanje u odnosu na stanje kakvo je bilo 21. lipnja 2018., odnosno da se na spornom dijelu površine i nadalje nalazi postavljen građevinski otpad, poljoprivredni strojevi, a jedina razlika je u tome što je između dvaju nekretnina zasađeno i stablo vrbe koje se nalazi na samoj međi kako ona ide po katastarskim mapama, te da trenutno na spornoj površini nema nikakve trave koju bi bilo moguće kositi budući je cijela površina zauzeta građevinskim otpadom tj. komadima cigle i slično. Tom prilikom obavljanja očevida mjernik vještaka je kao i u svom prethodnom nalazu utvrdio da međa po katastru ide točkama obilježenim slovima A i B, a da bi međa uzimajući u obzir način na koji je postavljena betonska staza uz kuću protustranke išla točkama A', B', C' i D', te da bi sporna površina bila označena točkama A, A', B', C', D' i B, te da bi iznosila 74 m2, odnosno da je stanje identično kako je bilo sukladno dostavljenoj skici mjerenja od 21. lipnja 2018. što je sve prikazao u skici izmjere sa stranice 112 sudskog spisa.

27. I nakon ovako ponovnog izvršenog očevida na licu mjesta protustranka se protivila tome da bi međa mogla biti uređena na način kako je to prikazano u skici izmjere, odnosno da bi posljednji mirni posjed a koji je vršila predlagateljica išao neposredno do betonske staze koja je postavljena uz njegovu kuću ponovno se pozivajući na to da se on koristio dopuštenom samopomoći i da predlagateljica ne uživa mirni posjed do betonske staze koja se nalazi uz njegovu kuću.

28. Nesporno je da je očevid na licu mjesta izvršen i 4. srpnja 2025. u prisutnosti mjernika sudskog vještaka Zlatka Kokanovića kojom prilikom je utvrđeno da se neposredno uz među ne nalaze građevinski objekti, da u [adresa] između predmetnih nekretnina se nalazi postavljena plastična međašna oznaka, ispred okućnica na ulici, za koju oznaku je utvrđeno da ju je unazad cca 8. godina postavio ovlašteni mjernik geodeta GP (kako to navodi protustranka) koji je izašao na lice mjesta po prijedlogu protustranke. Nadalje je utvrđeno da se unutar okućnice nalazi još jedna međašna oznaka koja označava među po katastru za koju međašnu oznaku mjernik Zlatko Kokanović navodi da ju je on postavio pri ranijem očevidu.

28.1. Nadalje prilikom očevida na licu mjesta 4. srpnja 2025. utvrđeno je da između predmetnih susjednih nekretnina nema ograde, te da se uz zadnji dio kuće protustranke nalazi svojevrsna izbetonirana staza širine 65 cm, a dužine otprilike kao što je širina kuće prema dvorištu tako da je navedena staza široka cca 13,5 m. Također je utvrđeno da na zadnjoj strani kuće protustranke koja se nalazi uz spornu među nalazi okapnica širine 72 cm što je šire od gore navedene izbetonirane staze, te da se od ulične strane uz „leđa“ kuće protustranke nalazi otvor uz ogradu kao svojevrsni ulaz- pješački prolaz širine 110 cm.

29. Nakon utvrđenog stanja na licu mjesta 4. srpnja 2025. a nakon što je utvrđeno da između stranaka i nadalje ne postoji dogovor sud je odlučio temeljem odredba čl. 103. st. 3. ZV-a među urediti prema posljednjem mirnom posjedu pri tome je za posljednji mirni posjed uzeta okapnica na kući protustranke (što je šire od izbetonirane staze koja je široka 65 cm a okapnica široka 72 cm), što je od zida čoška kuće protustranke udaljeno 1,31 m što čini koso odmjeranje u odnosu na okapnicu koja je 0,72 m, tako da međa ide po okapnici na dužinu kuće 8,10 m, s tim da negdje u predjelu sredine zadnjeg dijela kuće protustranke se okapnica sužava sa 72 cm na 60 cm radi čega je sud odlučio da od te točke do kraja "parcele" među temeljem odredbe čl. 103. st. 3. ZV-a uredi po odredbama pravičnosti da bi se izbjegao svojevrsni lom međe negdje otprilike u točki B skice izmjere sa stranice 288 sudskog spisa

30. U skladu sa gore navedenim mjernik Zlatko Kokanović je po uputi suda postavio međašne oznake i to od ulice točka A što čini trajnu geodetsku oznaku (plastiku) zatim točku B koja je postavljena "u pravac" te obilježena kao trajna geodetska oznaka (plastika) i na kraju čestice točka C trajna geodetska oznaka (plastika).

31. Potom je sudac na licu mjesta 4. srpnja 2025. u smislu odredbe čl. 103. St. 3. i 4. ZV-a među uredio – označio po posljednjem mirnom posjedu i po pravičnoj ocjeni točkama A, B i C, te u smislu odredbe čl. 103. st. 4. ZV-a stranke upoznao na licu mjesta gdje se nalazi međa koja je tom prilikom označena točkama A, B i C, ujedno upozorivši stranke u smislu odredbe čl. 103. st. 5. i 6. ZV-a da su svi dužni poštivati uređenu među te da se smatra da postoji vlasništvo do te međe.

32. Temeljem provedenih dokaza i to prije svega uvidom u zemljišnoknjižne izvatke za nekretnine koje su predmet ovoga postupka nesporno je utvrđeno da je predlagateljica vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica], a da je protustranka vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica]; također je nesporno da su iste nekretnine u vlasništvu predlagatelja i protustranke susjedne nekretnine; da između stranaka postoji spor o međi u odnosu na naprijed navedene nekretnine; da stranke u ovom postupku nisu pristale da se međa uredi prema katastarskom nacrtu; da između strankama ne postoji nikakav sporazum o tome kako bi se trebala urediti sporna međa jer predlagatelj predlaže uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu tvrdeći da je upravo on posljednji mirni posjednik sporne površine, dok se protustranka istome protivi tvrdeći da je putem samopomoći vratila oduzeti posjed od strane predlagateljice a u odnosu na dio sporne površine.

33. Nesporno je da je sudski vještak Zlatko Kokanović nakon očevida od 4. srpnja 2025. dostavio u sudski spis nalaz i mišljenje sa stranice 287 sa skicom izmjere sa stranice 288 sudskog spisa navodeći da se međna linija između katastarskih čestica [katastarska čestica] proteže linijom označenom na skici izmjere međnim detaljnim točkama 1 i 2 koje postoje u katastru i na terenu obilježene prijašnjim mjerenjem trajnim geodetskim oznakama (plastike), te da međna linija po stanju uživanja (sporna međa) proteže se detaljnim točkama A, B i C (okapnica na stambenom dijelu kuće iznosi 0.72 m u dužini 8,10 m, s tim da se na točki B sužava na okapnicu širine 0.60 m), te da međa završava točkom C.

34. Nadalje sudski vještak navodi da između međnih linija (1 i 2) iskolčenih po katastarskim podacima i međnih linija stanja uživanja (A, B i C) postoji sporna površina prikazana na skici koja iznosi 72 m2.

35. S obzirom na sve gore navedeno utvrđeno je da je posljednji mirni posjed vršila predlagateljica i to neposredno do izbetonirane staze koja se nalazi uz kuću protustranke, do točke B, a od točke B do točke C međa je uređena po pravičnosti da bi se izbjegao tzv. lom međe, a nesporno je da je riječ o iznimno maloj površini u odnosu na stanje uživanja.

36. Radi izloženog odlučeno kao u točki I. izreke.

37. Točka II. izreke rješenja temelji se na odredbi čl. 103. st. 6. ZV-a.

38. Odluka o troškovima izvanparničnog postupka u smislu odredbe čl. 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" 59/2023) temelji se na odredbi paragrafa 283. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. a koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao pravno pravilo temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Narodne novine" broj 73/91).

38.1. Paragrafom 283. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku određeno je da će troškove postupka snositi stranke po mjeri svojih graničnih linija, a samo iznimno trošak snosi predlagatelj, odnosno onaj koji je stavio prijedlog za uređenje međe, ako se iz rasprave pokaže da obnavljanje ili ispravljanje međe nije bilo potrebno, a isto tako da će troškove snositi u cijelosti ili djelomično samo protustranka ako je on postupak izazvao svojim diranjem u mirni posjed. Istom naprijed citiranom zakonskom odredbom propisano je da troškovi oko zastupanja padaju na teret zastupanog.

38.2. U troškove izvanparničnog postupka priznaju se troškovi koji su bili nužni ili potrebni za vođenje tog postupka, odnosno troškovi koji su zajednički za sve stranke tijekom postupka.

38.3. Predlagateljica je na ime troškova prilikom očevida 4. srpnja 2025. navela da potražuje trošak koji je ranije zatražen uvećano za trošak očevida od 4. srpnja 2025. tako da proizilazi da je zatražila trošak u iznosu od 14.400,00 kn što sada iznosi 1.911,21 eura koji se odnosi na troškove predujmljenih geodetskih vještačenja i izlazaka na lice mjesta do 4. srpnja 2025. i na troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku, te trošak očevida od 4. srpnja 2025. što iznosi 615,41 eura.

38.4. Kao potrebne i nužne troškove ovoga postupka sud je cijenio troškove koji se prije svega odnose na troškove predujmljenih geodetskih vještačenja i troškove izlaska suda na lice mjesta, a koji troškovi sveukupno iznose 1.607,96 eura, te je pored toga kao nužne još cijenio troškove sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje u sveukupnom iznosu od 119,45 eura, tako da sveukupni nužni troškovi iznose 1.727,41 eura.

38.5. Budući je ocjena suda da je uređenje međe u ovom postupku bilo potrebno iz razloga jer je utvrđeno da postoji otklon između međe po katastarskim mapama i linije uživanja, to troškove postupka trebaju snositi stranke po mjeri svojih graničnih linija, odnosno svaka od stranaka u ½ dijela, zbog čega je i obvezana protustranka da predlagateljici na ime troškova ovog izvanparničnog postupka naknadi iznos od 863,71 eura, a koji se odnose na nužne troškove geodetskih vještačenja, izlaska suda na lice mjesta i sudskih pristojbi.

38.6. S preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troškova ovoga postupka predlagateljica je odbijena, budući je ista također u obvezi snositi polovicu nužno utvrđenih troškova; dok je ista u cijelosti odbijena sa zahtjevom za naknadom troškova koji se odnosi na trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku, budući je nesporno da prema naprijed citiranom paragrafu 283. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku takvi troškovi padaju na teret zastupanoga, zbog čega je i odlučeno kao u točki III. izreke ovoga rješenja.

U Županji, 4. veljače 2026.

Sudac

Anica Pastović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom županijskom sudu u roku 15 dana od dostave istoga rješenja. Žalba se predaje putem ovog suda. Obavijest:

1. Predlagateljica po punomoćniku Krunoslavu Gloković, odvjetniku iz Županje, 2. Protustranka po punomoćniku Tomislavu Miškiću, odvjetniku iz Osijeka.