Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

Slavonski Brod

P-632/2022-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Mirandi Gavrić Jularić u pravnoj stvari tužitelja ČP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Mriti Trninić, odvjetnici u Slavonskom Brodu, protiv tuženice ŠP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Ivanu Laliću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, radi naknade radi nemogućnosti korištenja nekretnine, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 13. siječnja 2026. u nazočnosti tužitelja osobno uz punomoćnika i tužene uz punomoćnika, a presude javno objavljene 4. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Tuženica ŠP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] dužna je platiti tužitelju ČP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] naknadu za nemogućnost korištenja njegove polovice suvlasničke nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].Brod koja u naravi predstavlja stambenu kuću s dvorišnim objektom sagrađenu na k.d.br. 2318 pov.562 m2 za razdoblje od 1.prosinca2017. godine zaključno sa 20. veljače 2025. što za 87 mjeseca nemogućnosti korištenja iznosi 8.700,00 EUR sve sa zakonskom zateznom kamatom računajući istu od dana donošenja presude do konačne isplate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i naknaditi trošak ovog postupka, također sa zak. zateznom kamatom koje teku od dana objave presude do konačne isplate, sve u roku od 15 dana"

II. Nalaže se tužitelju ČP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da tuženoj ŠP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] plati trošak parničnog postupka u iznosu od 1.812,50 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate, u roku od 15 dana

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženice u kojoj navodi kao su stranke bivši bračni drugovi čiji brak je razveden presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P- 558201 1 od 22. svibnja 2012. godine. Stranke se vode upisane u idealnom suvlasništvu na kući sagrađenoj na k.d.br. 2318 uknjiženoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na adresi prebivališta tužiteljice na kojoj kući je tuženik do prosinca 2014. godine bio u suposjedu, kada mu je tužiteljica onemogućila sukorištenje promjenom brave i ključa na ulaznim vratima. Tuženik je od konca 2014. godine podstanar za koji mjesečni smještaj plaća 1.400,00 kn dok tužiteljica nesmetano koristi cjelokupni stambeni prostor suvlasničke kuće korisne stambene površine od 70 m2 kao i dvorišnu zidanu zgradu namijenjenu za drvarnicu i ostavu. Tuženik drži da je prosječna cijena najma predmetne kuće najmanje 1,500,00 Kn ili 200 EUR koliko i on sam plaća najam za podstanarski smještaj svoje obitelji u [adresa], tako da bi sukladno tom izračunu tuženica njemu za dosadašnju nemogućnost korištenja kuće, za razdoblje od pet godina, po svakom mjesecu trebala platiti iznos od 750 Kn ili 100 EUR-a. Stoga tuženik podnosi tužbu kojom potražuje naknadu iznosa za nemogućnost korištenja/plodouživanja njegovog dijela suvlasničke polovice cijele nekretnine iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Tužitelj je uredio tužbeni zahtjev podneskom od 20. veljače 2025. u kojem potražuje ukupan iznos od 8.700 Eur na ime naknade za nemogućnost korištenja nekretnine za razdoblje od 1. prosinca 2017. do 20. veljače 2025.

3. U odgovoru na tužbu tužena navodi da se u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tuženom zahtjevu kako s obzirom na osnovu tako i na visinu, smatra da je ista neosnovana. Tužena opreza radi ističe prigovor zastare potraživanja. Tužena navodi da je nesporna činjenica da su parnične strane suvlasnici na nekretnini upisanoj u Zemljišnoknjižnom odjelu Slavonski Brod, Općinski sud u Slavonskom Brodu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] Kuća br. 22 i dvorište u [adresa]. Tužena osporava navod tužitelja u toč. 2. tužbe da se tužena nije očitovala na prijedlog mirnog rješenja spora. Navedeni dopis tužena nije niti dobila, a tužitelj nije priložio dokaz da je isti dopis poslan, odnosno uručen tuženoj. Tužena dalje ukazuje da tužitelja nije spriječila u korištenju predmetne nekretnine promjenom brave na ulaznim vratima. Brave na ulaznim vratima u dvorište kao i na ulaznim vratima u kuću su nepromijenjene više od 50 godina. Brave i ključevi su identični kao i što su bile za prethodne vlasnice kuće pok. EP, a kuću su stranke stekle na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju. Tužena ukazuje da tužitelj nikada nije iskazao želju niti namjeru da koristi navedenu kuću. Predmetna kuća kao i okućnica nakon smrti prethodnih vlasnika u potpunosti je bila zapuštena, te je ona na zahtjev susjeda istu morala urediti i sanirati kako ne bi predstavljala opasnost susjedima i prolaznicima. Tužena dodaje da je i razlog što tužitelj ne koristi navedenu nekretninu to što on ima novu obitelj koja ima ukupno šest članova (četvero djece). Predmetna nekretnina nalazi se u vrlo lošem stanju zbog starosti. Ista nije prikladna ni za život tužene, a kamoli tužitelja sa svojom brojnom obitelji. Tužena predlaže u spis Nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke ČPR od studenog 2022. godine koji se vodi pred naslovnim sudom poslovni broj: R1-158/2022 procijenjene u iznosu 28.338,54 € (213.400,00 kn). Iz navedenog nalaza vidi se stanje same nekretnine. Tužena je više puta s tužiteljem pokušala riješiti imovinske pravne odnose, istu nekretninu obnovila međutim tužitelj o navedenom nije htio razgovarati. Tužena osporava i visinu tužbenog zahtjeva ukazujući da navedena nekretnina nije podobna za život, a kamoli za najam. Tužena tvrdi da se navedena nekretnina na žalost ne može iznajmiti nikome, a kada bi se i uspjela iznajmiti pitanje je bi li iznos najma mogao biti veći od 60,00 €. Tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i traži sud da nakon provedenog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev te odredi da tužitelj nadoknadi trošak parničnog postupka.

4. Nesporno je u ovom postupku da su parnične stranke suvlasnici na nekretnini upisanoj u Zemljišnoknjižnom odjelu Slavonski Brod, Općinski sud u Slavonskom Brodu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] Kuća br. 22 i dvorište u [adresa]. Sporno je je li tužena onemogućila tužitelja u korištenju suvlasničke nekretnine te postoji li po toj osnovi obveza tužene na isplatu naknade za nemogućnost korištenja suvlasničkog dijela nekretnine, kao i visina eventualne naknade, pri čemu je sporno i pitanje zastare potraživanja.

5. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao poziv na vansudsko rješenje spornog odnosa od 17. listopada 2022., izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ugovor o najmu kuće od 25. travanj 2018., elaborat o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine R1-158/2022 ČPR, obavljen je uviđaj na licu mjesta, te je provedeno građevinsko vještačenje po vještaku Edvardu Blajeru, saslušan je tužitelj i saslušana je tužena.

6. Analizom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91.,91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

7. Tužitelj je dao svoj iskaz pred sudom u kojem je u bitnome naveo da je nekretnina koja je predmet ovog postupka bila njegovo vlasništvo u cijelosti te je imao ključ od kuće. Nakon razvoda braka sa ŠP kuća je postala suvlasništvo njih dvoje. On je radio u Njemačkoj, a kada se vratio 2014. i kada je pokušao ući u kuću, ista je bila zaključana i brava je bila promijenjena. Bile su promijenjene brave na ulazu u dvorište kao i na ulaznim vratima od kuće. On je tada zvao policiju i istima rekao da je prisilno ušao u kuću. Ranije je pripremio sve za uređenje kuće, materijal za uređenje kupatila i tada dok je kuća bila njegovo vlasništvo to je bio kao drugi objekt i bila je u boljem stanju, a bili su i podstanari u toj kući. Od 2014. tužena živi u kući. On nije mogao pristupiti kući koja je u njegovom suvlasništvu, može reći da se i bojao jer je ona živjela u kući s partnerom, a čiji otac je meni prijetio. To je bilo možda 2016. i 2017.g., a to je čak i policiji prijavio. U tijeku postupak razvrgnuća suvlasništva po prijedlogu tuženice, a predmetni postupak još nije okončan. Živio je kao podstanar kod CP do 2012. tj. dok se nisu razveli, a nakon toga iznajmio stan na Jelasu u zgradi, a najamninu je plaćao 1.500,00 kuna, a zadnjih sedam godina sam na adresi DP. Najam je plaćao 1.400,00 kuna, a sada od 1.1.2024. plaća 250,00 eura. Na poseban upit punomoćnika tužene kada je nasilno ušao u kuću 2014.g. da li je promijenio brave, odgovaram kako jesam promijenio brave. Međutim, dodajem kada sam ponovno otišao za Njemačku i kada sam se vratio mislim da je to bilo 2015.g., ŠP je ponovno promijenila i te brave. Na poseban upit da li je prijavio policiju tu drugu promjenu brava, navodim kako jesam, a kada sam drugi put došao, tada je ŠP bila u kući i nisam nasilno ulazio. Na poseban upit da li se do 2022.g., tj. prije pokretanja ovog postupka obratio tuženoj da živi u kući, navodi kako se je obratio usmeno. Na poseban upit da li je netko i do kada živio u toj kući, odgovaram kako je živio jedan podstanar LP, on mu je dao da živi u toj kući i da istu održava, a do kada je to bilo, ne znam točno, rekao bi dok ŠP nije njega istjerala i promijenila bravu. Na poseban upit da li je pisanim putem od 2014.g. do pokretanja postupka tražio od tužene da useli u kuću i koristi nekretninu izjavljujem da nisam tražio, međutim tražio sam usmeno. na p kada je usmeno razgovarao sa ŠP navodim da kada sam zaustavio vodovod i kanalizaciju da se priključi u kuću, tada je bila i ŠP te sam joj lijepo rekao da se pokušamo dogovoriti.

8. U svom iskazu tužena je iskazala da su ona i tužitelj bili u braku, pri čemu se ne sjeća točnog datuma razvoda. Nekretnina koja je predmet postupka izvorno je bila u vlasništvu bake EP, s kojom je tužitelj sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju, te je nakon njezine smrti postao vlasnik nekretnine. Navela je da joj je tužitelj, kao osiguranje s obzirom na to da je brinula o baki, darovao ½ suvlasničkog dijela nekretnine. Prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama nije odmah proveden jer je tada bila strani državljanin. Tužena je navela da je u trenutku prijenosa suvlasništva nekretnina bila bez struje i vode, te da je ona podmirila postojeće dugove za režije, platila atest i ponovno omogućila priključke. Istaknula je da je nekretnina bila u lošem stanju, bez kupaonice, ali je unatoč tome u njoj povremeno živjela. Postojao je vanjski WC, a pokušaj priključenja kanalizacije nije realiziran jer je tužitelj to osporio, nakon čega joj je Komunalac vratilo uplaćena sredstva. Navela je da zbog zaposlenja, uključujući noćne smjene u domu za stare i nemoćne te povremeni rad u inozemstvu, nije svakodnevno boravila u kući. Dana 23. ožujka 2023. odjavila se s adrese predmetne nekretnine i prijavila prebivalište na drugoj adresi, te da najmanje dvije godine prije toga ondje nije stvarno živjela. U međuvremenu se udala za FP, s kojim je živjela u istoj ulici, ali na drugoj adresi. Na upit suda, tužena je izjavila da tužitelju nikada nije branila pristup nekretnini, da su ulazna vrata kuće bila otključana, da se radi o staroj kući te da tužitelj ima ključ od kapije. Navela je da je kuća i danas otključana. Izjavila je da je posljednji put bila na nekretnini prije otprilike godinu dana radi očitanja brojila za struju, te da redovito plaća režije za struju i vodu, bez postojećih dugovanja, pri čemu se sve režije vode na njezino ime. Tužena je navela da nije mijenjala bravu na ulaznim vratima kuće, niti ju je tužitelj ikada pozvao da se ponovno useli u nekretninu. Izjavila je da ne poznaje osobu po imenu LP, za kojeg je saznala tek iz spisa i od susjeda. U vezi s ulaskom u kuću navela je da su kapija i kuća bile otključane te da su se ključevi nalazili u kući. U odnosu na eventualne sukobe, izjavila je da se ne može točno sjetiti podnošenja kaznenih prijava, ali da je postojao jedan događaj u kojem ju je tužitelj udario kapijom u prisustvu policije, nakon čega je tužitelj odveden.

9. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Edvarda Blajera od 6. lipnja 2023. utvrđeno je da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] građevinska čestica na kojoj je izgrađena kuća i pomoćna zgrada 1 i pomoćna zgrada. Objekti su u vrlo lošem stanju kako je opisano u točki 2.6. ovog nalaza i mišljenja. Dvorišna pomoćna zgrada 2 nalazi se u ruševnom stanju i kao takva nije bila predmet ovog vještačenja. Kuća i dvorišna pomoćna zgrada 1 nalaze se u lošem stanju po pitanju održavanja, statike objekata i kvalitete objekta za življenje. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je građevinska čestica na kojoj je izgrađena kuća i pomoćna zgrada 1 i pomoćna zgrada. Na objektima su vidljiva jasna oštećenja, smanjena je stabilnost, smanjena uporabljivost i daljnje je korištenja jasno smanjeno. Na osnovu navedenog uporabljivost je ograničena. Zbog toga je jediničnu cijenu najma odredio u iznosu od 0,54 €/m². Sadašnja tržišna vrijednost najma za cijelu nekretninu iznosi 51,17 €/mj (385,54 kn/mj). Sadašnja tržišna vrijednost najma za cijelu nekretninu iznosi 25,59 €/mj (192,81 kn/mj). Ukupna tržišna vrijednost najma stambenog prostora na 2318/8 k. o. [katastarska općina] za period od 1. prosinca 2017. godine do 29. studenog 2022. godine za cijelu nekretninu iznosi 2.770,00 € (20.870,57 kn). Ukupna tržišna vrijednost najma stambenog prostora na 2318/8 k. o. [katastarska općina] za period od 1. prosinca 2017. godine do 29. studenog 2022. godine za 1/2 nekretnine iznosi 1.385,00 € (10.435,28 kn).

10. Tužitelj je podneskom od 9. rujna 2023. iznio prigovore na nalaz i mišljenje vještaka u kojem je naveo kako prigovara objektivnosti dane procjene, sve uz napomenu da je stambeni objekt suh i ne prokišnjava, da se nalazi u gradskoj zoni s pristupnim cestama i u blizini i autobusnog i željezničkog kolodvora pa bez obzira na trenutnu nepriključenost na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, a s druge strane, na pojačani interes za najmom stambenog prostora zbog povećanog broja sezonskih i drugih radnika koji nemaju prebivalište u [adresa] (mahom stranaca), nadalje uvažavajući okolnost da bi polovicu stambenog prostora (pa da samo i jednu sobu do ulice) mogao iznajmiti 2 (dvojici) fizičkih osoba za mjesečnu cijenu od najmanje 70 EUR. po osobi ili ukupno 140 EUR. Tužitelj ustraje kod postavljenog zahtjeva na mjesečni iznos izgubljene dobiti od 100 EUR mjesečno za svoj nekorišteni dio ukupne nekretnine.

11. Vještak je podneskom od 14. listopada 2024. na navedene prigovore očitovao na slijedeći način: Kao što je navedeno u nalazu i mišljenju od 6. lipnja 2023. godine na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je građevinska čestica na kojoj je izgrađena kuća i pomoćna zgrada 1 i pomoćna zgrada. Dvorišna pomoćna zgrada 2 nalazi se u ruševnom stanju i kao takva nije bila predmet vještačenja. Kuća i dvorišna pomoćna zgrada 1 nalaze se u lošem stanju po pitanju održavanja, statike objekata i kvalitete objekta za življenje. što je se vidljivo iz foto dokumentacije koja se nalazi u nalazu i mišljenju. Na objektima su vidljiva jasna oštećenja, smanjena je stabilnost, smanjena uporabljivost i daljnje je korištenja jasno smanjeno. Na osnovu navedenog uporabljivost je ograničena. Sve navedeno je vidljivo iz foto dokumentacije sačinjene na očevidu, a koja se nalazi u nalazu i mišljenju. Procjena tržišne vrijednosti najma stambenog prostora utvrđena je poredbenom metodom. Poredbeni stambeni prostori su pribavljeni iz informacijskog sustava tržišta nekretnina eNekretnine – aplikacije Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

12. Vještak je dao svoj iskaz i na glavnoj raspravi u kojem je naveo kako ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja, koje je napravljeno prema Zakonu i Pravilniku o procjeni vrijednosti. Pisani nalaz i mišljenje je rađen poredbenom metodom, te je uzeo u obzir zatečeno stanje nekretnine na očevidu. Na poseban upit punomoćnice tužitelja vještaku da li je prilikom procjene najma nekretnine da li su uzeti u obzir pravilo ponude i potražnje, vještak odgovara kako su prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeti podaci iz baze podataka E- nekretnine Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o ostvarenim najmovima koji su evidentirani u Bazi podataka, tj. prijavljeni Poreznoj upravi, a koje jedine podatke i smiju koristiti, a sve je detaljno obrazloženo u nalazu i mišljenju, kao i u podnesku. Na poseban upit da li su korišteni podaci iz oglašavanja, odgovaram da Zakonom i Pravilnikom o procjeni vrijednosti nekretnina nije propisano da bi se podaci iz oglašavanja mogli koristiti, tj. ne smiju ih koristiti. Na poseban upit punomoćnika tužene vještaku da li je objekt pogodan za život, navodi kako je nekretnina u izrazito lošem stanju, a što je opisao u svom nalazu i mišljenju te je isto vidljivo iz fotografija, vidljiva su napuknuća, propao strop na više mjesta, puknuće objekta, u kupaonici se nalazi samo kada bez obloženih pločica, generalno opće stanje nekretnine je loše.

13. Sud je cijenio iskaze parničnih stranaka, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka te cjelokupnu dokumentaciju u spisu, svakog pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sukladno članku 8. ZPP-a. Iskaz tužitelja sud nije prihvatio u dijelu u kojem tvrdi da mu je tužena trajno i protupravno onemogućila korištenje predmetne nekretnine. Naime, iz samog iskaza tužitelja proizlazi da je on sam u jednom trenutku promijenio brave na nekretnini, da se dugotrajno nalazio u inozemstvu te da od 2014. godine do pokretanja ovog postupka nije pisanim putem zahtijevao predaju posjeda niti je poduzimao odgovarajuće pravne radnje radi zaštite svog suvlasničkog prava. Sud je posebno cijenio da tužitelj nije dokazao da mu je pristup nekretnini bio trajno onemogućen, niti da je bio spriječen u korištenju iste protivno svojoj volji. Iskaz tužene sud je ocijenio uvjerljivim i u bitnom dosljednim ostalim dokazima u spisu, osobito u dijelu u kojem navodi da tužitelju nije branila pristup nekretnini te da je predmetna kuća dugi niz godina u izrazito lošem stanju, bez osnovnih uvjeta za stanovanje.

14. Na temelju ovako provedenog postupka, uvida u isprave u spisu te ocjene navoda stranaka, sud je utvrdio da tužitelj tijekom postupka nije dokazao da mu je tužena onemogućila korištenje predmetne suvlasničke nekretnine, niti da je bio isključen iz suposjeda iste. Sud je prihvatio navode tužene da brave na predmetnoj nekretnini nisu mijenjane te da tužitelj nikada nije iskazao namjeru koristiti predmetnu nekretninu.

15. Prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, suvlasnik ima pravo zahtijevati naknadu za korištenje suvlasničkog dijela nekretnine samo u slučaju kada je protiv svoje volje isključen iz suposjeda od strane drugog suvlasnika. Teret dokazivanja činjenice isključenja iz suposjeda leži na suvlasniku koji takvu naknadu potražuje. U konkretnom slučaju, tužitelj tijekom postupka nije dokazao da ga je tužena isključila iz suposjeda predmetne nekretnine. Iz provedenih dokaza proizlazi da tužitelj dugi niz godina nije koristio predmetnu nekretninu pretežito zbog vlastitih životnih okolnosti, boravka u inozemstvu i nedostatka stvarne namjere korištenja nekretnine, a ne zbog protupravnog postupanja tužene. Sama činjenica da tužitelj nekretninu faktično nije koristio ne predstavlja osnovu za dosudu naknade, ako nije dokazano da je u tome bio spriječen postupanjem drugog suvlasnika. Nadalje, sud je utvrdio da predmetna nekretnina, zbog izrazito lošeg građevinskog stanja i ograničene uporabljivosti, nije podobna za redovno stanovanje niti ostvarivanje tržišnog najma u visini koju tužitelj potražuje. Slijedom navedenog, neosnovani su i navodi tužitelja o izgubljenoj dobiti, jer i prema iskazu tužiteljice ista je povremeno boravila u predmetnoj nekretnini u kojoj nije niti postojao priključak kanalizacije, a ona je sama uredila kupaonicu. Pema nalazu vještaka Edvarda Blajera, kao i prema nalazu ČPR, kao i iz provedenog uviđaja evidentno je da je nekretnina u izrazito lošem stanju, stoga po ocjeni ovog suda, a uzimajući u obzir i činjenicu da je tužiteljica poduzimala radnje radi očuvanja i održavanja nekretnine i time joj eventualno povećala vrijednost, tužbeni zahtjev tužitelja sud nalazi neosnovanim.

16. Za odlučivanje o zahtjevu za isplatu naknade mjerodavne su odredbe čl. 164. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98.,137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst i 94/17. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) Prema tim odredbama vlasnik ( suvlasnik) nekretnine ima pravo na naknadu koristi, od nepoštenog posjednika, za vrijeme za koje mu je bilo onemogućeno korištenje nekretnine , ali pod uvjetom da je zatražio predaju nekretnine u posjed (tako i Županijski sud u Varaždinu posl. br. Gž-2455/2015 i Županijski sud u Splitu posl. br. Gž-109/2019) te mu od tog trenutka teče i zastarni rok.

17. Ne može se smatrati da je tuženica nepošteni posjednik od siječnja 2017. i da je dužna platiti koristi koje je eventualno imala za vrijeme svog posjedovanja, samo na temelju činjenice da je tijekom cijelog utuženog razdoblja i znala da je tuženik upisan kao suvlasnik nekretnine. Sud je nadalje utvrdio da je tužena tijekom relevantnog razdoblja samostalno podmirivala režijske troškove za predmetnu nekretninu, osigurala ponovno priključenje električne energije i vode te poduzimala radnje radi očuvanja i održavanja nekretnine. Iz provedenih dokaza proizlazi da je tužena imala namjeru i pokušala izvršiti priključenje nekretnine na kanalizacijsku mrežu, no do realizacije tog priključka nije došlo zbog protivljenja tužitelja, koji je takvo postupanje onemogućio.

18. Opisanim postupanjem tužena je izvršavala ovlasti suvlasnika u smislu redovitog upravljanja i očuvanja stvari, te koristila nekrentinu na koju je imala pravo kao suvlasnik iste, dok je tužitelj svojim protivljenjem spriječio unapređenje uporabljivosti nekretnine. Sud stoga nalazi da se u ponašanju tužene ne mogu utvrditi elementi protupravnog postupanja niti zlouporabe suvlasničkih ovlasti, dok se pasivnost i protivljenje tužitelja ne mogu staviti na teret tužene.

19. Sud je imao u vidu i prigovor zastare istaknut od strane tužene, no s obzirom na utvrđenje da ne postoji osnov potraživanja, sud se nije posebno upuštao u ocjenu osnovanosti tog prigovora.

20. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da tužitelj nije dokazao postojanje zakonskih pretpostavki za dosudu naknade zbog nemogućnosti korištenja suvlasničkog dijela nekretnine, zbog čega je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan te ga je valjalo odbiti.

21. O troškovima postupka odlučeno je temeljem članka 154. stavak 1. i članka 155.stavak 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojem stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Troškovi postupka odmjereni su prema troškovniku punomoćnika i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( "Narodne novine" br. 138/2023) te je dosuđen trošak odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR, zastupanja na ročištu od 12. travnja 2023., 12. prosinca 2024., 20. veljače 2025., 16. travnja 2025. i 13. siječnja 2026. po 200 EUR-a sukladno Tbr 9 toč. 1. dakle ukupno 1.000,00 EUR, ročišta za objavu presude iznos od 50,00 EUR sukladno Tbr 9. toč. 3., podnesak od 22. kolovoza 2023. sukladno Tbr 8 toč. 1. u iznosu 200,00 EUR, te pdv u iznosu od 362,50 EUR, dakle ukupno je priznat trošak od 1.812,50 EUR. Trošak pristojbi nije priznat jer tužena nije niti dokazala da je platila trošak pristojbe odgovora na tužbu, kao ni trošak pristojbe na presudu koji plaća strana koja pokreće psotupak.

22. Imajući u vidu sve navedeno, sud je odlučio kao i izreci.

Slavonski Brod, 4. veljače 2026.

Sudac

Miranda Gavrić Jularić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na Županijski sud u pisanim putem.

DNA:

1. Tužitelj po punomoćniku

2. Tužena po punomoćniku