Posl. broj: R1-74/2025-5

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zlataru po sucu Damiru Čižmeku kao sucu pojedincu, u izvanparničnog stvari predlagateljice ĆL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici ŠL, odvjetnici iz [adresa], te protustranaka SL, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŽL Ć, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupanih po punomoćniku ŽL, [adresa], radi osnivanja nužnog prolaza, na ročištu održanom u prisutnosti z.z. punomoćnika predlagateljice BL, odvjetnika iz [adresa] i punomoćnika protustranaka, 4. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

O d b i j a s e prijedlog predlagateljice za osnivanje nužnog prolaza preko nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo protustranaka SL u ½ dijela i Žukina Ljiljane u ½ dijela i to čkbr. [katastarska čestica] dvorište Horvaština, Grančari od 1043 m2, a za korist nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo predlagateljice ĆL u 1/1 dijela i to čkbr. [katastarska čestica] Grančari oranica od 2291 m2 i dvorište od 1079 m2.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog za osnivanje nužnog prolaza protiv protustranaka u kojem navodi da je ona vlasnica nekretnine čkbr. [katastarska čestica] oranica i dvorište Grančari površine 2291 m² upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da su protustranke svlasnici svako u po ½ dijela susjedne nekretnine čkbr. [katastarska čestica] dvorište Horvaština, Grančari od 1043 m² upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navodi dalje da ona nema nikakve putne veze do javne prometne površine, [adresa], čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već se pred 30-etak godina do njezine nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pristupalo preko čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Za kolne i pješke pristupe tada je egzistiralo pravo stvarne služnosti kolnog puta širine 3,00 metra i pješkog puta, koje nije bilo upisano u zemljišnoj knjizi, ali je izvršavano dugi niz godina. Budući da je pravo stvarne služnosti kolnog i pješkog puta utrnulo nevršenjem, a da nekretnina predlagateljice nema nikakve druge putne veze, to ona ima pravni interes da sud provede postupak osnivanja nužnog prolaza za korist čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predlaže da sud odredi izvođenje predloženih dokaza, da geodetski vještak identificira nekretnine stranaka te javno dobro i očituje se ima li nekretnina predlagateljice kakvu putnu vezu. Predlaže da građevinski vještak procijeni visinu naknade koju bi predlagateljica trebala isplatiti protustrankama, a koja ne može biti manja od naknade koju Republika Hrvatska plaća u slučaju izvlaštenja te da odredi koje građevinske radove predlagateljica treba i smije obaviti da bi se uspostavio nužni prolaz preko nekretnine protustranke. Podredno, za slučaj da sud zauzme stajalište kako se iz bilo kojeg pravnog ili činjeničnog razloga nužni prolaz predloženim pravcem preko nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne može otvoriti, predlagateljica predlaže da sud na temelju nalaza i mišljenja geodetskog i građevinskog vještaka odredi otvaranje nužnog prolaza nekim drugim pravcem, kako bi se formirao pristupni put do nekretnine predlagateljice čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Protustranke su se podneskom od 7. siječnja 2026. očitovale navodeći da se protive bilo kakvom nužnom prolazu kroz njihovu parcelu. Radi se o tehničkim i pravnim razlozima koji njima u tom slučaju stvaraju velike probleme i ugrožavaju našu parcelu i kuću. Predlagateljica je vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Sama parcela u naravi nema upisanih 2291m2, već u naravi 1956m2, gdje je od prilike 1/4 zemljišta zahvaćeno građevinskim zemljištem, te 3/4 je oranica. Točna je tvrdnja da nekretnina predlagateljice nema nikakve direktne putne veze do javne prometnice, ali ta veza je moguća preko drugih nekretnina. Pravo služnosti je prije više od 35 godina možda postoialo sa prijašnjim vlasnicima, koje nikada nije bilo upisano u zemljišnoj knjizi, niti je ta informacija/obaveza tada na njih prenesena u bilo kojem smislu, pa spomen kolnog puta od 3,00 metra i pješački put nije utemeljen nikakvom povijesnom činjenicom, već nagađanjem S obzirom na gore spomenuto, nema nikakve pravne osnove da pravo služnosti bude provedeno sudskim putem u korist predlagateljice. Na slici 1 ispis „on-line katastra” u kojem se vidi mogućnost realizacije puta s obje nama susjedne parcele, te izlaz prema istoku. Susjedne parcele na sebi imaju formirane dvorišne puteve, koji bi se eventualno mogli produljiti i iskoristiti kao pristup parceli predlagateljice, pošto i električni priključak za nekretninu predlagateljice prolazi podzemno kroz južnu susjednu parcelu. Napominju da se radi o njihovom ograđenom dvorištu, pa zakonski nije moguće osnivanje nužnog puta. Na njihovoj parceli vidljivo je da je legalno izgrađena kuća, prema rješenju o izvedenom Stanju Klasa:UP/l-361-03/13-01/26223, Urbroj: 2140/01-08/617-8, Zlatar, 28. 8. 2017. (u privitku), koja nema predviđeni kolni put za kolna vozila, te bi u slučaju inzistiranja i prihvaćanja prijedloga, podzemne instalacije kuće, kao i ona sama bile ugrožene. U kući žive dvije obitelji, te troje malodobne djece, stoga je nerazumno inzistirati na prihvaćanju prijedloga predlagateljice koji bi prometom ugrozio njihovu sigurnost. Ne može se raditi samo o geodetskom vještačenju, već je potrebno i vještačenje građevinskog inženjera, te izrada projektnog rješenja od ovlaštenog projektanta građevine, koji bi u tom slučaju podrazumijevao izgradnju puta na takav način da se zaštite podzemne instalacije njihovog kućanstva, te dodatno statičko ojačanje zgrade kroz koju bi prolazio put. Takav građevinski pothvat kojim bi se osigurao put, koji i dalje ne bi udovoljavao potrebnim tehničkim uvjetima (npr. bi ograničen visinski na manje od 2,5m visine vozila, komunalna Infrastruktura se i dalje ne bi mogla spajati preko naše parcele), bi iziskivao više desetaka tisuća eura. Zbog svega spomenutog, najskuplje i najneprihvatljivije je rješenje da se nužni prolaz omogući preko njihove parcele, ograđenog dvorišta, kroz našu kuću, jer takav prolaz ne bi bio prihvatljiv ni za predlagateljicu, niti za njih. Kada je riječ o služnosti parcele koje se uživa, mora se uzeti u obzir služnost dijela parcele koje je oranica, odnosno koristi se kao livada, te se košnja i pristup obavlja nekim drugim alternativnim putem, koji se godinama koristi za tu svrhu, pa je logično da se tu traži služnost dolaska na parcelu. Ako je prikladno za pristup poljoprivrednim strojevima, onda se može koristiti i za pristup pješacima i ostalim vozilima. Sukladno tome u cijelosti se protive prijedlogu.

3. Na ročištu 4. veljače 2026. predlagateljica je ostala kod prijedloga, a u odnosu na navode u odgovoru ističe da je preko dvorišta protustranaka dugi niz godina postojao služni put, a da su protustranke naknadno, bespravno izgradile objekt kojim je taj put onemogućen, ali da bi ipak postojala mogućnost otvaranja nužnog prolaza kroz taj objekt, koji je put i korišten. Na pitanje suda, predlagateljica se očitovala da ne osporava da nekretnina protustranaka u naravi predstavlja ograđeno dvorište s objektima koji su vidljivi na izvidu iz katastarskog plana i ispisu fotografija odnosno snimke predmetnih nekretnina.

4. Protustranke su u cijelosti ostale kod odgovora te dodaju da nije točno da je objekt na njihovoj nekretnini izgrađen bespravno, odnosno za njega je postojala pravomoćna građevinska dozvola te je izgradnja počela 1990. a zbog manjkavosti u projektu je provedena legalizacija 2017., a prema ispravama navodi u očitovanju. Osim toga, otac predlagateljice umro je 1988. godine te nakon toga nitko nije prolazio nekretninom protustranaka, a vidljivo je i da je nekretnina predlagateljice održavana odnosno da se na nju dolazi traktorom pa očito postoji drugi prolaz do te nekretnine.

5. U postupku su pročitani izvadci iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te su pregledani ispis izvoda iz katastarskog plana za predmetne nekretnine i ispisi snimka sa mrežne stranice katastra.

6. Odbijen je prijedlog predlagateljice za provođenjem očevida na predmetnim nekretninama uz sudjelovanje geodeta i građevinskog vještaka jer to nije potrebno za utvrđivanje odlučnih činjenica.

7. Prijedlog je neosnovan.

8. Prema odredbi čl. 191. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012. i 152/2014., dalje: ZV), nužni prolaz je služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne veze s javnim putom, a prema stavku 2. tog članka, na nužni se prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnost puta, ako glede nužnog prolaza nije što posebno propisano.

9. Prema odredbi čl. 224. st. 1. ZV-a, nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine.

10. Prema 2. stavku navedenog članka, nužni prolaz ne može sud osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz ograđena kućna dvorište, kroz ograđena uzgajališta divljači; a kroz ograđene vrtove i vinograde može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog.

11. Dakle, kogentnom odredbom čl. 224. st. 2. ZV-a je izričito isključena mogućnost osnivanja nužnog prolaza "kroz ograđena kućna dvorišta".

12. Budući da je navedena odlučna činjenice (da nekretnina protustranka u naravi predstavlja upravo ograđeno dvorište) nesporna, nije potrebno niti ekonomično provoditi očevide na predmetnim nekretninama uz sudjelovanje geodeta i građevinskog vještaka, tim više što je iz ispisa izvoda iz katastarskog plana i snimaka sa mrežne stranice katastra sasvim jasno vidljivo da se na nekretnini protustranaka nalaze objekti u takvoj površini koja praktično, s obzirom na površinu i oblik čestice isključuje bilo kakvu mogućnost formiranja puta po toj čestici.

13. Za ovaj postupak nije odlučno jesu li objekti izgrađeni legalno te je li nekada, prije njihove izgradnje, postojalo pravo stvarne služnosti kolnika preko nekretnine protustranaka, a za korist nekretnine predlagateljice pa te činjenice nije potrebno utvrđivati u ovom postupku.

14. Što se tiče prijedloga predlagateljice da, za slučaj da sud zauzme stajalište kako se iz bilo kojeg pravnog ili činjeničnog razloga nužni prolaz ne može otvoriti preko nekretnine protustranaka, sud na temelju nalaza i mišljenja geodetskog i građevinskog vještaka odredi otvaranje nužnog prolaza nekim drugim pravcem, treba reći da o osnivanju nužnog prolaza sud odlučuje u izvanparničnom postupku, dakle prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", br. 59/2023.), u kojem postupku sud, za razliku od parničnog postupka, nije strogo vezan postavljenim zahtjevom, ali niti u njemu sud ne može širiti predmet raspravljanja, niti u subjektivnom smislu (osim ako se postupak vodi po službenoj dužnosti, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi), a ni u objektivnom smislu, na način da raspravlja o nečemu što predlagatelj niti ne traži, odnosno, ne može odlučivati o nekretninama koje su u vlasništvu trećih osoba (koje nisu stranke ovog postupka) pa ni u pogledu toga izvoditi dokaze očevidom i vještačenje.

15. Sukladno navedenom, prijedlog je odbijen u cijelosti.

16. Budući da stranke nisu postavile zahtjeva za naknadom troškova postupka, o njima nije ni odlučno.

U Zlataru 4. veljače 2026.

S u d a c:

Damir Čižmek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku od 15 dana.

DNA:

1. punomoćnici predlagatelja ŠL, odvjetnici iz [adresa], uz rješenje o pristojbi na rješenje o prijedlogu (79,63 EUR)

2. punomoćniku protustranaka ŽL, [adresa]