Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-7912/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Karmen Novak-Hrgović kao predsjednice vijeća, te Nediljka Bobana i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Mirne Prišlin u svojstvu sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika OK, zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023) rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 15. srpnja 2024., poslovni broj: Pp-7237/2022-6, na sjednici vijeća održanoj 4. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba okrivljenika OK kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
II. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 50 EUR (pedeset eura), u roku 90 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu okrivljenik OK proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te mu je, izrečena novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eura koju je dužan platiti u roku od 90 dana od pravomoćnosti presude uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne u istom roku.
1.1. Istom presudom okrivljenik je na temelju članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona dužan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 mjeseca u koju se uračunava vrijeme trajanja mjere opreza.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno, podnio žalbu, zbog pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o prekršajnopravnim sankcijama.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Razmatrajući prvostupanjsku presudu u pogledu navoda žalbe okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, vijeće ovog Suda je utvrdilo da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom Sudu.
6. No, prvostupanjski sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u materijalne dokaze priložene spisu, ispitao okrivljenika, svjedoka policijskog službenika i svjedoka FK te je izvršeno i suočenje između okrivljenika i svjedoka policijskog službenika.
7. Ispitan pred prvostupanjskim sudom okrivljenik priznaje da je kritične zgode bio zaustavljen od strane policijskih službenika te mu je ponuđeno alkotestiranje, što isto potvrđuje i ispitani svjedok policijski službenik koji navodi kako je okrivljenika uputio na način kako će to učiniti kao i omogućio mu da u više navrata (u vozilu i izvan) izvrši alkotestiranje, a koje okrivljenik nije uspio obaviti na pravilan način.
10. Pravilno prvostupanjski sud navodi kako razlog neuspješnog testiranja ne može biti preboljeli Covid, dakle nisu točni navodi žalbe kako se prvostupanjski sud upustio u analiziranje medicinske dokumentacije, već naprotiv, taj prigovor ocijenio neosnovanim i usmjerenim ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti.
8. Okrivljenik je bio obvezan testirati se ponuđenim testom na droge od strane policijskog službenika, a ukoliko bi smatrao da postoje razlozi zbog kojih rezultat tog testiranja ne bi bio pravilan, mogao je tada tražiti vađenje krvi i urina, jer je odbijanjem ponuđenog testa na droge počinio djelo prekršaja iz članka 282. stavka 9. ZSPC-a te nije nužno kako počinitelj mora izvršiti određenu i činjenično opisanu radnju u prometu kojom bi ostvario obilježja navedenog prekršaja.
9. Nadalje, sukladno članku 282. stavku 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozači su dužni postupati prema zahtjevima policijskog službenika, a što okrivljenik u konkretnom slučaju nedvojbeno nije učinio. Dapače, okrivljenik je Zapisnik o ispitivanu alkohola, droga i lijekova od 3. travnja 2022. osobno potpisao nije imao primjedbe na isti.
10. Stoga, žalbenim navodima činjenično stanje nije dovedeno u sumnju glede pravilnosti i stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica, pa nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pravilne primjene materijalnog prava.
11. Razmotrivši odluku o prekršajno pravnoj sankciji, ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja te je okrivljeniku za počinjeni prekršaj utvrdio mjeru kazne primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona. Izrečena novčana kazna primjerena je i dostatna, kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, budući da je prvostupanjski sud okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrekao novčanu kaznu primjenom instituta ublažavanja. Naime, za prekršaj iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisana je novčana kazna u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana . Prema uvjerenju ovog Suda izvršenjem izrečene novčane kazne, ostvariti će se svrha prekršajnog postupka pa tako i svrha specijalne i generalne prevencije kao i odvratiti okrivljenika od daljnjeg činjenja prekršaja protiv sigurnosti prometa na cestama.
12. Razmatrajući odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, povodom žalbe okrivljenika, ovaj Sud je utvrdio da je odluka prvostupanjskog suda o izricanju zaštitne mjere okrivljeniku da ne upravlja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od 1 mjeseca primjerena.
13. Navedeno ponašanje okrivljenika iz navedenih prekršaja Zakona o sigurnosti prometa na cestama, predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu da upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takav prekršaj. Naime, okrivljenik je već ranije kažnjavan za prometne prekršaje, a kako je vidljivo iz prekršajne evidencije dostupne ovom sudu, stoga je bio pravilan zaključak prvostupanjskog suda kako okrivljenika na određeno vrijeme treba isključiti iz prometa izricanjem zaštitne mjere. Stoga je pobijanom presudom osnovano i u skladu sa zakonom prema okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, budući da je primjena iste u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnih prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.
14. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi članka 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljene, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje tog postupka.
15. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 4. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Mirna Prišlin, v.r.
Karmen Novak-Hrgović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 (tri) otpravka za: spis, okrivljenika, tužitelja
