Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Gž Ovr-6/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, po sucu Vesni Vrkić Perak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja BĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po ZOU Ana Blečić Jelenović i Anela Troskot iz Rijeke, protiv ovršenika CĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na pokretninama, a odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo, broj: Ovr-748/2025-25 od 24. listopada 2025., dana 4. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Žalba ovrhovoditelja odbija se kao neosnovana, te se prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo, broj: Ovr-748/2025-25 od 24. listopada 2025., potvrđuje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem obustavljen je predmetni ovršni postupak i ukinute sve provedene ovršne radnje.

2. Prvostupanjski sud je pozivajući se na odredbe članka 5. stavak 3. i 4. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. – u nastavku teksta: OZ) donio navedeno rješenje kojim obustavlja ovrhu određenu na pokretninama ovršenika jer smatra da ovrhovoditelj nije postupio po zaključku suda od 8. srpnja 2024., odnosno nije u zakonskom roku od dva mjeseca dostavio sudu novi prijedlog za promjenom predmeta i sredstva ovrhe (a s obzirom da se rješenje o ovrsi određeno na pokretninama ovršenika nije moglo provesti).

U obrazloženju rješenja se nadalje navodi da podnesak ovrhovoditelja od 20. rujna 2024. koji je dostavljen sudu ne predstavlja novi prijedlog ovrhovoditelja, jer navedenim podneskom ovrhovoditelj predlaže ponovnu pljenidbu pokretnina, a za koje je na uredovanju održanom 8. travnja 2019. utvrđeno kako na nekretnini ovršenika nema pokretnina koje mogu biti predmet ovrhe.

3. Protiv navedenog rješenja ovrhovoditelj je po punomoćniku u zakonskom roku podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23. – u nastavku teksta: ZPP), a koji zakon se ovdje primjenjuje sukladno odredbi članka 21. stavak 1. OZ-a.

4. Predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

5. Odgovor na žalbu nije izjavljen.

6. Žalba ovrhovoditelja nije osnovana.

7. Razmatrajući pobijano rješenje i postupak koji mu joj je prethodio te navode ovrhovoditelja iznesene u žalbi, ovaj sud smatra kako ta odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može valjano pravno ispitati niti su njome povrijeđene odredbe parničnog postupka na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti.

8. Zaključkom prvostupanjskog suda od 8. srpnja 2024., ovrhovoditelj je pozvan da se u roku od 60 dana očituje o daljnjem tijeku postupka, jer da će u protivnom postupak biti obustavljen.

8.1. Točno jest da je prvostupanjski sud, a kako to u žalbi ističe ovrhovoditelj, pogrešno naveo dan zaprimanja predmetnog zaključka od strane ovrhovoditelja kao i rok za postupanje po tom zaključku. Kao prvo, riječ je o očiglednoj omašci suda. Naime, u obrazloženju rješenja navodi se da je navedeni zaključak ovrhovoditelj primio 10. srpnja 2022. (umjesto 10. srpnja 2024.), te da je rok za podnošenje novog prijedloga bio 10. rujna 2022. (umjesto 10. rujna 2024.).

8.2. Međutim, iz predmetnog spisa razvidno je da je navedeni zaključak od 8., srpnja 2024. ovrhovoditelj zaprimio dana 24. srpnja 2024. (dakle ne 10. srpnja 2024. kako navodi prvostupanjski sud), pa kako pravilno u žalbi navodi ovrhovoditelj obzirom na tu činjenicu rok od 60 dana za postupanje po predmetnom zaključku bio je 22. rujna 2024., a ne 10. rujna 2024. kako navodi prvostupanjski sud. Stoga, kako je ovrhovoditelj u spis dana 20. rujna 2024. dostavio podnesak kojim se očitovao o daljnjem tijeku postupka, evidentno je da je isti podnesak dostavljen u ostavljenom roku od dva mjeseca.

9. Međutim, unatoč tome predmetni ovršni postupak valjalo je obustaviti iz razloga što je ovrha na pokretninama postala nemoguća. Ovrhovoditelj u dostavljenom podnesku od 20. rujna 2024. nije predložio provedbu ovrhe na novom predmetu ili sredstvu nego je ponovno predložio pljenidbu pokretnina, a za koju je na uredovanju suda održanom 8. travnja 2019. utvrđeno kako na nekretnini ovršenika nema pokretnina koje mogu biti predmet ovrhe, a što pravilno u pobijanom rješenju navodi i prvostupanjski sud.

10. Što se pak tiče ovrhe na pokretnini ovršenika – brodskog vijka, za koji je tijekom postupka izvršena i procjena, iz predmetnog spisa proizlazi da niti na toj pokretnini - brodskom vijku nije moguće provesti ovrhu s obzirom da niti brodski vijak prilikom uredovanja suda od 15. studenoga 2021. nije nađen kod ovršenika (ovršenik tvrdi da je vlasnik istog došao po njega).

11. U navedenoj pravnoj situaciji kada popisana pokretnina (brodski vijak) nije nađen kod ovršenika, a s obzirom i da na prethodnom uredovanju suda od 8. travnja 2019. također je utvrđeno da na nekretnini ovršenika nema pokretnina koje mogu biti predmet ovrhe, te s obzirom da ovrhovoditelj nije predložio promjenu predmeta i sredstva ovrhe pravilno je prvostupanjski sud obustavio predmetni ovršni postupak pozivajući se na odredbu članka 5. stavak 3. i 4. OZ-a.

11.1. Također i članak 144. OZ-a propisuje da će se ovrha obustaviti ako se pri pljenidbi ne nađu pokretnine koje mogu biti predmet ovrhe (kao što je ovdje slučaj).

11.2. U navedenoj pravnoj situaciji kada se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti, ovrhovoditelj nije ovlašten radi namirenja iste tražbine, od istog ovršenika, predložiti ovrhu na tom istom sredstvu ili predmetu ovrhe.

12. Dakle, iz navedenog proizlazi da sud nema obvezu nastaviti predmetnu ovrhu jer ovrhovoditelj nije predložio promjenu predmeta i sredstva ovrhe, a ovrha na pokretninama nije bila moguća pa i unatoč otuđenja ili nepostojanja popisane pokretnine.

13. Temeljem izloženog primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a valjalo je žalbu ovrhovoditelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

Vukovar, 4. veljače 2026.

SUDAC

Vesna Vrkić Perak