REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž-600/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao suca izvjestitelja i Renate Marić, kao člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Ivana Panić Šušteršić, odvjetnica u Zagrebu, protiv 1. tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912, koga zastupaju punomoćnici DN, BNŠ, Neda Janus i Sara Vukušić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Terešak & Partneri d.o.o. u Zagrebu, i 2. tuženika Lovačko društvo "Kuna" Cvetković, Jastrebarsko, Cvetković 79, OIB: 22669317964, kojeg zastupa punomoćnik dr. Šime Savić, odvjetnik u Zagrebu, te umješača na strani 2. tuženika CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Jagićeva 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, rješavajući žalbu 1. tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1644/2020-87 od 15. travnja 2025. u sjednici vijeća 4. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Žalba 1. tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 1644/2020-87 od 15. travnja 2025. u pobijanom dosuđujućem dijelu ( točka I izreke) i odluci o troškovima postupka ( točka IV izreke).
II. Zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu odbija se, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:
I Nalaže se 1. tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 575004629, isplatiti tužitelju BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.034,87 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 15. travnja 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
II Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva kojim se nalaže 1. tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 575004629, isplatiti tužitelju iznos od 1.432,28 eur da zakonskim zateznim kamatama tekućim od 03. siječnja 2020. do isplate, te sa zahtjevom za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 3.034,87 eur tekuće od 03. siječnja 2020. do zaključno s 14. travnja 2025.
III Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja kojim se nalaže 2. tuženiku Lovačko društvo "Kuna" Cvetković, Jastrebarsko, Cvetković 79, OIB: 22669317964, solidarno s 1. tuženikom Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 575004629, isplatiti tužitelju iznos od 500,00 eur na ime naknade štete s naslova povrede prava osobnosti te iznos od 3.967,15 eur s naslova imovinske štete, oboje sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03. siječnja 2020. do isplate, te tužitelju nadoknaditi troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude do isplate.
IV Nalaže se 1. tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912, nadoknaditi tužitelju BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove postupka u iznosu od 1.381,80 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 15. travnja 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
V Nalaže se tužitelju BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi 2. tuženiku Lovačko društvo "Kuna" Cvetković, Jastrebarsko, Cvetković 79, OIB: 22669317964, troškove postupka u iznosu od 2.634,25 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 15. travnja 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu u točkama I i IV izreke pobija 1. tuženik Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja , pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povreda parničnog postupka, sa prijedlogom da se u pobijanom dijelu presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev, te obveže tužitelja na naknadu parničnog troška 1. tuženiku uvećan za troškove žalbe.
2.1. U sadržaju žalbe 1. tuženik ističe kako je pogrešno prvostupanjski sud zaključio da postoji krivnja 1. tuženika za nastanak štetnog događaja, te ga pogrešno obvezao da tužitelju nadoknadi štetu koju je pretrpio u predmetnom štetnom događaju, da obveza tuženika u održavanju autoceste proizlazi iz odredaba Pravilnika o održavanju cesta, Pravilnika o ophodnji javnih cesta, Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama i Pravilnika o prijelazima za divlje životinje, da je 1. tuženik u cijelosti postupio sukladno članku 20. Pravilnika o održavanju cesta kojim je propisano kako je ophodarska služba dužna nadzirati sva događanja koja utječu na javnu cestu i promet na njoj, te pregledavati (vizualno) stanje svih sastavnih dijelova javne ceste, da je u spis dostavio dokumentaciju iz koje je vidljivo da je ophodarska služba na dan nastanka štetnog događaja uredno izvršila svoju obvezu ophodnje autoceste i da je o tome vodila propisanu evidenciju, da nisu nađeni nikakvi nedostaci u odnosu na zaštitnu žičanu ogradu, ni prije, a niti nakon nastanka štetnog događaja, da je na mjestu nezgode postojala zaštitna ograda koja je sprječavala ulazak divljači i ostalih životinja na autocestu i koja nije bila oštećena. Nastavno ističe da je člankom 142. stavak1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da se autocestom vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom, ako nije zakrčena vozilima u koloni, da se tužitelj kretao lijevom trakom i neprilagođenom, odnosno brzinom većom od 80 km/h, na koju je tuženik ograničio kretanje zbog uvjeta na cesti. Nadalje tuženik ukazuje i na zakonsku obvezu lovačkih društava da prate migracije divljači i o tome obavještavaju osobe koje upravljaju cestama.
3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava žalbene navode tuženika i predlaže žalbu kao neosnovanu odbiti.
4. Žalba nije osnovana
5. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti.
5.1. Suprotno navodima žalbe tuženika pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka presude nije nerazumljiva, niti u bilo čemu proturječi sama sebi i razlozima presude, tako da prvostupanjski sud nije počinio ni bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju u žalbi ukazuje tuženik.
6. Na temelju provedenih dokaza, uvidom u isprave u spisu, saslušanjem svjedoka, te na temelju nalaza i mišljenja vještaka, u prvostupanjskom postupku je utvrđeno:
- da je dana 3. siječnja 2020. vozilo tužitelja naletjelo je na divlju životinju – čaglja na autocesti A1 – ZAGREB ( čvorište Jastrebarsko – čvorište Karlovac) na 22. km + 200 m,
- da je vozilo tužitelja prednjim desnim dijelom udarilo u stražnji bočni dio čaglja koji je pretrčavao kolnik, dolazeći tužitelju sa lijeve strane, te da je usmrćena životinja zatečena u blizini mjesta nezgode,
- da se u trenutku naleta na životinju vozilo tužitelja kretalo lijevom prometnom trakom brzinom od oko 100 km/h,
- da tužitelj u trenutku kada je prvi puta mogao ugledati čaglja, radnjom intenzivnog kočenja ne bi zaustavio svoje vozilo prije mjesta naleta na životinju pri svim brzinama većim od 42 km/h, jedino bi pri brzinama manjim od 42 km/h tužitelj mogao zaustaviti vozilo koćenjem prije naleta na životinju,
- da šteta na vozilu tužitelja iznosi 3.034,87 eura
7. Odredbom članka 50. st. 1. i 2. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., u nastavku: ZC) pripisano je da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje, te da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Nadalje, odredbom članka 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., u nastavku: ZOO) propisano je da je onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan istu naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
7.1. Kako se predmetni štetni događaj dogodio na autocesti, 1. tuženik je kao pravna osoba koja upravlja cestom, je odgovoran za štetu nastalu na automobilu tužitelja uslijed naleta divljači, a sukladno odredbi članka 50. st. 1. ZC, u vezi sa člankom 1045. st. 1. ZOO.
7.2. Suprotno navodima žalbe tuženik se ne može osloboditi odgovornosti za štetu, unatoč tome što nije utvrđeno da bi zaštitna ograda koja je postavljena na dijelu dionice na kojoj se dogodila šteta, bila oštećena. Naime, uzrok predmetne prometne nesreće je čagalj koji se u trenutku prometne nesreće zatekao na autocesti, te je navedena životinja na prometnicu mogla ući samo kroz postojeću žičanu ogradu koju održava tuženik, pa sama činjenica da je na kolnik autoceste dospjela divljač upućuje na zaključak da zaštitna ograda nije postavljena ili nije održavana na način da sa potpunom sigurnošću onemogući dolazak divljih životinja na autocestu.
8. Prema odredbi članka 17. ZC javne ceste se planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i održavaju na način da omogućavaju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu. U održavanje javne ceste spada postavljanje i održavanje zapreka radi onemogućavanja dolaska divljači na javnu cestu, što u konkretnom slučaju nije valjano učinjeno, jer se u protivnom ne bi moglo dogoditi da se divljač pojavi na autocesti, za što tuženik odgovara po načelu pretpostavljene krivnje.
9. Kako je utvrđeno da zaštitna ograda u konkretnom slučaju nije spriječila izlazak divljači na cestu, to je za nastanak štetnog događaja i štetu odgovoran je tuženik koji je osoba ovlaštena upravljati i održavati autocestu, pa je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je 1. tuženika obvezao da tužitelju naknadi štetu na vozilu u dosuđenom iznosu, te mu naknadi parnični trošak, a koji tuženik žalbom osporava samo iz razloga što smatra zahtjev tužitelja neosnovanim.
10. Radi iznesenog je žalbu 1.tuženika kao neosnovanu valjalo odbiti i temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a, potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Požegi, 4. veljače 2026.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević
