REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Zk-1/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sucu mr.sc. Zlatku Pircu, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja UH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnik Velebit Božikov, odvjetnik u Zagrebu, Vlaška 26, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka rješavajući žalbu predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Z-51347/2025-2 od 21. studenog 2025., dana 4. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 21. studenog 2025. poslovni broj: Z-51347/2025-2.

II Briše se zabilježba žalbe u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

I. Odbija se prijedlog.

Određuje se zabilježba odbijenog prijedloga predlagatelja UH, OIB: [osobni identifikacijski broj], posl. br. Z-51347/2025 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsko rješenje pobija predlagatelj djelomično u točki I. izreke zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točke 1i 3 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), u svezi članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19 i 128/22, dalje u tekstu: ZZK).

2.1. Navodi da odredba ZZK-a na koju se u obrazloženju poziva prvostupanjski sud ne propisuje izričito kakve/koje isprave bi bile uvjet za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, a iz kojih bi proizlazila opravdanost za pokretanje istog odnosno kojima bi se dokazivala osnovanost prijedloga, a da je prijedlogom obrazložio i dostavio dokaze o stjecanju stanarskih/vlasničkih prava svojih prednika.

2.3. Također uz prijedlog je dostavio i rješenje o izvedenom stanju koja svakako barem čini vjerojatnim da je vlasnik sporne nekretnine, pa da su promašena utvrđenja iz prvostupanjske odluke da iz predmetnog rješenja o izvedenom stanju ne bi proizlazila da se isto odnosi na objekt koji sada ima adresu Ilica 226/1.

2.4. Smatra da je učinio vjerojatnim da je izvanknjižni vlasnik predmetne nekretnine kao što i proizlazi iz rješenja o izvedenom stanju i javnoovjerovljenih izjava – očitovanja, pa predlaže da: drugostupanjski sud usvoji predmetnu žalbu i preinači pobijano Rješenje na način da se usvaja prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], površine 188 m2, od čega dvorište površine 188 m2, kako bi se moglo uskladiti zemljišnoknjižno, katastarsko i stvarno stanje /podredno/ ukine pobijano rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak pred drugim sucem.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Kako predlagatelj u žalbi ne navodi koju je od bitnih povreda odredaba parničnog postupka prvostupanjski sud počinio, ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda i u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, te je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti, a sve u svezi članka ZZK-a tako da ovaj žalbeni razlog istaknut u žalbi tuženika nije osnovan.

6. Nesporno je da je predlagatelj prvostupanjskom sudu 6. listopada 2025. podnio prijedlog kojim traži provođenje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka glede 6829 k. o. [katastarska općina]. te je U prijedlogu naveo kako je u predmetnom zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kčbr. [katastarska čestica], [adresa], dvorište površine 188 m2, kao vlasništvo „Zagrebačka Pivovara" d.o.o. [adresa], OIB 83771985821, pri čemu je navedena nekretnina upisana u posjedovni list 2471, br. katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao posjed istog društva. da se na susjednoj čestici br. 592/2 k. o. [katastarska općina] nalazi izgrađeni objekt - kuća adrese [adresa], koje je predlagatelj isključivi vlasnik, i za koje je ishodio rješenje o izvedenom stanju, Klasa: UP/I-350- 05/23-007/21, ur.br.: 251-10-22- 1/018-23-7 od 6. lipnja 2023. - dok kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja zemljište nužno za uporabu objekta [adresa], koje sukladno naprijed navedenom predstavlja isključivo vanknjižno vlasništvo predlagatelja.

7. Prvostupanjski sud je utvrđenja:

- da u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dolazi upisano više čestica (zkčbr. [katastarska čestica] površine 29938 m2, zkčbr. [katastarska čestica] površine 16 m2, zkčbr. [katastarska čestica] površine 92 m2, zkčbr. [katastarska čestica] površine 188 m2 i zkčbr. [katastarska čestica] površine 147 m2), sve u vlasništvu „Zagrebačka pivovara“ d.o.o., OIB: 83771985821

- da predlagatelj netočno u prijedlogu navodi kako zkčbr. [katastarska čestica] površine 188 m2 dolazi upisana kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu.

- da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu odgovara dijelu nekadašnje zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sada zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

- da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zkčbr. [katastarska čestica], čestica na kojoj predlagatelj polaže pravo vlasništva u ovom postupku - upisana kao dvorište površine 188 m2, dok je zkčbr. [katastarska čestica], površine 147 m2, upisana kao kuća, [adresa] (površine 120 m2) i kuća [adresa] (površine 27 m2).

- da je za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (glede kojeg jedino se i predlaže provesti ovaj postupak) otvorena knjiga položenih ugovora ovoga suda i to za stambenu zgradu [adresa] sagrađenu na čest. br. 592, po novoj izmjeri čest. br. 3226 k. o. [katastarska općina], pri čemu su za navedenu zgradu otvorena dva poduloška i to zk.podul. 30051 i 40275 k. o. [katastarska općina].

- da je u zk. podul. 40275 upisan poslovni prostor u prizemlju, koji se sastoji od prodajnog prostora, skladišta, spremišta i WC te hodnika, ukupne površine 38,18 m2, u vlasništvu Afshari Jamshida, OIB: [osobni identifikacijski broj], Selska 123/3, Zagreb, dok je u zk. podul. 30051 k. o. [katastarska općina] upisan stan na tavanu, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, ukupne površine 12.75 čm, u vlasništvu ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

8. U obrazloženju pobijanog rješenje prvostupansjki sud navodi kako predlagatelj u svom prijedlogu glede stjecanja predmetne kčbr. [katastarska čestica] površine 188 m2 ističe kako je riječ o čestici koja predstavlja zemljište nužno za uporabu objekta [adresa] (a kojeg objekta je predlagatelj navodno isključivi vlasnik), pa da zbog toga predmetna zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja isključivo vanknjižno vlasništvo predlagatelja. Uz to, u prijedlogu također navodi kako je on isključivi posjednik predmetne čestice, te da se obratio protustranci „Zagrebačka pivovara" d.d. radi uređenja imovinskih odnosa, čemu nije udovoljeno, pa da predlagatelj u svojem prijedlogu nije priložio nijednu ispravu iz koje bi proizlazila vjerojatnost da mu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 188 m2 pripada kakvo pravo, koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnim knjigama, u smislu čl. 208 ZZK. To stoga što je prijedlogu priloženo rješenje o izvedenom stanju od 6. lipnja 2023. iz kojeg proizlazi da se njime ozakonjuje nezakonito rekonstruirana stambena zgrada na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa].pa da je za zaključiti da se predmetno rješenje odnosi isključivo na zgradu po kojoj sukladno prethodno izloženom stanju zemljišne knjige - postoji otvorena knjiga položenih ugovora, glede koje su upisana dva posebna dijela, pri čemu predlagatelj nije upisan kao vlasnik niti jednog od tih posebnih dijelova.

8.1. Zaključka je da se rješenjem o izvedenom stanju ozakonjuje objekt na adresi [adresa], ali ne i objekt u Zagrebu, llica 226/1 - za kojeg predlagatelj tvrdi i da je njegov isključivi vlasnik i da predmetna zkčbr. [katastarska čestica] predstavlja zemljište nužno za uporabu objekta [adresa] (iz čega bi po napisu prijedloga proizlazilo njegovo pravo vlasništva predmetne čestice).

8.2. Isto tako prvostupanjski sud je mišljenja da se predmetno rješenje o izvedenom stanju i odnosi na zgradu u [adresa] u [adresa], navedena činjenica također ne bi bila odlučna za otvaranje postupka, već i stoga što rješenje o izvedenom stanju nije akt koji utječe na pravo vlasništva a da se osim toga, njime legalizira objekt izgrađen na zkčbr. [katastarska čestica], koji po zemljišnoknjižnom stanju nije u odnosu sa zkčbr. [katastarska čestica], koja je predmet prijedloga predlagatelja.

8.3. Isto tako prvostupanjski sud je stajališta da predlagatelj samo tvrdi da kčbr. [katastarska čestica] predstavlja zemljište nužno za upotrebu zkčbr. [katastarska čestica], ali u svezi s time ne prilaže nikakve isprave, te da bi se moglo utvrditi kako predmetna zkčbr. [katastarska čestica] doista predstavlja zemljište nužno za upotrebu zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predlagatelj bi u tom smislu trebao priložiti odgovarajuću ispravu – primjerice, rješenje o utvrđenju građevne čestice s potvrdom pravomoćnosti, ali da takva isprava, nije priložena uz prijedlog.

9. Prvostupanjski sud u obrazloženju osobito ističe kako je glede zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz stanja zemljišne knjige razvidno kako je na njoj - osim objekta s adresom [adresa], u odnosu na vlasništvo kojeg predlagatelj nije priložio nikakve isprave - sagrađen još i objekt s adresom [adresa], za koji kako je već rečeno iz stanja zemljišne knjige proizlazi postojanje otvorenih poduložaka knjige položenih ugovora, u kojima su upisani posebni dijelovi stambene zgrade [adresa] stan na tavanu, upisan kao vlasništvo ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj], te poslovni prostor u prizemlju, upisan kao vlasništvo TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], da iz takvog stanja knjige položenih ugovora prvostupanjskog suda za zgradu [adresa] koja dolazi upisana na čestici 592/2 k. o. [katastarska općina], kao i zgrada u [adresa] – ne proizlazi da bi predlagatelj bio jedini vlasnik čitave čestice 592/2, sukladno prethodno izloženim odredbama čl. 370 ZV, s obzirom na to da su kao vlasnici posebnih dijelova zgrada upisanih na toj čestici upisane različite osobe, ali ne i predlagatelj. pa da nema iosnove da se u konačnici čak i u slučaju da je doista kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zemljište nužno za uporabu zkčbr. [katastarska čestica], što ne proizlazi niti iz jedne isprave priložene prijedlogu predlagatelja, već predlagatelj to samo prijedlogom tvrdi - predlagatelj može smatrati jedinim vlasnikom čitave rečene zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] budući da nije upisan kao vlasnik posebnih dijelova niti u knjizi položenih ugovora niti u zemljišnim knjigama.

10. Prvostupanjski su je zaključka kako napisom prijedloga i svim priloženim ispravama u ovom predmetu predlagatelj nije dokazao postojanje opravdanog razloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u ovoj pravnoj stvari. Tako da je donio pobijano rješenje.

11. Ovakav materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda po ocjeni ovog suda je pravilan.

12. Naime, prema odredbi čl. 208. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka (st.1.). Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (st. 3.).

12.1. Odredbom čl. 209. st. 1. ZZK je propisano da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je st. 4. istog članka propisano da se prijedlogu iz stavka 1. tog članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'' broj 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05., 60/10., 55/13., 63/19. i 128/22. – u daljnjem tekstu: Pravilnik) prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

12.2. U praksi se radi o situaciji kada osoba koja tvrdi da joj pripada neko knjižno pravo ne raspolaže ispravama podobnim za upis, no raspolaže ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost pripadnosti tog prava. Preciznije, ne traži se izvjesnost i vjerodostojnost tih isprava i upravo u tome je smisao pojedinačnog ispravnog postupka koji ne mora rezultirati konačnim rješenjem kojim se dopušta zatraženi upis, već hoće li zatraženi upis biti dopušten zavisi od rezultata tog ispravnog postupka i ocjene svih predloženih dokaza po predlagatelju. Dakle, u ovom stadiju postupka – prethodnom ispitivanju prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za pokretanje postupka, te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno dovoljno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a ne odlučuje o osnovanosti samog prijedloga (treba li ispraviti određene zemljišnoknjižne upise), već isključivo o postojanju opravdanih razloga i pravnog interesa predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Ako sud smatra da postoje opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje tog postupka, donosi rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, protiv kojeg rješenja nije dopuštena žalba (čl. 213. st. 1. ZZK).

13. S obzirom na utvrđenja prvostupanjskog suda koja se žalbenim navodima ne dovode u sumnju pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da nisu ostvarene pretpostavke za primjenu odredaba ZZK-a kojima je reguliran institut pojedinačnog zk. ispravnog postupka koji je i po stajalištu ovog suda specifičan te izuzeto rijetko primjenjiv način rješavanja stvarnih prava na nekretninama.

14. Uslijed svega žalba se ukazuje neosnovanom tako da ju je valjalo odbiti i potvrditi pobijano rješenje te na temelju članka 380. točka 2. ZPP-a u svezi članka 99. stavak 2. ZZK-a riješiti kao u izreci.

15. Odluka o brisanju zabilježbe žalbe u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temelji se na odredi 148. ZZK-a.

U Slavonskom Brodu, 4. veljače 2026.

Sudac

mr. sc. Zlatko Pirc