Poslovni broj: P-218/2020-51
REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U SPLITU
Split, Sukoišanska 6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Trgovački sud u Splitu, sudac Paško Bačić, u pravnoj stvari tužiteljice LN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Sandi Mršić, odvjetnica u Splitu, Gorička 6a, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Dinko Simonelli, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Split, Varaždinska 54, Split, radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, 4. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"1. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici iznos od 106.810,00 kn / 14.176,12 EUR, a sve sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja je određena čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, koja teče od 28. lipnja 2018. do isplate.
2. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak zajedno za zakonskim zateznim kamatama po stopi koja je određena čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, koja teče od presuđenja do isplate."
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da je tužba povučena u dijelu kojim tužiteljica potražuje od tuženika isplatu iznosa od 5.765,48 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. lipnja 2018. do isplate.
II. Nalaže se tužiteljici da u roku od petnaest dana naknadi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 6.225,72 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 4. veljače 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.004,73 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 4. veljače 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je 26. listopada 2018. podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv uvodno navedenog tuženika, radi isplate iznosa od 150.250,00 kn.
2. Povodom tuženikovog prigovora stvarne nenadležnosti, Općinski sud u Splitu se rješenjem poslovni broj P-5023/2018-8 od 18. veljače 2020. oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu te je odlučeno da će se spis ustupiti ovom sudu, kao stvarno i mjesno nadležnom sudu na daljnji postupak. Po pravomoćnosti tog rješenja, predmet je dostavljen ovom sudu na daljnje postupanje.
3. U tužbi se navodi da je 28. lipnja 2018., između 18:30 i 19:00 sati, u Dugom Ratu, u lučici došlo do potapanja brodice tužiteljice i to modela gliser, namjene za osobne potrebe, dužine 7,80 metara, godine proizvodnje 1991., broj trupa BPIP 05 SBK 091, registarske oznake OŠ-1581. Brodica tužiteljice da je u predmetnoj nezgodi znatno oštećena, a visina štete na istoj da je iznosila najmanje 150.000,00 kn te da je također nastao i trošak ispumpavanja vode iz broda u iznosu od 250,00 kn. Na dan nastupa štetnog događaja, brodica tužiteljice da je bila osigurana kod tuženika po polici kasko osiguranja broj: 804097705, a tužiteljica da je prijavila štetni događaj i štetu. Međutim, tuženik da je istu odbio platiti s obrazloženjem da brodica nije bila zaštićena pokrivačem, a što da nema nikakve veze s uzrokom potonuća. Slijedom navedenog, tužiteljica je predložila donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku da joj isplati iznos od 150.250,00 kn s zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. lipnja 2018. do isplate, kao i da joj tuženik naknadi trošak postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate.
4. U odgovoru na tužbu od 5. prosinca 2019. tuženik je naveo da se u konkretnom slučaju radi o potraživanju po osnovi ugovornog osiguranja (kasko osiguranja brodica i jahti) te da su stoga za ocjenu osnovanosti utuženog potraživanja mjerodavne odredbe Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti (nastavno: Uvjeti osiguranja), kao sastavnog dijela sklopljenog ugovora na kojem se temelji tužbeni zahtjev prema tuženiku, a supsidijarno i odredbe Pomorskog zakonika. Tuženik nadalje navodi kako nije sporno da je plovilo tužiteljice, gliser Bayliner 2655, reg. oznake i broja OŠ 1581, na dan 28. lipnja 2018. bilo osigurano kod tuženika po Polici kasko osiguranja brodica i jahti broj 804097705, sa važenjem od 21. kolovoza 2017. do 21. kolovoza 2018., uz iznos osiguranja od 150.000,00 kn. Stoga, tuženik da priznaje pasivnu legitimaciju. Nadalje, tuženik je naveo i da nije sporno da je 28. lipnja 2018. došlo do potapanja predmetnog broda dok je bio na vezu u Dugom Ratu. Iz dokaza priloženih uz tužbu te na temelju činjenica utvrđenih tijekom obrade i izvida štete, da proizlazi kako je do potapanja broda došlo uslijed punjenja krmenog dijela broda morem. Do toga da je očito došlo nalijevanjem mora preko krmenog dijela uslijed neodgovarajućeg mjesta veza, vjetra i odbijenih valova (tzv. „rebatajice“), odnosno neodržavanja i zapuštenosti dijelova broda. Tuženik ističe i da nije sporno da brod kritične prigode nije bio prekriven zaštitnim prekrivačem (ceradom). Zbog toga, tuženik smatra da su se ostvarili ugovoreni razlozi isključenja obveze osiguratelja iz članka 5. stavka 1. točke 6. odnosno 8. Uvjeta osiguranja, a radi čega se tuženik u cijelosti protivi tužbenom zahtjevu kao neosnovanom te istog predlaže odbiti.
5. Tuženik je u odgovoru na tužbu nadalje naveo da svakako osporava visinu tužbenog zahtjeva jer da, a obzirom na sadržaj ugovorenog i druge značajne okolnosti, nije došlo do štete u utuženom iznosu. Odlučne okolnosti po pitanju visine štete na predmetnom brodu, odnosno tuženikove obveze po predmetnom ugovoru o osiguranju da su slijedeće: ugovor o osiguranju po predmetnoj Polici da je sklopljen na stvarnu vrijednost plovila (a ne ugovorenu), što da jasno proizlazi iz sadržaja privitka Police („Osiguranje brodice sa motornim pogonom brzine više od 15 čvorova na stvarnu vrijednost…“); štoviše, čak da privitkom Police i nije izrijekom navedeno da se osiguranje sklapa na stvarnu vrijednost, u situaciji kada nije dogovorena i navedena ugovorena vrijednost (a ovdje to nije) i po Uvjetima osiguranja i ex lege da se smatra da je ugovor sklopljen na stvarnu vrijednost; osiguranje na stvarnu vrijednost znači da se u slučaju potpunog gubitka broda (totalne štete) šteta nadoknađuje u visini tržišne vrijednosti plovila na početku osiguranja, jer upravo taj parametar da predstavlja „stvarnu vrijednost“, a što da također jasno proizlazi iz sadržaja ugovora, ali i zakona; „iznos osiguranja“ naveden u privitku Police od 150.000,00 kn, sukladno kojem tužiteljica očito postavlja tužbeni zahtjev, da ne predstavlja stvarnu ni ugovorenu vrijednost, nego da se radi o najvišem iznosu (limitu) obveze osiguratelja, odnosno tuženika u konkretnom slučaju; dakle, „iznos osiguranja“ i „stvarna vrijednost“ da su različiti pojmovi; kada bi stvarna vrijednost (tržišna vrijednost broda na početku osiguranja) bila veća od „iznosa osiguranja“ od 150.000,00 kn (osigurana svota), tada bi tuženik bio u obvezi naknade iznosa limita od 150.000,00 kn, odnosno visina štete bi se naknadila prema ugovorenom limitu; kada je stvarna vrijednost (tržišna vrijednost broda na početku osiguranja) manja od „iznosa osiguranja“ (osigurane svote), šteta da se naknađuje u visini takve stvarne vrijednosti, a što da jasno proizlazi iz ugovorenih odredaba, ali i odredbi Pomorskog zakonika. Tuženik ističe da je u konkretnom slučaju stvarna vrijednost (tržišna vrijednost plovila na početku osiguranja) znatno manja od iznosa osiguranja. Tako primjerice, za isto plovilo, proizvedeno 1994. (predmetno je 1991.) oglašena cijena na tržištu da je 118.988,00 kn - 16.000,00 EUR-a. Tuženik navodi i da, a kako se ovdje radi o potpunom gubitku broda, pri procjeni visine štete, odnosno visine obveze tuženika da valja imati u vidu i vrijednost ostataka, za koje su stranke izričito ugovorile da ostaju osiguraniku (tužitelju), koji da ih nema pravo nakon nastupa osiguranog slučaja prepustiti osiguratelju i tražiti isplatu punog iznosa osiguranja te da se stoga za njihovu vrijednost ima umanjiti iznos naknade štete. Stoga, tuženik smatra da tužiteljicu može pripadati naknada štete u visini tržišne vrijednosti predmetnog plovila na početku osiguranja (21. kolovoza 2017.) umanjena za vrijednost ostataka koji ostaju tužiteljici, a ne u visini "iznosa osiguranja", bez uvažavanja vrijednosti spašenih ostataka. U odnosu na naprijed izneseno osporavanje visine tužbenog zahtjeva, tuženik se pozvao na članak 13. stavak 4., zatim uvodne napomene – točka 5. te na članak 18. stavak 1. točka 2. i stavak 2. Uvjeta osiguranja, kao i na odredbe članka 695. stavak 1. i 2., članka 696. stavak 1., članka 697. i članka 709. stavak 2. Pomorskog zakonika (Narodne novine broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15 i 17/19, dalje: PZ). Tuženik je naveo da osporava i zatraženi početak tijeka zateznih kamata, jer da iste ne mogu teći od dana štetnog događaja. Slijedom naprijed navedenog, tuženik je predložio odbiti tužbeni zahtjev.
6. Podneskom od 16. prosinca 2019. tužiteljica se očitovala na navode tuženika iz odgovora na tužbu, ističući kako je razvidno da tuženik priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja. Međutim, tuženik da spori osnov odgovornosti, jer smatra da je do štete došlo zbog neodržavanja i zapuštenosti dijelova broda te zbog toga što brod kritične prigode nije bio prekriven ceradom. Takvi navodi tuženika da nisu točni ni istiniti, jer da je brod tužiteljice bio uredno servisiran i održavan, a uzrok potapanja da je moglo biti jedino oštećenje na "Z nogi" broda, a ne nedržanje cerade na brodu, koju da nitko od vlasnika brodova ne drži na brodu za vrijeme ljeta, te za vrijeme sunčanog dana bez kiše i vjetra. Stoga, tužiteljica navodi da nisu ispunjeni uvjeti za otklon štete iz članka 5. točke 6. Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti.
7. U daljnjem tijeku postupka stranke su ostale kod ranije iznesenih navoda, a tužiteljica je dodatno navela da u ovom predmetu potražuje naknadu totalne štete sukladno sklopljenoj polici kasko osiguranja, kao i da njen brod nije u funkciji te da ne plovi od štetnog događaja.
8. Tužiteljica je nakon provedenog vještačenja u ovom predmetu, podnescima od 21. lipnja 2022. i 5. listopada 2022. konačno uredila, odnosno postavila tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude. S obzirom na to da tužiteljica uređenim tužbenim zahtjevom, umjesto u tužbi navedenog iznosa od 150.250,00 kn, sada od tuženika potražuje isplatu iznosa od 106.810,00 kn, to se stoga radi o smanjenju tužbenog zahtjeva, a koje smanjenje tužbenog zahtjeva ima zapravo značenje djelomičnog povlačenja tužbe za iznos od 43.440,00 kn, što preračunato u EUR po fiksnom tečaju konverzije (1 EUR = 7,53450 kn) iznosi 5.476,48 EUR. Budući da se tuženik nije protivio tom djelomičnom povlačenju tužbe, to je stoga sud, a sukladno odredbama članka 193. stavak 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), odlučio kao u točki I. izreke rješenja.
9. Ovdje valja navesti i da je tuženik u podnesku od 6. listopada 2022. izjavio da se protivi preinaci zahtjeva iz podneska tužiteljice od 5. listopada 2022., a vezano za troškove ispumpavanja broda, koja preinaka da je svakako nedopuštena jer je ista izvršena nakon zaključenja prethodnog postupka. Međutim, u odnosu na tako iznesene navode tuženika, ističe se da je tužiteljica, a kao što je to već naprijed navedeno, podneskom od 5. listopada 2022. smanjila svoj tužbeni zahtjev, dok je trošak ispumpavanja vode iz broda u iznosu od 250,00 kn već bio naveden u tužbi kao sastavni dio tužbenog zahtjeva pa se stoga u konkretnom slučaju ne radi o preinaci tužbe, a sve to sukladno odredbama članka 191. stavak 3. ZPP-a, radi čega je sud naprijed iznesene navode tuženika ocijenio neosnovanim.
10. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave i dokumentaciju koja je priložena spisu i to: dozvolu za plovidbu brodice (stranica 4 spisa), prijavu nesreće brodice, s potvrdom o primitku iste od strane Lučke kapetanije Split, Ispostava Omiš od 30. lipnja 2018. (stranice 5-12 spisa), Policu kasko osiguranja brodica i jahti broj:
804097705 (stranice 13-14 i 72-73 spisa), fotografije brodice tužiteljice, na vezu i potopljenu u moru (stranice 15-18 spisa), dopise tuženika upućene tužiteljici od 4. srpnja 2018., 19. lipnja 2018. i 19. srpnja 2018. te tuženikovu odluku po prigovoru na odštetni zahtjev tužiteljice od 5. rujna 2018. (stranice 19-23 spisa), prigovor tužiteljice tuženiku od 13. kolovoza 2018. (stranice 24-25 spisa), račun DVD Dalmacija, Dugi Rat za ispumpavanje vode od 2. srpnja 2018. (stranica 26 spisa), tuženikove Uvjete za kasko osiguranje brodica i jahti (stranice 60-70 spisa), fotografije broda i mjesta veza istog iz tuženikovog odštetnog zahtjeva broj: 1818 0629 0018 (stranice 74-78 spisa), podatke o vremenskoj prognozi za 28. lipnja 2018. iz članka Hrvatske radiotelevizije (stranica 79-80 spisa), tuženikov izvid štete broj: 181806290018 od 2. srpnja 2018. (stranice 81-91 spisa), izvadak s internetskih stranica o oglasu prodaje broda Bayliner 2655 (stranica 99 spisa), meteorološke podatke za dan 28. lipnja 2018. za područje mjesta Dugi Rat od Državnog hidrometeorološkog zavoda od 13. kolovoza 2021. (stranice 122-126 spisa). Isto tako, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka HN i ŠN te je obavljen uviđaj na licu mjesta i provedeno vještačenje po vještaku Nenadu Tvrdiću iz Splita, stalnom sudskom vještaku za brodogradnju, strojarstvo i pomorske havarije, a na okolnost utvrđenja nastanka štetnog događaja te visinu nastale štete.
11. Sud je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem tužiteljice LN te svjedoka IN, ŽN, ĆN i KN, čije saslušanje je predloženo na okolnost održavanja broda i stanja istog na dan pomorske nesreće, jer se izvođenje tih dokaza ukazalo suvišnim. Isto tako, sud nije prihvatio prijedlog tužiteljice za pribavu podataka od Hrvatskog registra brodova i lučke kapetanije o tome je li zimska tenda sredstvo koje sprječava naplavljivanje valovima kopita na brodu Bayliner 2655 u plovidbi ili na vezu, jer se radi o dokaznim prijedlozima koji su podneseni nakon zaključenja prethodnog postupka i o kojim okolnostima se uostalom izjasnio vještak Nenad Tvrdić u svom pisanom nalazu i mišljenju, odnosno dopuni istog. Također, nije prihvaćen prijedlog tužiteljice za izvođenje dokaza novim vještačenjem po vještaku pomorske struke, jer je sudski vještak Nenad Tvrdić dao odgovore na pitanja vezano za korištenje zaštitnog prekrivača (cerade) na brodu te je i usmeno pojasnio svoju pisanu dopunu nalaza i mišljenja.
12. Tužbeni zahtjev tužiteljice, po ocjeni ovog suda, nije osnovan.
13. Predmeti ovog spora, a sukladno uređenom (smanjenom) tužbenom zahtjevu tužiteljice je zahtjev za isplatu iznosa od 106.810,00 kn, a što preračunato u EUR po fiksnom tečaju konverzije iznosi 14.176,12 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. lipnja 2018. do isplate. Navedeni zahtjev tužiteljice za isplatu odnosi se na plaćanje naknade iz osiguranja – osigurnine po osnovi štete koja je nastala 28. lipnja 2018. u Dugom Ratu, potonućem brodice tužiteljice i to glisera reg. oznake OŠ 1581, dužine 7,80 metara, koja brodica je prilikom potonuća bila na vezu u moru.
14. S obzirom da predmetni spor proizlazi iz pomorskog osiguranja, to se stoga u ovom postupku primjenjuju odredbe PZ-a koje reguliraju ugovor o pomorskom osiguranju. Člancima 684. – 747.d PZ-a regulirane su odredbe o ugovoru o pomorskom osiguranju.
15. Prema članku 684. stavak 5. PZ-a odredbe te glave Zakonika (glava IV. ugovor o pomorskom osiguranju) primjenjuje se i na osiguranje jahti i brodica.
16. Odredba članka 696. PZ-a propisuje da je osiguravatelj obvezan za štetu pokrivenu osiguranjem dati naknadu samo do svote navedene u ugovoru o osiguranju na koju je osiguranje sklopljeno, ako ovim Zakonikom ili ugovorom nije drugačije određeno (stavak 1.). Ako nije drugačije izričito ugovoreno, osigurana svota ne predstavlja ujedno i ugovorenu vrijednost osiguranog predmeta (stavak 2.).
17. Prema članku 706. stavak 1. PZ-a, ako nije drugačije ugovoreno, osiguranjem su pokrivene štete nastale zbog osiguranih rizika, a između ostalog i potpunog gubitka osiguranog predmeta (točka 1.) te osiguranikovi troškovi spašavanja i troškovi neposredno prouzročeni nastupanjem osiguranog slučaja (točka 3.).
18. Prema članku 709. stavak 2. PZ-a, u slučaju potpunog gubitka osiguranog predmeta iz osiguranja se nadoknađuje šteta u visini njegove stvarne vrijednosti, odnosno ako je vrijednost ugovorena – u visini ugovorene vrijednosti, ali ne iznad osigurane svote.
19. Članak 710. stavak 1. PZ-a propisuje da osiguranik ima pravo tražiti naknadu iz osiguranja kao da je nastao potpuni gubitak prema članku 709. ovoga Zakonika, ako je potpuni gubitak osiguranog predmeta neizbježan ili ako troškovi potrebni za popravak oštećenoga osiguranog predmeta i troškovi spašavanja prelaze njegovu ugovorenu ili stvarnu vrijednost.
20. U konkretnom slučaju nije sporno da je 28. lipnja 2018. došlo do potapanja brodice tužiteljice, modela gliser, namjene za osobne potrebe, dužine 7,80 metara, godine proizvodnje 1991., broj trupa BPIP 05 SBK 091, registarske oznake OŠ-1581, dok je ista bila na vezu u Dugom Ratu. Isto tako nije sporno ni da je ta brodica bila, u vrijeme nastanka pomorske nezgode, osigurana kod tuženika po Polici kasko osiguranja brodica i jahti broj: 804097705, uz iznos osiguranja od 150.000,00 kn, odnosno nije sporno da su stranke zaključile ugovor o osiguranju u odnosu na predmetnu brodicu. Dakle, između parničnih stranaka nije sporna pasivna legitimacija tuženika ni nastanak štetnog događaja.
21. Tuženik osporava tužbeni zahtjev tužiteljice prije svega navodeći da isti nije obvezan platiti tužiteljici utuženi iznos iz razloga što su se ostvarili ugovoreni razlozi isključenja obveze tuženika kao osiguratelja iz članka 5. stavak 1. točke 6. odnosno točke 8. Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti. Naime, tuženik navodi da je do potapanja brodice tužiteljice došlo nalijevanjem mora preko kremenog dijela uslijed neodgovarajućeg mjesta veza, vjetra i odbijenih valova (tzv. "rebatajice"), odnosno neodržavanja i zapuštenosti dijelova brodice, a isto tako da je nesporno da brodica kritične prigode nije bila prekrivena zaštitnim pokrivačem (ceradom).
22. Dakle, između stranka je sporno je su li se u konkretnom slučaju ispunile pretpostavke koje isključuju obvezu tuženika kao osiguratelja na isplatu nastale štete (osigurnine), a sve to u smislu odredbi članka 5. stavak 1. točke 6. te točke 8. Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti.
23. Iz dozvole za plovidbu brodice oznake OŠ 1581, razvidno je da je u istoj upisana brodica marke gliser, za osobne potrebe, dužine 7,80 metara, godina gradnje 1991., materijala gradnje stakloplastika, broj trupa BPIB 05 SBK 091 te da je kao vlasnik iste upisna tužiteljica, a koja dozvola je izdana 31. svibnja 2016. sa važenjem do 31. svibnja 2021.
24. Iz prijave nesreće brodice je razvidno da je DN, kao voditelj brodice, a ujedno i suprug tužiteljice, podnio Lučkoj kapetaniji Split, Ispostava Omiš, prijavu nesreće navodeći da se ista dogodila 28. lipnja 2018., između 18:00 i 19:00 sati u lučici u Dugom Ratu te da je za vrijeme nesreće brodica bila privezana uz obalu, a kao vrsta nesreće označeno je potonuće, kao i vremenska nepogoda. U opisu nastalih oštećenja navedeno je "z noga - krma – platforma – oštećeno, brod potopljen". Uz tužbu su priložene i fotografije predmetne brodice, privezane uz obalu prije potonuća i u vrijeme potonuća.
25. Iz tužbi priloženih isprava je razvidno da se tužiteljica obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom od 4. srpnja 2018., povodom čega je tuženik formirao svoj spis pod brojem 1818 0629 0018. Odlukom tuženika od 19. srpnja 2018., podneseni odštetni zahtjev tužiteljice je ocijenjen pravno neosnovanim te se u toj odluci navodi da je utvrđeno da je šteta na plovilu tužiteljice nastala kao posljedica nalijevanja morem dok je isto bila na vezu, a nije bilo zaštićeno pokrivačem (ceradom) pa da sukladno odredbama članka 5. stavka 1. točke 6. Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti, temeljem kojih je zaključena Polica osiguranja br. [broj police osiguranja], šteta nije pokrivena osiguranjem. Razvidno je i da je tužiteljica 13. kolovoza 2018. podnijela prigovor protiv takve odluke tuženika, navodeći u prigovoru da zimska cerada na brodu nije bila, jer je ljeto i dan kada se dogodila nesreća bio bez valova i bez kiše tako da cerada nije ni bila potrebna, a tužiteljica da smatra, s obzirom da na trupu nema oštećenja, da nije moglo biti ništa drugo nego prodor mora preko z noge, a radi čega odluku tuženika da ne isplati odštetu smatra neosnovanom. Dopisom od 5. rujna 2018. tuženik je obavijestio tužiteljicu da je njen prigovor ocijenjen kao neosnovan, ostajući kod ranije iznesenih razloga iz odluke o otklonu štetnog zahtjeva.
26. Iz spisu priložene Police kasko osiguranja brodica i jahti broj: 804097705 razvidno je da je u istoj kao osiguratelj naveden tuženik, dok je kao ugovaratelj osiguranja i osiguranik navedena tužiteljica. U Polici je naznačeno da osiguranje vrijedi od 21. kolovoza 2017. do 21. kolovoza 2018. te da su predmet osiguranja ostala osiguranja od posljedica nezgode, zatim kasko osiguranje plovila u pomorskoj plovidbi te ostala osiguranja od odgovornosti za upotrebu plovila. U odnosu na kasko osiguranje plovila u pomorskoj plovidbi, ugovoren je iznos osiguranja od 150.000,00 kn, a isto se odnosi na naprijed navedenu brodicu tužiteljice reg. oznake OŠ 1581, gliser Bayliner, uz primjenu odbitne franšize od 0,5 % vrijednosti plovila za kasko osiguranje. Razvidno je i da su sastavni dio police Uvjeti za kasko osiguranje brodica i jahti.
27. Člankom 5. Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti propisani su slučajevi isključenja štete pa je tako stavkom 1. točka 6. tog članka određeno da osiguranjem prema tim Uvjetima nisu pokrivene štete nastale kao posljedica nalijevanja morem ili vodom dok je plovilo na vezu, a nije zaštićeno pokrivačem (ceradom).
Prema članku 5. stavak 1. točka 8. tih Uvjeta, osiguranjem nisu pokrivene ni štete nastale zbog neodržavanja, zapuštenosti, istrošenosti i dotrajalosti plovila ili njegovih dijelova.
28. Uvidom u tuženikov izvid štete, koju je za tuženika izvršio procjenitelj NN, razvidno je da je u istom navedeno kako je obavijest o potonuću glisera Bayliner na vezu u Dugom Ratu zaprimljena 29. lipnja 2018. oko 9:00 sati od kolege iz [adresa] L te da je sat vremena kasnije kolega izašao na mjesto nezgode i poslao snimak situacije. Odmah da se pristupilo organizaciji izvlačenja plovila, ali obzirom da se radilo o početku vikenda, dizalica da nije mogla obaviti izvlačenje plovila iz mora već da je isto obavljeno u ponedjeljak. U tom izvješću je nadalje navedeno da je gliser potonuo na istočnom krugu lokalne lučice u Dugom Ratu, na vanjskom improviziranom betonskom gatu, koji je ostatak nekadašnje tvornice koja se nalazila na tom mjestu, te je na priloženim skicama strelicom označeno mjesto veza u trenutku pomorske nesreće. Navedeno je i da je brod bio vezan krmom prema obali, a pramac da je bio privezan za plutaču koja se nalazi ispred gata, kao i da se radi o vezu na samom ulazu u lučicu u visini vrha lukobrana te da je relativno izložen udarima valova te valovima koji se odbijaju od istočnog dijela obale ("rebatajica"). Brod da je zatečen s krmom naslonjenom na kamenu kosinu nasipa na dubini cca 3 metra, dok je pramac bio vrhom iznad površine zbog zračnog đžepa u vrhu, i dalje privezan na svim točkama. Isto tako, navedeno je i da je prilikom operacije izvlačenja glisera odlučeno da će se isti povući prema suprotnom nasipu (cca 70 metara) te tamo obaviti izvlačenje, kao i da je prilikom povlačenja brod plutao ispod same površine zahvaljujući zraku u pramcu te da stoga nije došlo do dodatnih oštećenja trupa. Nakon što je gliser privučen prema mjestu izvlačenja, ronilac da je uz pomoću zračnih jastuka ispravio brod do ispod same površine, a nakon čega je isti izvučen na obalu. Nakon toga, vatrogasci da su ispumpali more iz brodice. Procjenitelj tuženika je nadalje naveo da je pregledom broda utvrdio teška oštećenja trupa i motora i to: potpuno odvaljeni vanjski dio Z – noge, uništeno krmeno zrcalo i brojne rupe na spojevima krme i krmenog zrcala. Također da je utvrđeno da na trupu ispod vodene linije nema oštećenja, kao i da su sva oštećenja koncentrirana na samoj krmi, a što da upućuje na to da su ista vjerojatno nastala za vrijeme dok je brod bio potopljen uz kameni nasip te je pod djelovanjem mora udarao krmom u njega. Nadalje, navodi se da je brod prebačen kod KN u [adresa], gdje je obavljen još jedan pregled 5. srpnja 2018. Tuženikov procjenitelj NN je tada utvrdio, osim potvrde oštećenja na trupu, da je plovak kaljužne pumpe pokretan, a baterija da je bila prazna bez velikih znakova oksidacije. Gumene brtve oko Z – noge da su uništene udarima o nasip, ali da ostaci ukazuju da su bile u dobrom stanju prije potonuća (guma savitljiva, bez znakova habanja, starenja, itd.) Slijedom navedenog, tuženikov procjenitelj je iznio tri moguća scenarija potonuća i to:
1. nestručno i nemarno privezivanje broda, u odnosu na koji je naveo da je u razgovoru sa mještanima za vrijeme izvlačenja broda doznao da se isti nalazio na mjestu koje je poznato po djelovanju odbijenih valova prilikom puhanja maestrala, a što da je bio slučaj u vrijeme potonuća. Brod da je navodno bio previše pritegnut na vezu te da nije mogao slobodno pratiti amplitude valova, a radi čega da je navodno počeo primati veće količine mora preko krme. Ukoliko kaljužna pumpa nije uredno funkcionirala, onda da je za pretpostaviti da je s vremenom krma (opterećena morem i težinom motora) dovoljno potonula da prouzroči brzo potapanje broda, a što da potvrđuje i položaj u kojem je brod završio (pramac na površini – potonuće od stražnjeg kraja);
2. zlonamjeran postupak, a u odnosu na koji je navedeno da postoji mogućnost da je netko namjerno oštetio brtve Z- noge, nakon čega je more počelo prodirati u prostor motora, a nakon čega je došlo do potonuća. Međutim, uslijed teških oštećenja kompletnog sklopa krme i svih brtvi Z- noge, isto da nije moguće utvrditi;
3. udar stražnjeg kraja u gat, u odnosu na koji je navedeno da se taj scenarij smatra manje vjerojatnim, jer je gat izveden tako da je gornji dio izbačen na visini na 1,5 metara od površine mora te je isto toliko udaljen od potpornih stupova, a zbog čega da je procjenitelj mišljenja da nije moglo doći do kontakta gata i krme broda na visini koja bi prouzročila oštećenje krme dovoljno nisko da more prodre u brod.
29. Iz dostavljenih meteoroloških podataka za dan 28. lipnja 2018. za područje mjesta Dugi Rat, a koje podatke je na traženje ovog suda dostavio Državni hidrometeorološki zavod dopisom od 13. kolovoza 2021. i koji su očitani na glavnoj meteorološkoj postaji (GMP) Split – Marjan, proizlazi da je taj dan bio s umjerenom naoblakom, s dosta sunca i temperaturom u porastu te da nije bilo oborina. Nadalje, dani su i podaci o smjerovima i maksimalnoj brzini vjetra na dan 28. lipnja 2018. po satima pa je tako iz tih podataka razvidno da je u vrijeme između 18:00 i 19:00 sati, kada se prema navodima iz tužbe i prijavi pomorske nesreće ista dogodila, puhao vjetar iz smjera zapada i sjeverozapada brzine 7.1. m/s (4 po Beaufortovoj ljestvici), a iz čega proizlazi da se radilo o umjerenom vjetru, dok je u periodu od 15:00 do 17:00 sati puhao zapadni i jugozapadni vjetar brzine 9.2 i 9.4 m/s (5 po Beaufortovoj ljestvici) te se stoga radilo o umjereno jakom vjetru. Stanje mora u vrijeme nezgode, od 18:00 do 19:00 sati je bilo malo valovito, kao što je isto bilo i u razdoblju od 14:00 do 16:00 sati, dok je za razdoblje od 16:00 do 18:00 sati navedeno kako nema podataka o stanju mora.
30. U svom iskazu, danom na ročištu od 16. veljače 2021., svjedok DN u bitnom je naveo da je on suprug tužiteljice LN te da su predmetni brod, kao obiteljski brod, koristili on, tužiteljica i njihovo troje djece. Na sam dan nezgode, brod da je bio vezan u lučici u Dugom Ratu, ispod bivše tvornice, a na kojem vezu da je prethodno ovoj nezgodi bio vezan već dvije godine. U vrijeme nezgode, odnosno na sam dan nezgode, a radilo se o kraju lipnja, dakle ljetnom mjesecu, vrijeme da je bilo normalno, bez kiše. Toga dana kad se desila nezgoda, a bio je petak, u popodnevnim satima, njega da su telefonom obavijestili da se brod potapa. Naveo je da kad je došao do broda, a što je bilo nekih 10-ak minuta od poziva, brod da je već bio pod morem. Iskazao je da je tog istog dana odmah o tome obavijestio Euroherc osiguranje te da je djelatnik tog osiguranja istog dana fotografirao brod te ga obavijestio da brod mora ostati na mjestu potonuća do ponedjeljka, jer ga se ranije ne može izvući. Nakon četiri dana što je brod bio u moru, isti da je izvučen u ponedjeljak. Na brodu da je nastala totalna šteta, a od te nezgode brod da se više uopće ne koristi. Svjedok je nadalje naveo da na sam dan nastanka nezgode brod nije imao zimski pokrivač, odnosno tendu kojom bi se pokrio otkriveni dio broda, jer da se radilo o ljetnim mjesecima te je brod bio u korištenju pa stoga nije ni bilo razloga pokrivati ga takvom tendom, već se na istom nalazila ljetna, samo krovna tenda. Brod da je bio redovito održavan te da je imao tri "kaljužne" pumpe za ispumpavanje mora. Iskazao je i da je tuženik, kod kojeg je brod bio kasko osiguran, iz neosnovanih razloga odbio odštetni zahtjev, jer da nije logično da se zimska tenda drži ljeti, kad se brod koristi. Naveo je i da smatra da do nalijevanja broda morem nije moglo doći od odbijanja valova, tzv. "rebatajice", jer da je obala uz koju je brod bio privezan kosa, odnosno da se radi o nakošenom morskom kamenju, a ne o ravnoj, okomitoj obali od koje bi se valovi odbijali i ulazili u brod.
31. Odgovarajući na posebna pitanja, svjedok DN naveo da je on vodio brigu o brodu te da je na dan nezgode brod bio uredno privezan. Na dan potonuća broda, odnosno oko 13 sati da je provjerio brod te je s istim sve bilo u redu, a brod da je na tom mjestu već dvije zime te se ništa slično nije dogodilo. Prije same nezgode, brod da je zadnji put korišten 4 do 5 dana ranije. U vrijeme predmetne nesreće, niti jedan drugi brod u toj lučici da se nije potopio ili potonuo. U odnosu na plaćanje naknade lučici za privez broda na kojem je isto bio vezan, svjedok je naveo da se ta naknada nije plaćala, jer da to pitanje nije riješeno, odnosno da se ne zna kome bi se plaćala takva pristojba. U toj lučici, da je vezano još 40-ak brodova i brodica te da nitko od njih ne plaća bilo kakvu vezarinu. U odnosu na stanje "z-noge" na brodu, naveo je da je "z-noga" bila gotovo nova te da je ista servisirana ljeto prije nezgode, da su promijenjene gumice i ostali dijelovi koji se inače mijenjaju. Naveo je i da se o uzroku potonuća ne može izjasniti, a brod da je nakon nesreće bio u moru četiri dana te da je stoga došlo do drugih oštećenja.
32. Svjedok NN je u svom iskazu naveo da je 20-ak godina zaposlenik tuženika te da radi na radnom mjestu procjenitelja šteta. Vezano uz konkretnu pomorsku nezgodu da može navesti da je ista prijavljena osiguranju u petak ujutro, a o čemu da ih je zapravo obavijestio njihov djelatnik iz [adresa]. S obzirom da nije bilo moguće u petak organizirati izvlačenje broda, brod da je izvučen iz mora u ponedjeljak, nakon vikenda. U dogovoru sa oštećenikom, tuženik da je osigurao dolazak auto-dizalice za izvlačenje broda radi smanjenja troškova. Nakon što je brod izvučen iz mora, svjedok je naveo da ga pregledao i fotografirao, a nakon toga da ga još jednom naknadno fotografirao kada je brod odvezen kod jednog servisera u [adresa]. Prije nego što je brod izvučen iz mora, krma broda da je bila u potpunosti potopljena, dok je pramac bio prednjim dijelom na površini zbog zračnog džepa. Brod da je zapravo bio vezan po svim točkama tako u moru. S obzirom da je isti bio četiri dana u moru, od djelovanja valova i udaranja o morsko dno da je došlo do oštećenja na brodu i to prvenstveno na krmi broda. Svjedok je iskazao da se radilo o znatnim oštećenjima, a "z-noga" da je bila odvaljena. Nakon pregleda broda, a po oštećenjima nastalima na brodu, uzrok potonuća broda da se najvjerojatnije dogodio na krmenom dijelu. Međutim, točan uzrok potonuća, a zbog oštećenja koja su nastala na samom brodu, svjedok da nije mogao utvrditi. Svjedok je nadalje naveo da su po njegovom mišljenju razlozi koji su mogli dovesti do potonuća bili da brod nije bio dobro vezan, odnosno da je bio previše stegnut, a što da je malo vjerojatno te da se isto nije moglo utvrditi prilikom vađenja broda. Drugi mogući razlog, a koji da je isto tako malo vjerojatan, je da je "z-noga", dok je brod bio vezan, udarala o kraj, odnosno o obalu. Treći i najvjerojatniji razlog potonuća da bi moglo biti nalijevanje broda morem zbog "rebatajice" valova, jer da je vez na kojem je brod bio vezan malo izbačen iz lučice. S obzirom da mu je sam oštećenik rekao da je toga dana oko podne bio kod broda te da je tada sve bilo u redu, a brod se potopio istog dana u popodnevnim satima, to da je svjedok stoga zaključio da bi se trebalo raditi o brzom odnosno velikom prodoru mora u brod. U takvom kratkom vremenu, a ukoliko je bilo nekih drugih oštećenja na "z- nogi", kao što je primjerice brtva ili gumica, more da ne bi moglo tako naglo napuniti brod da dođe do potonuća, pod uvjetom da kaljužna pumpa za izbacivanje mora radi. Svjedok je iskazao i da bi, po njegovom iskustvu, a u slučaju manjeg prodora vode, kaljužne pumpe najvjerojatnije izbacile toliku količinu vode. Međutim, u slučaju naglog i većeg prodora vode odnosno mora u brod te pumpe da to ne mogu izbaciti. Kaljužne pumpe da se inače na brodu pale automatski kod prodora vode, te da je postavljen plovak.
33. Odgovarajući na posebna pitanja punomoćnika stranaka, a vezano za ovisnost jačine "rebatajice" valova o konfiguraciji obale, svjedok NN je naveo da je u slučaju betonske obale "rebatajica" jača nego u odnosu na kosu obalu. Predmetni brod da je bio vezan na mulu koji je dijelom betonski, a dijelom od drva na metalnim šinama te je isti bio privezan na vrhu odnosno kraju tog mula. Završetak mula da je betonski, a brod da je bio vezan krmom na taj mul. U pravcu pramca broda da je more, a gledajući od mora prema kopnu s desne strane, odnosno s istočne strane broda da je nasip, odnosno mješavina morskih stijena i nasipa, a sa lijeve strane, odnosno sa zapadne strane da je betonirana obala gdje počinje lučica. U odnosu na mjesto gdje se brod nalazio privezan, naveo je da je dužina mula 2 do 3 metra, a od samog mula prema moru pa do broda da je bilo možda još 1 do 1,5 metara pa da bi stoga brod od kopna bio udaljen ukupno 4 do 5 metara. Svjedok je iskazao i da fotografija na stranici 84 spisa prikazuje položaja broda kad je on došao na lice mjesta. Na kraju, naveo je da je iza krme broda bio betonski mul.
34. Na prijedlog tužiteljice, a na okolnost utvrđenja uzroka nastanka štetnog događaja i visine nastale štete, izveden je dokaz vještačenjem po vještaku Nenadu Tvrdiću iz Splita, stalnom sudskom vještaku za brodogradnju, strojarstvo i pomorske havarije. U svom pisanom nalazu i mišljenju, koje je dostavljeno u spis 10. lipnja 2022., sudski vještak Nenad Tvrdić se najprije izjasnio o tržišnoj vrijednosti predmetne brodice u neoštećenom stanju na dan početka osiguranja, kao i o vrijednosti spašenih dijelova – ostatka nakon havarije. Tako je sudski vještak naveo da u predmetu nije priložen račun kupnje predmete brodice, ali obzirom na tip plovila da procjenjuje da je novo nabavna vrijednost predmetnog ili jednako vrijednog plovila 100.000,00 EUR bez uračunatih davanja (PDV), te da bi novo nabavna cijena iznosila 125.000,00 EUR (kupnja sa uključenim PDV). Kako bi se dodatno provjerila obračunata visina novo nabavne vrijednosti, vještak je naveo da je izvršen uvid u trenutne ponude ovlaštenog zastupnika plovila Sea Ray za Hrvatsku (Nava d.o.o.) te da su nađeni podaci kako je i izneseno, uz napomenu da je sada plovilo u ponudi sa porivnim motorom snage 300KS te da se zbog navedene činjenice u snazi motora novo nabavna vrijednost korigira za 10% tj. na iznos od 112.500,00 EUR. Budući da je predmetna brodica tužiteljice bila u eksploataciji u trenutku ugovaranja police stara 27 godina, gubitak vrijednosti da se procjenjuje na 85%, te da je stoga vrijednost plovila 16.875,00 EUR. Osim navedene činjenice, vještak je naveo da je pregledom ponuda sličnih plovila vidljivo da je orijentacijska tržišna vrijednost predmetnog plovila povoljnija te da je potrebno dodatno korigirati procijenjenu vrijednost za 15% tako da konačna procijenjena tržišna vrijednost predmetnog plovila na dan havarije iznosi 14.400,00 EUR (106.560,00 kn). Ta vrijednost da se odnosi na plovilo sa originalno ugrađenim benzinskim motorom Mercruiser, kakav motor je imala i brodica tužiteljice. U odnosu na visinu odnosno vrijednost spašenih dijelova, vještak je naveo da je razvidno da je došlo do strukturnih oštećenja trupa i pogona, s time da su oštećenja trupa popravljiva te da se stoga ne može prihvatiti da plovilo u oštećenom stanju nema nikakvu vrijednost. Vrijednost ostataka da se očituje u visini spašenih utrživih dijelova pogonskog motora, pogona i drugih stvari na brodu. Vještak je naveo da vrijednost spašenih ostataka može procijeniti iskustveno nakon 23 godine rada na pomorskim havarijama u kojima je vrlo često imao slične slučajeve. Vrijednost procjene da se sastoji od spašene vrijednosti porivnog motora, pogona, opreme, jastuka, tendi, inventara i samog trupa koji se može sanirati i dalje koristiti. Stoga, a prema fotografijama u spisu, ukupna spašena vrijednost plovila da se procjenjuje za tržišne uvjete na iznos od 1.000,00 EUR.
35. U odnosu na uzrok nastanka štete vještak je naveo da uzrok havarije i posljedičnog potonuća nije jednoznačno određen. Prema dostavljenoj tablici s podacima DHMZ (mjerna postaja Split-Marjan) za dan 28. lipnja 2018., tijekom jutra i noći je puhao vjetar smjera NNE / N snage do 4 Bf, a tijekom dana WSW 3 Bf. Stanje mora 3 da definira značajnu visinu valova do 1,25 metara (značajna visina vala je srednja visina jedne trećine najviših valova). Iz navedenih podataka, koji su dani po satima, da je također vidljivo da je smjer vjetra bio SW / WSW maksimalne jačine 9.4 m/s što je Bf5 umjereno jak vjetar. Iz fotografije brodice u spisu (stranica 16 spisa) da je razvidno kako je brodica bila privezana na poziciji potonuća. Predmetna pozicija da je otvorena na djelovanje mora iz smjera S (jug) tako da je moguće da je došlo do kidanja priveznih konopa uslijed čega je brodica udarila o obalu te je došlo do potonuća. Međutim, s obzirom da je na stranici 84. spisa prikazano plovilo u moru, a koje praktično nije pomaknuto sa mjesta priveza, to da se onda može odbaciti kidanje priveznih konopa kao uzrok potonuća. Nadalje, vještak je naveo da se u izvidu štete ne navodi stanje spoja Z pogona sa trupom (tzv. transom), a koji se nalazi ispod vodene linije. Ukoliko je stanje istog loše / korodirano i/ili je krmeno zrcalo istrunulo u dijelu spoja vijaka, onda da je moguće da je na toj poziciji došlo do prodora mora. Osim navedenog, da nije komentirano stanje oplatnih ventila i otvora, a što da je također moglo biti uzrok potonuća. Kako procjenitelj osiguratelja nije naveo nikakve detalje u svom izvidu, sudski vještak je naveo da onda smatra da je stanje bilo uredno. Naveo je i da na dan potonuća nije bilo padalina, da onda činjenica da plovilo nije bilo prekriveno zaštitnom tendom ne pridonosi značajnije ovoj havariji. Sam uzrok da je moguće tražiti u činjenici da je došlo do udara o dno uslijed djelovanja valova, ali u spisu da su fotografije crno bijele i nema detalja Z pogona pa da se o tome ne može očitovati. Na kraju, sudski vještak je zaključio da je u svakom slučaju očito stanje mora na poziciji veza i djelovanje vjetra dovelo do predmetne havarije i posljedičnog potonuća.
36. Na ročištu održanom kod ovog suda 13. rujna 2022., a na kojem je sudski vještak usmeno iznio svoj nalaz i mišljenje, odgovarajući na posebna pitanja stranaka vještak je naveo da nije bio na licu mjesta potonuća broda te da se mogućnost potonuća udarom od dno može isključiti, jer da procjenitelj osiguranja to nije konstatirao u svom nalazu. Nadalje, naveo je, a u odnosu na svoj zaključak da je stanje mora na poziciji veza i djelovanja vjetra dovelo do predmetne havarije i posljedičnog potonuća, da samim djelovanjem vjetra dolazi do naginjanja broda što u kombinaciji s valovima koji su mogli vladati na navedenoj poziciji može dovesti do nalijevanja otvorenih prostora broda i posljedično potonuće, a zbog čega da je mogući uzrok potonuća ubrzano punjenje kokpita morem, a uslijed okolnosti koje su prethodno navedene. U odnosu na mjesto gdje se predmetna brodica nalazila privezana, vještak je naveo da se po njegovim saznanjima ne radi o sportskoj lučici ili marini, tako da je predmetni vez mogao biti jedino korišten kao privremeni smještaj tijekom redovitog korištenja. Vještak je naveo i da, a obzirom na u nalazu i mišljenju iznesenu visinu valova toga dana od 1,25 metara te konfiguraciju obale na mjestu gdje je brod bio vezan, da je do prodora vode u krmeni dio moglo doći zbog odbijanja valova odnosno tzv. "rebatajice", jer se djelovanje valova povećava dolaskom u pliće vode te je visina vala veća što je more pliće. U odnosu na pokrivanje kokpita zaštitnom ceradom (tendom), vještak je naveo da se ne može decidirano očitovati, ali da je moguće da bi zaštitna cerada spriječila punjenje kokpita morem. Na kraju, a vezano uz uzrok potonuća, vještak je naveo da je po njegovom mišljenju najvjerojatniji uzrok nalijevanje broda morem, usred djelovanja vjetra i mora – valova, a što da je dovelo do potonuća broda. Napomenuo je da pumpe za ispumpavanje mogu izbaciti određenu količinu, pod uvjetom da su uključene na glavnoj ploči i da su u ispravnom stanju, a količina vode koju pumpa može izbaciti o tipu i kapacitetu pumpe i akumulatorskih baterija. Iskazao je i da u slučaju da je došlo do udara broda od dno te oštećenja Z-noge, postavljanje zaštitne tende odnosno cerade da onda ne bi imalo bilo kakvog utjecaja na uzrok potonuća.
37. U svom podnesku od 5. listopada 2022. tužiteljica je u bitnom navela da je sudski vještak utvrdio tržišnu vrijednost plovila na dan havarije, kao i vrijednost spašenih ostataka, te da je kao najvjerojatniji uzrok potonuća brodice naveo nalijevanje broda morem usred djelovanja vjetra i mora – valova. Tužiteljica je nadalje navela da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Iz mišljenja vještaka da je isto tako razvidno da zaštitna cerada štiti brod od atmosferskih padalina te da nije uobičajeno u ljetnim mjesecima (kada se brod redovito koristi) isti pokrivati zimskom tendom. S obzirom da atmosferske prilike odnosno izostanak padalina, ni prema nalazu tuženikovog procjenitelja, a ni prema nalazu sudskog vještaka iste da nisu bile mogući scenarij nastanka štete odnosno potonuća broda, te da stoga zimska cerada nije mogla spasiti brod.
38. U podnesku od 6. listopada 2022. tuženik se očitovao na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, a u kojem isti nije prigovarao nalazu i mišljenju vještaka u odnosu na procjenu tržišne vrijednosti brodice na dan potonuća te vrijednosti spašenih ostataka. Međutim, a obzirom da iz mišljenja vještaka proizlazi kako je očito stanje mora na poziciji veza i djelovanja vjetra dovelo do predmetne havarije i posljedično potonuća, odnosno da je najvjerojatniji uzrok potonuća nalijevanje broda morem uslijed djelovanja vjetra i mora – valova, tuženik je ustrajao u svom ranije istaknutom prijedlogu da se izvrši uviđaj lica mjesta na kojem je brodica tužiteljice bila privezana na dan nastanka prometne nezgode. Dodatno je naveo i da je sudski vještak potvrdio mogućnost da bi korištenje zaštitne cerade moglo spriječiti ulazak mora u brod, a time i potonuća te da je stoga potrebno izvršiti uviđaj, kako bi vještak dobio potpunu sliku o mjestu vezivanja brodice, izgledu i konfiguraciji obale na mjestu vezivanja, izloženosti vjetru i valovima na tom mjestu i dr.
39. Povodom navedenog prijedloga tuženika, a koji prijedlog je tuženik iznio još u odgovoru na tužbu, 9. studenog 2022. obavljen je uviđaj na licu mjesta gdje je brodica bila vezana te je utvrđeno kako pokazano mjesto veza od strane tužiteljice na uviđaju, odgovara fotografijama mjesta veza koje se nalaze u spisu. Nakon provedenog uviđaja, sudski vještak Nenad Tvrdić je 9. ožujka 2023. dostavio u spis dopunu nalaza i mišljenja, navodeći da je prilikom uviđaja utvrđeno da se na poziciji priveza vidi morsko dno te da se dubina mora na tom mjestu procjenjuje na 3 do 4 metra. Ta pozicija da je izložena djelovanju mora i vjetra iz smjera jugozapadni / zapadni. Nadalje, naveo je da je detaljnom analizom i povećanjem fotografije koju mu je tužiteljica dostavila na očevidu utvrdio da na samom trupu i kabini brodice postoje ugrađene prihvatne kopče za tendu, kao i da se na prikazanoj fotografiji u boji jasno vide kopče za prihvat zaštitne tende, a koje vještak da je na toj fotografiji označio crvenim strelicama (stranica 183 spisa). Prikazane kopče da služe za prihvat zaštitne tende koja u cijelosti prekriva prostor kormilarnice kokpita. S obzirom na postojanje navedenog tipa kopči, vještak je naveo da se radi o točkama fiksiranja tzv. zimske tende. Sukladno navedenom, vještak je izjavio da mora istaknuti realno prihvatljivu mogućnost da je plovilo bilo pokriveno tzv. zimskom tendom, a koje prihvatne kopče su konstatirane na samoj brodici, onda da bi bilo realno očekivati da do štete ne bi došlo.
40. Tuženik je u podnesku od 24. travnja 2023. naveo da nema primjedbi na dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka, jer je isto pravilno, te logično i uvjerljivo obrazloženo na temelju potpune činjenične građe. Iz tog dopunskog nalaza i mišljenja da je jasno vidljivo da su na brodu ugrađene kopče za prihvat zaštitne tende, koje su vidljive na fotografiji brodice, te da iste služe za prihvat zaštitne tende koja u cijelosti prekriva prostor kormilarnice kokpita te da bi za slučaj korištenja zaštitne tende bilo realno za očekivati da do štete ne bi došlo. Stoga, tuženik navodi da se ostvario razlog isključenja predmetne štete iz osiguranja, koji je ugovoren odredbom članka 5. stavka 1. točke 6. Uvjeta za osiguranje brodica i jahti, koji uvjeti su sastavni dio ugovora kojeg su stranke sklopile.
41. Tužiteljica je prigovorila dopunskom nalazu i mišljenju sudskog vještaka navodeći da zaključci vještaka iz istog nisu osnovani. Predmetna brodica tužiteljice da ima visoku krmu, 70 – 80 cm od mora, a koja da je upravo konstrukcijski tako napravljena da štiti brodicu od valova. U ovom sporu, da je iz dokazne građe razvidno da predmetnog dana na lokaciji veza nije bilo kiše te da nije životno da bi se u uvjetima kada nema kiše, odnosno prognoze da kiše neće biti, plovilo usred ljeta, kada se isto gotovo svakodnevno koristi, na sebi imalo zimsku tendu. Po stajalištu tužiteljice vještak da nije odgovorio na pitanje koje se tiče uzorka potonuća brodice, odnosno uzročno posljedične veze između potonuća broda i zimske tende. Pored toga, vještak da je svoj dopunski nalaz i mišljenje temeljio na fotografiji koja se ne nalazi u sudskom spisu. Tu fotografiju vještak da je sačinio na očevidu tako da je iz spisa tužiteljice slikao tu fotografiju. Stoga, dopuna nalaza i mišljenja da se temelji na zaključku izvedenom pregledom fotografija brodice koja se ne nalazi u sudskom spisu, a radi čega se ista ne može koristiti jer je priložena spisu nakon zaključenja prethodnog postupka.
42. Na ročištu, koje je održano kod ovog suda 20. listopada 2023., sudski vještak Nenad Tvrdić je usmeno iznio svoj dopunski nalaz i mišljenje, navodeći pri tome kako je svrha očevida bila utvrditi poziciju priveza broda na dan nastanka štetnog događaja, kao i utjecaj vjetra i mora s obzirom na to gdje je brod bio vezan. Nakon obavljenog očevida i nakon što su vještaku od strane tužiteljice dostavljene fotografije broda prije havarije, analizom uvjeta priveza broda, a koji privez odnosno mjesto veza se nalazi izvan sportske lučice te isto nije zaštićeno od djelovanja vjetra i mora, odnosno istima je izložen, u svojoj dopuni nalaza i mišljenja da je naveo kako je najvjerojatniji uzrok nastanka pomorske nezgode nalijevanje broda morem i to zbog utjecaja vjetra i valova te pozicije priveza broda, a s obzirom na atmosferske prilike na dan nastanka predmetne pomorske nesreće. U odnosu na pitanje korištenja zaštitne tende odnosno cerade, naveo je da bi se po njegovoj procjeni nalijevanje brodice morem moglo spriječiti da je brodica bila pokriven ceradom. U odnosu na postavljeno pitanje punomoćnice tužiteljice je li cerada sredstvo koje sprječava naplavljivanje broda kakav je bio brod tužiteljice, bilo u vožnji, bilo na vezu, vještak je naveo da se zaštitna cerada ne može koristiti za vrijeme voženje broda odnosno plovidbe, dok na vezu, a zavisno o vrsti i održavanosti cerade te vremenskim uvjetima, ista može smanjiti odnosno spriječiti naplavljivanje broda.
43. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka Nenada Tvrdića, s dopunom istog, jer je isto dano stručno, objektivno te u skladu s ispravama priloženim spisu te ostalim izvedenim dokazima tijekom postupka (saslušanje svjedoka, uviđaj).
44. U odnosu na prigovore tužiteljice, a vezano za korištenje fotografija brodice iz dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka, ističe se da se sukladno odredbama članka 259. stavak 2. ZPP-a vještaku mogu davati razjašnjenja te da se na njegov zahtjev mogu izvoditi novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja vještaka. Isto tako, rješenjem ovog suda od 16. veljače 2021. (koje je doneseno na ročištu) kojim je određeno izvesti dokaz vještačenjem, stranke su pozvane na suradnju s vještakom te dostavu istom sve potrebne dokumentacije koju vještak zatraži za potrebe izrade pisanog nalaza i mišljenja. Nadalje, navodi se i da je očito kao je sama tužiteljica pokazala vještaku fotografije brodice na očevidu. Međutim, unatoč naprijed iznesenom, po ocjeni ovog suda, fotografija koja je prikazana u dopuni nalaza i mišljenja sudskog vještaka kao druga fotografija na stranici 181 spisa, a koja je uvećana i prikazana na stranici 183 spisa, čak niti ne predstavlja novu fotografiju brodice, jer je usporedbom tih fotografija, kao i fotografije brodice koju je tužiteljica dostavila uz podnesenu tužbu (stranica 16 spisa) razvidno da se radi o istoj fotografiji brodice. Dakle ne radi o fotografiji brodice koja se nije već nalazila u spisu (u preslici, odnosno u crnoj-bijelom formatu) te je očito da je tužiteljica tu istu fotografiju pokazala sudskom vještaku u izvorniku (u boji). Radi navedenog, sud je naprijed iznesene navode i prigovore tužiteljice, vezano uz korištenje fotografije brodice u dopuni nalaza i mišljenja vještaka, ocijenio neosnovanim.
45. U odnosu na uzrok nastanka štete, odnosno uzrok potonuća brodice tužiteljice, sudski vještak je naveo da je najvjerojatniji uzrok nalijevanje brodice morem uslijed djelovanja vjetra i mora – valova, a sve obzirom na mjesto odnosno konfiguraciju obale i veza gdje je brodica bila privezana na dan potonuća te da je do prodora vode u kremeni dio moglo doći zbog odbijanja valova, odnosno tzv. "rebatajice", jer se djelovanje valova povećava dolaskom u pliće vode. Navedeni uzrok potonuća brodice prihvaća i ovaj sud. Naime, prije svega valja navesti da tužiteljica u tužbi nije navela zbog kojeg uzroka je došlo do potapanja brodice, a isto tako i svjedok DN, koji je naveo da je vodio brigu o predmetnoj brodici, naveo je da se ne može izjasniti o uzroku potonuća. Iz tuženikovog izvida štete koji je sastavljen po procjenitelju ŠN, kao i iz iskaza tog procjenitelja koji je saslušan u svojstvu svjedoka, proizlazi da su mogući razlozi koji su mogli dovesti do potonuća broda bili da brod nije bio dobro vezan, odnosno da je bio previše stegnut, a što da je malo vjerojatno te da se isto nije moglo utvrditi prilikom vađenja brodice. Drugi mogući razlog, a koji da je isto tako malo vjerojatan je i da je Z-noga, dok je brod bio vezan udarala o kraj, odnosno obalu. Takve zaključke o malo vjerojatnim uzrocima potonuća brodice prihvaća i ovaj sud, jer je iz izvješća sastavljenog za potrebe izvida štete razvidno da je, a što je utvrđeno i prilikom uviđaja, betonski gat na kojem je brodica bila privezana izveden tako da je gornji dio izbačen na visini od 1,5 metara od površine mora te je isto toliko udaljen od potpornog betonskog dijela tog gata koji se nalazi ispod, a zbog čega se ukazuju opravdani zaključci navedenog svjedoka da nije moglo doći do kontakta gata i krme brodice na visini koja bi prouzročila oštećenje krme dovoljno nisko da more prodre u brod.
46. U odnosu na oštećenja Z-noge na brodici, a kao mogući uzrok prodora mora u prostor motora, navodi se da je iz izvješća tuženikovog procjenitelja razvidno da isto nije moglo biti utvrđeno zbog oštećenja kompletnog sklopa krme i svih brtvi Z-noge, a koja su nastala u periodu od potonuća brodice do vađenja na suho. Međutim, oštećenje brtvi Z-noge kao uzrok potonuća, po ocjeni ovog suda, također se ne ukazuje opravdanim. Naime, iz iskaza svjedoka HN razvidno je da je svjedok na sam dan potonuća brodice, oko 13:00 sati, obišao brodicu te je s istom tada sve bilo u redu. Do potonuća je prema navodima u tužbi i prijavi pomorske nesreće došlo između 18:00 i 19:00 sati, pa se stoga očito moralo raditi o brzom odnosno većem prodoru mora u brodicu. Procjenitelj tuženika NN iskazao je da se u tako kratkom vremenu, a ukoliko nije bilo nekih drugih oštećenja na Z-nogi, more ne bi moglo tako naglo napuniti brod da dođe do potonuća te da bi u slučaju manjeg prodora vode kaljužne pumpe, a kojima je predmetna brodica bila opremljena, najvjerojatnije izbacile toliku količinu vode. Iz iskaza svjedoka HN proizlazi da je predmetna brodica bila uredno održavana te da je Z-noga bila gotovo nova i servisirana ljeto prije nezgode, kada su promijenjene gumice i ostali dijelovi koji se inače mijenjaju. Isto tako, iz tuženikovog izvida štete je razvidno da je tuženikov procjenitelj, nakon vađenja brodice na suho utvrdio, da iako su gumene brtve uništene, da njihovi ostaci ukazuju da su iste prije potonuća bile u dobrom stanju (guma savitljiva, bez znakova habanja, starenja, itd.). Stoga se niti u odnosu na eventualna oštećenja na Z-nogi, a za koja nije utvrđeno da su postojala prije samog potonuća, ne bi mogao izvesti zaključak da su ista bila uzrok potonuća brodice.
47. Stoga se, kao zaključak o uzroku potonuća brodice, nameće upravo uzrok kojeg je kao najvjerojatnijeg naveo i sudski vještak Nenad Tvrdić, a to je nalijevanje brodice morem uslijed djelovanja vjetra i mora – valova, a sve to s obzirom na mjesto priveza brodice. Iz spisu priloženih fotografija brodice koje su dostavljene uz tužbu, kao i onih koje se nalaze u tuženikovom izvidu štete, te uviđajem na licu mjesta, utvrđeno je da se mjesto gdje se brodice nalazila privezana na dan potonuća nalazi izvan područja sportske lučice koje je zaštićeno lukobranom. To mjesto priveza izloženo je djelovanjima vjetra i valova. Brodica tužiteljice na dan potonuća bila je privezana krmom za obalu, odnosno betonski gat. Uzimajući u obzir atmosferske prilike u popodnevnim satima na dan nastanak pomorske nezgode, a za koje je vještak utvrdio da se radilo o stanju mora s značajnom visinom valova do 1,25 metara, čije se djelovanje povećava kako se valovi približavaju plićem dijelu obale (isti postaje veći), te umjereno jakom vjetru zapadnog i jugozapadnog smjera, to isto ukazuje na zaključak o tome da je stanje mora na poziciji veza i djelovanje vjetra, odnosno udaranje i odbijanje valova o betonski dio gata na kojem je brodica bila privezana, dovelo do nalijevanja brodice preko krmenog dijela morem, a posljedično i do potonuća brodice.
48. U konkretnom slučaju između stranaka nije bilo sporno da brodica tužiteljice na dan potonuća iste nije bila pokrivena zaštitnom ceradom. Iz dopune nalaza i mišljenja sudskog vještaka Nenada Tvrdića, razvidno je da su na predmetnoj brodici tužiteljice bile ugrađene kopče potrebne za upotrebu zaštitne cerade koja u cijelosti pokriva otvoreni prostor brodice, odnosno prostor kormilarnice kokpita, a koja utvrđenja vještaka proizlaze iz fotografija brodice na stranici 183 spisa (označene na fotografiji strelicama). Prema mišljenju sudskog vještaka, a koji prihvaća i ovaj sud s obzirom na sve naprijed izneseno, korištenjem takve zaštitne cerade bilo bi realno za očekivati da do štete ne bi došlo, odnosno da bi se nalijevanje brodice morem moglo spriječiti da je ista bila pokrivena zaštitnom ceradom.
49. Vezano za navode tužiteljice da nije uobičajeno ni životno da se tzv. zimska tenda koristi u dane kada nema kiše i za vrijeme ljetnog perioda, navodi se da je u skladu s odredbama članka 719. stavak 1. PZ-a osiguranik dužan za vrijeme trajanja osiguranja voditi brigu o osiguranom predmetu pažnjom dobrog gospodarstvenika, a što po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju tužiteljica nije poduzela, sve to uzimajući u obzir mjesto veza predmetne brodice, koje je dakle bilo izvan sportske lučice, na poziciji koja je izložena djelovanju vjetra i mora – valova, a što je u konačnici, i zbog ne korištenja zaštitne cerade, dovelo do potonuća predmetne brodice.
50. Slijedom svega naprijed navedenog, a obzirom da iz rezultata dokaznog postupka u ovom predmetu proizlazi zaključak da je do nastanka štete, odnosno do potonuća brodice tužiteljice došlo zbog nalijevanja brodice morem dok je ista bila na vezu te da ista na dan nastanka štete nesporno nije bila pokrivena zaštitnom ceradom, a koja zaštitna cerada bi isto mogla spriječiti, to je stoga sud utvrdio da su se u konkretnom slučaju ostvarile pretpostavke za isključenje štete od osiguranja u skladu s člankom 5. stavak 1. točka 6. Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti, koje su sastavni dio ugovora o osiguranju brodice koji su stranke sklopile. Sukladno tome, sud je zaključio da ne postoji osnov za isplatu naknade po predmetnoj polici osiguranja, a radi čega je uređeni (smanjeni) tužbeni zahtjev tužiteljice trebalo odbiti kao neosnovan i stoga odlučiti kao u izreci ove presude.
51. Uzimajući u obzir naprijed navedena utvrđenja, sud je smatrao suvišnim izvoditi dokaze saslušanjem svjedoka predloženih od strane tužiteljice i to IN, ŽN, ĆN i KN, a sve obzirom da su ti svjedoci predloženi na okolnost dokazivanja stanja brodice na dan nastanka štete odnosno na okolnost da je predmetna brodica tužiteljice bila održavana. Saslušanje tih svjedoka tužiteljica je predložila, budući da se tuženik u odgovoru na tužbu, pored razloga za isključenje odgovornosti iz članka 5. stavka 1. točka 6., pozvao i na razloge iz članka 5. stavka 1. točke 8. Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti, navodeći da je šteta nastala i zbog neodržavanja te zapuštenosti dijelova broda. Međutim, teret dokaza o postojanju tog drugog razloga je bio na tuženiku, a ne na tužiteljici, pa je stoga sud ocijenio da je saslušanje navedenih svjedoka suvišno. Isto tako, sud je smatrao suvišnim izvoditi dokaz saslušanjem tužiteljice, budući da je iz iskaza svjedoka HN razvidno da je isti vodio brigu o predmetnoj brodici te je ujedno on bio taj koji je podnio prijavu nesreće brodice Lučkoj kapetaniji, a isto tako je u cijelosti bio i upoznat sa stanjem brodice na dan nastanka štetnog događaja.
52. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a te članka 151. ZPP-a, uz primjenu odredbi važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje OT), a sve obzirom na vrijednost predmeta spora. Budući da je tužiteljica izgubila ovu parnicu, ista je dužna naknaditi tuženiku opravdane troškove koji su mu bili potrebni za vođenje ovog postupka.
53. Tuženiku su kao osnovani priznati troškovi za sastav odgovora na tužbu u zatraženom iznosu od 497,50 EUR sukladno Tbr. 8. t. 1. u vezi Tbr. 54. OT-a, zatim za sastav obrazloženih podnesaka, kojima se tuženik očitovao na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, od 6. listopada 2022. i 21. travnja 2023. u iznosu od po 497,50 EUR za svaki od tih podnesaka sukladno Tbr. 8. t. 1. u vezi Tbr. 54. OT-a, zatim za zastupanje na ročištima od 15. prosinca 2020., 16. veljače 2021., 13. rujna 2022., 9. studenog 2022. i 20. listopada 2023. u zatraženom iznosu od po 497,50 EUR za svako od tih ročišta sukladno Tbr. 9. t. 1. u vezi Tbr. 54. OT-a, zatim za zastupanje na ročištima od 7. siječnja 2020. i 7. listopada 2022. u iznosu od po 250,00 EUR za svako od tih ročišta sukladno Tbr. 9. t. 2. u vezi Tbr. 54. OT-a, zatim za zastupanje na ročištu od 17. veljače 2020. u zatraženom iznosu od 248,75 EUR sukladno Tbr. 9. t. 2. u vezi Tbr. 54. OT-a, zatim za zastupanje na ročištu od 27. listopada 2020. u iznosu od 100,00 EUR sukladno Tbr. 9. t. 5. u vezi Tbr. 54. OT-a, kao i za zastupanje na ročištu od 20. studenog 2020. u zatraženom iznosu od 99,50 EUR sukladno Tbr. 9. t. 5. u vezi Tbr. 54. OT-a, a što ukupno iznosi 4.928,25 EUR. Na taj iznos troška tuženiku je trebalo priznati i pripadajući PDV po stopi od 25% u iznosu od 1.232,06 EUR, sukladno Tbr. 46. OT-a. Tuženik je trebalo priznati i naknadu troškova za uviđaj u iznosu od 65,41 EUR.
54. Tuženiku nisu kao osnovani priznati više zatraženi troškovi za zastupanje na ročištima od 7. siječnja 2020. i 7. listopada 2022. u iznosu od po 247,50 EUR za svako od tih ročišta, jer se na tim ročištima raspravljalo samo o procesnim pitanjima te su stranke navele da ostaju do tada iznesenog, a radi čega tuženiku za ta ročišta pripada naknada troška po Tbr. 9. t. 2. OT-a (50%), po kojoj odredbi OT-a mu je trošak za ta ročišta i priznat, a radi čega je za naprijed navedeni više zatraženi trošak zahtjev tuženika trebalo odbiti. Nadalje, tuženiku nije kao osnovan priznat više zatraženi trošak za zastupanje na ročištu od 27. listopada 2020. u iznosu od 148,75 EUR, jer se radi o ročištu koje je odgođeno prije početka raspravljanja, na prijedlog tuženika, radi ostavljanja tuženiku roka za dostavu isprava i dokumentacije, a radi čega tuženiku za to ročište pripada naknada troška po Tbr. 9. t. 5. OT-a (50 bodova), odnosno u iznosu od 100,00 EUR koliko mu je za to ročište i priznato, a ne u iznosu od 248,75 EUR koliko je to tuženik zatražio. Na naprijed navedeni nepriznati trošak u ukupnom iznosu od 643,75 EUR tuženika ne pripada ni (više) obračunati PDV u iznosu od 160,94 EUR. Na kraju, navodi se da tuženiku nisu priznati ni više zatraženi troškovi u iznosu od 200,04 EUR, a koji se odnose na trošak predujma za uviđaj. Naime, tuženik je na depozitni račun ovog suda uplatio predujam za troškove uviđaja u iznosu od 265,45 EUR, a od kojeg iznosa je utrošen iznos od 65,41 EUR (troškovi suda za uviđaj) i za koji utrošeni iznos je zahtjev tuženika za naknadu troška usvojen. U odnosu na preostali iznos predujma od 200,04 EUR koji nije utrošen, ističe se da je taj iznos vraćen tuženiku pa stoga tuženik nema pravo na naknadu troška u tom više zatraženom iznosu.
55. Slijedom navedenog, tuženiku su kao osnovani priznati troškovi parničnog postupka u ukupnom iznosu od 6.225,72 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, dok je njegov zahtjev na naknadu više zatraženih troškova postupka u iznosu od 1.004,73 EUR trebalo odbiti kao neosnovan pa je stoga o troškovima parničnog postupka odlučeno kao u točkama
II. i III. izreke rješenja.
56. Sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22 i 88/22, dalje: Zakon o uvođenju eura), novčani iznosi u odluci iskazani su u valuti euro, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije (1 euro = 7,53450 kuna), a sukladno općim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz odredbe članka 14. Zakona o uvođenju eura.
U Splitu 4. veljače 2026.
Sudac
Paško Bačić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u tri primjerka, u roku od osam dana od dana dostave ove presude i rješenja.
Dna:
- tužitelju po punomoćniku
- tuženiku po punomoćniku
- u spis
