Poslovni broj: Pp-123/2024
Republika Hrvatska
Općinski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, u prekršajnom predmetu, po sutkinji tog suda Olgi Šuman Pavlović, uz sudjelovanje Marije Raguž, kao zapisničara, u redovnom prekršajnom postupku, protiv okrivljenice OĆ, na temelju Optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Središnji ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora morskih ekosustava Dubrovnik, Klasa: 352-01/23-02/701, Urbroj: 443-01-16-23-7 od 5. studenog 2023.godine, zbog prekršaja iz čl. 184. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23) na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15,111/18 i 114/22),
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENICA: OĆ, kći O i F, rođen **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, obrtnik, zaposlena sezonski, lošeg imovnog stanja, udata, majka troje djece, ranije nekažnjavana, državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj],
k r i v a j e
I. što je
u periodu od 2022.godine do rujna 2023.godine, na dijelu kat. čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], postavila drveni ugostiteljski objekt i pripadajuću terasu na pješčanu dinu, postavila ležaljke u blizini dina (1-2 metra, a propisano je da se trebaju odmaknuti 4 metra), postavila kabinu za presvlačenje na način da joj se može prići samo preko dina, te nije ogradila dine na dijelu pomorskog dobra "Velika plaža-istok" u [adresa], otok Mljet, suprotno uvjetima zaštite prirode koji su sastavni dio Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru, odnosno nije poduzimala mjere zaštite zaštićenog područja pod uvjetima utvrđenim ugovorom o koncesiji, a sve unutar zaštićenog područja značajnog krajobraza " [adresa] i dijela NATURA 2000 područja, oznake HR 4000010,
čime je počinila prekršaj čl. 184., kažnjiv po čl. 227. st. 3. podst. 4. Zakona o zaštiti prirode,
pa joj se radi toga, na temelju cit. propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona,
izriče
- novčana kazna u iznosu od 1.000,00 (tisuću) eura.
II. Okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske (IBAN: [broj bankovnog računa], Model: HR63), u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljenica u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne (666,67 eura) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
U protivnom dužna je platiti cijeli iznos novčane kazne izrečene u izreci 1.000,00eura.
III. Temeljem čl.139. st. 3., a u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od 13,27 eura, u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, a također u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Ukoliko se trošak postupka ne uplati u zadanom roku, izvršit će se prisilno.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Središnji ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora morskih ekosustava Dubrovnik podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice radi počinjenja prekršajnog djela opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenica OĆ je na saslušanju iskazala da je kriva. U cijelosti su točni navodi optužnog prijedloga. Međutim, svaki kamen na Mljetu, svako drvo na Mljetu voli i održava sve u skladu s prirodom kako bi bilo puno lijepo u okolišu u kojem drži ugostiteljski objekt i pripadajuću terasu na pješčanu dinu koju uvijek ispiraju kiše i nose valovi i bori se sa prirodnim nevremenom i nakon svake poplave i velikog vjetra, mora svoj poslovni prostor vratiti u prijašnje stanje što traži veliki trud i veliko davanje koje nesebično u tu ljepotu Mljeta ulaže. Tada je imala kabinu za presvlačenje i moglo se prići samo preko dina, a od 2024.godine tu kabinu nema. Ima koncesiju na pomorsko dobro i nastoji da sve uvjete u toj koncesiji ispoštuje, međutim zbog slabih međuljudskih odnosa nalazi se na meti vječitih inspekcijskih pregleda, a slabog je imovnog i zdravstvenog stanja, bori se kroz život, ono što se kaže i rukama i nogama, i teško joj je kad vidi da je na meti progona, međutim i dalje će vjerno i odano ustrajati u svome radu, sve u skladu sa zakonom. Pa moli sud da cijeni njezinu obranu i izrekne što manju kaznu jer život na otoku za ljude s malim primanjima je jako težak ali njezina borba je neprekidna jer voli svoj otok.
3. Na osnovu uvjerljivog i okolnosnog priznanja okrivljenice, Sud nije provodio druge dokaze, priznanje okrivljenice oslobađa Sud od postupka dokazivanja, te je utvrđeno dokazanim da je izvršila djelo prekršaja činjenično opisano i pravno kvalificirano kao u izreci ove presude.
4. Dakle, nije prijeporno je da je okrivljenica postupila suprotno odredbi čl. 184. Zakona o zaštiti prirode, kojom odredbom je propisano da je koncesionar dužan poduzimati mjere zaštite zaštićenog područja, odnosno speleološkog objekta, na način i pod uvjetima utvrđenim ugovorom o koncesiji i ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima, tako da su se u njezinom djelu ostvarila obilježja prekršaja iz primijenjene odredbe, kako je to navedeno u izreci.
5. Odredbom čl. 227. st. 3. podst. 4. Zakona o zaštiti prirode propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 60.000,00 do 150.000,00 kuna kazniti za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako su prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinile u vezi s obavljanjem svog obrta ili druge samostalne djelatnosti.
6. Prilikom odmjeravanja kazne, po mišljenju suda stekli su se uvjeti za primjenu instituta ublažavanja kazne, temeljem čl. 37. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona, cijeneći činjenicu da izvršenim prekršajem nisu prouzročene teže posljedice, priznanje, činjenicu da je slabog imovnog stanja, što je sve dovelo do uvjerenja, da će se i ublaženom novčanom kaznom postići svrha prekršajnog kažnjavanja, tako da je okrivljenici izrekao novčanu kaznu ispod propisanog posebnog minimuma novčane kazne za počinjeni prekršaj, do zakonskih mogućnosti propisanih navedenim člankom, smatrajući da će se ovako izrečenom novčanom kaznom ostvariti opća i posebna svrha prekršajno pravnih sankcija iz čl.6. i čl.32. Prekršajnog zakona i utjecati na okrivljenicu da ubuduće ne čini ovakve ili slične prekršaje.
7. Ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćenom, a sukladno odredbi čl.152. st.3. Prekršajnog zakona.
8. Okrivljenica je dužna platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a prilikom odlučivanja o istim vodilo se računa o trajanju i složenosti prekršajnog postupka.
9. Radi svega izloženog, odlučeno je kao u izreci.
U Dubrovniku, 4. veljače 2026.godine
Zapisničar:
Sutkinja:
Marija Raguž,v.r.
Olga Šuman Pavlović,v.r.
Pravna pouka:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe, u roku od 8 (osam) dana, od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.
Dostaviti:
- okrivljenici,
- ovlaštenom tužitelju,
- spis.
