Poslovni broj:Pp-821/2025

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, u prekršajnom predmetu, po sutkinji tog suda Olgi Šuman Pavlović, uz sudjelovanje Marije Raguž, kao zapisničarke, u žurnom prekršajnom postupku, protiv okrivljenika SS, zastupan po branitelju Bojanu Lujaku, odvjetniku u [adresa] po Obveznom prekršajnom nalogu Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, Odsjeka za komunalno redarstvo, Klasa: 363-04/23-03/129, Urbroj: 2117-1-03-04/23-23-1 od 31. ožujka 2023.godine, zbog prekršaja iz čl. 2. st. 1. Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (7+1) i (8+1) u zoni posebnoga prometnoga režima (Službeni glasnik Grada Dubrovnika broj: 10/14, 18/15, 05/16, 08/16 i 07/18), na temelju čl.244. st.1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: SS, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH,

oslobađa se od optužbe

I. da bi,

dana 20. ožujka 2023.godine u vremenu od 09,52 sati do 12,01 sati, zaustavio i parkirao turistički kombi marke i tipa Volkswagen, Transporter 2.5 TDI, reg. ozn. [registarska oznaka], radi iskrcaja-ukrcaja putnika, odnosno dozvolio zaustavljanje i parkiranje istog na Pilama (Brsalje) u Dubrovniku, u zoni posebnog prometnog režima, bez posebne dozvole nadležnog Upravnog odjela Grada Dubrovnika,

čime bi počinio prekršaj iz čl. 2. st. 1. Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (7+1) i (8+1) u zoni posebnoga prometnoga režima.

II. Troškovi ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračuna Suda.

Obrazloženje

1. Po obaveznom prekršajnom nalogu Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, Odsjeka za komunalno redarstvo, tereti se okrivljenik radi počinjenja prekršajnog djela opisanog u izreci ove presude.

2. Na obvezni prekršajni nalog, okrivljenik je pravodobno podnio prigovor, pa je navedeni Obvezni prekršajni nalog stavljen izvan snage.

3. Okrivljenik SS u pisanoj obrani, po branitelju, navodi da nije kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Za inkriminirano vrijeme nije bilo moguće ishoditi posebnu dozvolu UO pa onda nema niti prekršaja, odnosno da se činjenični opis iz obaveznog prekršajnog naloga uopće ne može podvesti pod inkriminirani prekršaj (čl. 10. st. 3. Odluke). Dodatno ističe da je čl. 14. st. 1. al.

3. Odluke, izmijenjen na način da je kao prekršaj preostalo samo parkiranje, a ne i zaustavljanje, a što su dva različita pojma sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22), pa su u tome smislu obavezni prekršajni nalozi nerazumljivi kada inkriminiraju zaustavljanje i parkiranje, odnosno kada inkriminiraju da bi okrivljenik dozvolio zaustavljanje i parkiranje. Okrivljenik ne može istodobno biti kriv da je osobno parkirao /zaustavio vozilo kao i za to da je dopustio da netko drugi parkira/zaustavi vozio, a jer se to međusobno isključuje. U svakom slučaju ne može biti kriv da bi dozvolio da se netko od vozača zaustavi/parkira, jer je krivnja strogo osobni pojam. Prekršajni zakon ne poznaje objektivnu odgovornost, te je čl. 25. st. 1. Prekršajnog zakona propisano kako je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna dogovornost za taj oblik krivnje. Pak čl. 29. st. 2. i st. 3. KZ/11 propisuje kako počinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti, odnosno da počinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, iako je prema okolnostima bio dužan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogućnosti. Osim toga čl. 15. Odluke dano je pravo ovlaštenom tužitelju usmeno zabraniti zaustavljanje i parkiranje ukoliko dolazi do kršenja Odluke, a što nikad nije učinjeno. Osim toga u konkretnom slučaju komunalni redari imaju mogućnost legitimacije osobe, te su prije izdavanja prekršajnog naloga morali utvrditi tko je osoba koja je upravljala autobusom odnosno isti su podatak mogli i službeno zatražiti kod okrivljenika. Kako ništa od navedenog ovlašteni tužitelj nije napravio prije izdavanja obaveznog prekršajnog naloga to nema dokaza da bi okrivljenik bio odgovoran za počinjenje prekršaja, te predlažu osloboditi ga od optužbe.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u službene zabilješke, fotografije mjesta zaustavljanja-parkiranja kombi vozila reg. ozn. [registarska oznaka].

5. Na temelju ovako provedenog žurnog prekršajnog postupka nije utvrđeno dokazanim da bi okrivljenik počinio djelo prekršaja činjenično opisano i pravno kvalificiran kao u izreci ove presude.

6. Okrivljeniku se stavlja na teret da je u navedeno vrijeme koje je navedeno u obveznom prekršajnom nalogu zaustavio i parkirao turistička kombi vozila reg. ozn. [registarska oznaka], radi iskrcaja i ukrcaja putnika tj. što je dozvolio zaustavljanje i parkiranje na Pilama u Dubrovniku u zoni posebnog prometnog režima bez dozvole nadležnog upravnog odjela Grada Dubrovnika. Tako činjenični opis u obveznom prekršajnom nalogu je potpuno nerazumljiv. Odredbom čl.2. Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima propisano je da turističkim autobusima i osobnim automobilima (8+1) nije dopušteno zaustavljanju zoni posebnog prometnog režima iz čl. 1 ove odluke osim u slučajevima kada se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom. Ova odluka se ne odnosi na Turističke autobuse koji dovoze i odvoze goste koji imaju osiguran smještaj u hotelima u zoni iz toč.1 ove odluke te se ukrcaj i iskrcaj putnika/gostiju obavlja ispred tih hotela. Tako ostalo je prijeporno da li je u navedene dane i vrijeme zaustavio kombi vozilo radi ukrcaja /iskrcaja putnika, da li je parkirao turistički kombi na nedopuštenom mjestu, tko je kome dozvolio zaustavljanje i parkiranje istog na Pilama.

7. Činjenični opis navedenog obaveznog prekršajnog naloga je nerazumljiv i nepotpun jer uvidom u službenu zabilješku komunalni redar je utvrdio prekršaj izvršenim uvidom u elektronski sustav upravljanja prometom RAO koji bilježi zaustavljanja i parkiranja vozila na predjelu Pila odnosno bilježi vozila koja imaju-nemaju odobrenje za zaustavljanja i parkiranja na navedenoj lokaciji koja je zona posebnog prometnog režima radi ukrcaja/iskrcaja gostiju, a bez da je ishodio pokaz/vinjetu ili unaprijed platio naknadu za zaustavljanje i parkiranje putem web aplikacije.

8. Način na koji je utvrđen prekršaj ne može biti valjan dokaz jer u konkretnom slučaju komunalni redar je trebao neposrednim opažanjem utvrditi tko je upravljao vozilom, čije je vozilo, da li to vozilo posjeduje bilo kakav dokaz da se može zaustaviti na navedenom mjestu te usmeno naložiti trenutačno napuštanje prostora za zaustavljanje i parkiranje, a što je propisano odredbom čl.16 iste odluke, a čl.5 iste odluke propisuje da je parkiranje turističkih autobusa i osobnih automobila radi ulaska i izlaska putnika u zoni posebnog prometnog režima vremenski ograničeno i ne može biti dulje od 10 minuta, a svi prekršaji koji se okrivljeniku stavljaju na teret počinjeni su u vremenskom razmaku od svega nekoliko minuta od dozvoljenog pa je ostalo prijeporno da li je objektivno mogao napustiti prostor na Pilama u dozvoljenom vremenu kada je opće poznato da se istovremeno na tom području nalazi veći broj autobusa uključujući i autobuse gradskog poduzeća Libertas koji prevozi domaće i strane putnike pa ovo sve upućuje na činjenicu da su djelatnici nadležnih gradskih ureda trebali biti neposredni očevidci događaja.

9. Ne manje važno, za istaknuti je da su prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama zaustavljanje vozila i parkiranje vozila dva različita pojma. Zakonom je propisano da bi zaustavljanje vozila bio svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanja do tri minute osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom, a parkiranje vozila bio bi prekid kretanja vozila u trajanju dužem od 3 minute osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom.

10. Nadalje, nije u pravu okrivljenik kada ističe da za inkriminirano vrijeme nije moguće ishoditi posebnu dozvolu UO pa onda za to vrijeme nije moguće počiniti prekršaj. Naime, odredbom čl. 10. st. 3. Odluke o izmjenama i dopunama, Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih vozila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima (Službeni glasnik grada Dubrovnika br. 28/21) propisano je da se članak 9. st. 4. mijenja i glasi da se naknada neće naplaćivati u vremenu od 21,00 sati do 07,00 sati za razdoblje od 1. svibnja do 30. rujna. Naknada se neće naplaćivati u vremenu od 20,00 sati do 08,00 sati za razdoblje od 1. ožujka do 30. travnja i od 1. listopada do 30. studenog. Dakle, u inkriminirano vrijeme (20. ožujka 2023.godine u vremenu od 09,52 sati do 12,01 sati) naplaćuje se naknada.

11. Na osnovu svega naprijed navedenog okrivljenik se oslobađa od optužbe zbog prekršaja iz čl. 2. st.1. Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (7+1) i (8+1) u zoni posebnoga prometnoga režima, kako je to odlučeno u izreci.

U Dubrovniku, 4. veljače 2026. godine

Zapisničarka:

Sutkinja:

Marija Raguž,v.r.

Olga Šuman Pavlović,v.r.

Pravna pouka:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba.

Dostaviti:

- okrivljeniku,

- ovlaštenom tužitelju,

- branitelju,

- spis.