REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula- Pola

Poslovni broj Gž Ob-4/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dolores Peruško kao predsjednica vijeća, Alenka Paus kao sutkinja izvjestiteljica i članica vijeća i Iva Kancijanić kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Karlo Radošević, odvjetnik iz Jastrebarskog, protiv tuženika LZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa posebna skrbnica UZ, zaposlena u Centru za posebno skrbništvo Zagreb, radi utvrđenja bračne stečevine odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P Ob-199/2023-36 od 15. prosinca 2025., na sjednici vijeća 3. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P Ob-199/2023-36 od 15. prosinca 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

I. Utvrđuje se da su tužiteljica OZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tuženik LZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] suvlasnici svaki u ½ dijela sljedećih nekretnina: 12/288 dijela zk.č.br. 3307 Karinovo, stambena zgrada, Milčetići, Karinovo 17, površine 161 m² i dvorište površine 349 m², ukupne površine 510 m², upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - Dubašnica, te zk.č.br. 389/2 šuma Curek u Curku površine 363 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 2.660,29 EUR sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.“

2. Protiv presude pravovremenu žalbu podnosi tuženik zastupan po posebnoj skrbnici zbog svih žalbenih razloga. Ukazuje na bitnu povredu iz čl. 354. ZPP jer nije utvrđeno postoji li ovlaštenje posebnog skrbnika za zastupanjem pravnih interesa tuženika u predmetnom postupku; da tužiteljica nije dokazala valjani pravni osnov za stjecanjem prava suvlasništva nekretnina; da iz iskaza svjedoka proizlazi da nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljala bi pravo vlasništva tuženikove bake koja je istu darovala tuženiku, pa tužiteljica ne bi stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine u ½ dijela; da je ostvarena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. 11. ZPP. [katastarska općina]

– Dubašnica ističe da tužiteljica nije dokazala valjani pravni osnov za stjecanjem suvlasništva predmetne nekretnine; da nije dokazala da su ona i tuženik stekli pravo suvlasništva, svaki za ½ dijela, predmetne nekretnine za vrijeme trajanja bračne stečevine; da nije dokazala da je snosila troškove te nekretnine; da je stoga i u tom segmentu ostvarena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP. Osporava i odluku o trošku. Predlaže preinačiti presudu, podredno ukinuti i vratiti na ponovno suđenje.

3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 2520/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023; dalje: ZPP).

3.1. U odgovoru na žalbu tužiteljica ukazuje da tuženik tužbu nije osporio, nije predložio dokaze, da niti posebna skrbnica nije pokazala aktivnost u smislu predlaganja dokaza, dolaska na ročište; da su svi svjedoci suglasno iskazivali o bračnoj zajednici stranaka te je i majka tuženika detaljno opisivala način gradnje stambenih objekata – kuće; da je iskazala da je stara kuća srušena do temelja i građena iznova, pa je jasan način stjecanja vlasništva i pravni temelj stjecanja vlasništva tužiteljice; da su u gradnji kuće sudjelovali prijatelji, susjedi, otac tužiteljice te da je tužiteljica platila sve dozvole i naknade koje je trebalo platiti radi legalizacije navedenog objekta; kao i da je apartman u Malinskoj kupljen za vrijeme trajanja braka. Predlaže odbiti žalbu te potražuje trošak za sastav odgovora na žalbu.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Pobijanom presudom sud prvog stupnja je utvrdio da je tužiteljica zajedno s tuženikom suvlasnica u ½ dijela na predmetnim nekretninama kako su opisane u izreci, odnosno na 12/288 dijela zk.č.br. 3307 Karinovo, stambena zgrada, Milčetići, Karinovo 17, površine 161 m² i dvorište površine 349 m², ukupne površine 510 m², upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - Dubašnica te zk.č.br. 389/2 šuma Curek u Curku površine 363 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

5.1. Svoju odluku sud obrazlaže, u bitnom, utvrđenjima:

- da su stranke sklopile brak 7. kolovoza 2004., da je brak razveden presudom broj Ob-362/20-15 od 25. listopada 2021., pravomoćno 19. siječnja 2022.,

- da je tuženik upisan kao suvlasnik u 12/288 dijela nekretnine zk.č.br. 3307 Karinovo, stambena zgrada, Milčetići, Karinovo 17, površine 161 m² i dvorište površine 349 m², ukupne površine 510 m², upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Dubašnica 2015.,

- da je upisan kao vlasnik nekretnine zk.č.br. 389/2 šuma Curek u Curku površine 363 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. [adresa].,

- da su cijelo vrijeme trajanja bračne zajednice i tužiteljica i tuženik bili zaposleni i plaćama doprinosili troškovima života, kućanstva te kupnji, izgradnji i održavanju nekretnina,

- da apartman u Malinskoj stečen je temeljem kupoprodaje i za vrijeme trajanja braka stranaka,

- da na zemljištu u [adresa] je postojala stara kuća koja je srušena do temelja te je na mjestu iste, a za vrijeme trajanja braka stranaka, izgrađena nova kuća s garažom, a iz čega zaključuje da su nekretnine koje su predmet postupka stečene radom bračnih drugova i za vrijeme trajanja bračne zajednice uz zajedničku namjera stranaka za zajedničkim stjecanjem i uređenjem nekretnine (obiteljske kuće) radi budućeg zajedničkog života.

Odluku temelji na odredbi čl. 36. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023 i 156/2023).

6. Ispitujući presudu u granicama razloga određeno navedenih u žalbi te pazeći i po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnoga prava, osim u odluci o troškovima postupka, članak 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, utvrđenje je ovoga suda da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP.

7. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama o kojima nema proturječnosti između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7.1. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio, što je i valjano obrazložio, da je nekretnina u naravi apartman kupljena za trajanja braka sredstvima stranaka, kao i da su na nekretnini koju je baka tuženika darovala istom 2015. prije toga stranke srušile staru kuću i za vrijeme trajanja bračne zajednice sagradile novu u kojoj su živjele; stoga zaključak da se radi o bračnoj stečevini u ½ dijela nije proturječan utvrđenim činjenicama, niti u tom segmentu postoje nedostaci u obrazloženju.

8. Nije ostvarena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 8. ZPP na koju se sadržajno žalbom ukazuje. Sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Upravo je tako postupio sud prvog stupnja te je proveo sve dokaze koje je ocijenio bitnima za donošenje odluke te je utvrdio sve činjenice odlučne za predmetni spor koje se odnose na utvrđenje radi li se o bračnoj stečevini stranaka, cijeneći pritom i da tuženik nije predlagao dokaze u postupku.

9. Pritom valja dodati da tuženik u tijeku postupka nije isticao da se radi, pa barem u nekom dijelu, o njegovoj posebnoj imovini, pa tu činjenicu na koju sadržajno ukazuje u žalbi, ne može isticati niti u žalbi, čl. 352. st. 2. ZPP.

10. Nije ostvarena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP, odnosno čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP na koju sadržajno ukazuje žalba, budući spisu predmeta prileži rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Jastrebarsko od 13. kolovoza 2025. kojim je UZ iz Centra za posebno skrbništvo imenovana posebnom skrbnicom tuženiku u ovom postupku. Posebna skrbnica niti ne navodi da je podnijela žalbu protiv toga rješenja, a kako je u izreci istog i navedeno žalba protiv istog ne odgađa izvršenje toga rješenja. Stoga, činjenica da eventualno Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Jastrebarsko nije rješenje dostavio posebnoj skrbnici, odnosno Centru za posebno skrbništvo, nije od značaja za pravilnost zastupanja tuženika u ovom postupku.

11. Materijalno pravo je pogrešno primijenjeno, ali navedeno nije bilo od utjecaja na donošenje pobijane odluke. Naime, kako je apartman (na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Dubašnica) kupljen 2005., a tijekom trajanja braka na nekretnini kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagrađena je nova kuća te je pritom u cijelosti srušena stara i to sredstvima stranaka, pravilno je valjalo primijeniti odredbe Obiteljskog zakona („Narodne novine“ 116/03, 17/04, 136/04), odnosno odredbe čl. 248. i čl. 249. st. 1., kojima je propisano da bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine te da su bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. Naime, i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-4360/2019 od 24. veljače 2022. Ustavni sud navodi: „(…) Ustavni sud podsjeća da se na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice primjenjuju odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine.“ Neovisno o tome, o zahtjevu je valjalo jednako odlučiti jer iz iskaza svih svjedoka slijedi da se radi o nekretninama stečenim radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kako je pravilno zaključio prvostupanjski sud.

12. Pritom činjenica da je nekretnina kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila vlasništvo bake tuženika te da mu ju je ista darovala 2015. ne ukazuje da je pogrešan zaključak suda prvog stupnja da se radi o bračnoj stečevini jer svi svjedoci, pa i majka tuženika iskazuju da je na nekretnini od strane stranaka izgrađena nova kuća uz rušenje stare i to po sklapanju braka, da su oboje radili, a tuženik, kako je navedeno, nije u tijeku postupka iznosio činjenicu da bi se radilo o njegovoj posebnoj imovni.

13. Dakle, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da se radi glede predmetnih nekretnina o bračnoj stečevini stranaka svakog u ½ dijela.

14. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 368. st. 2. ZPP valjalo je odlučiti kao u izreci.

15. Odluka o troškovima postupka se određeno žalbom ne osporava, osim u smislu da je neosnovana uslijed neosnovanosti zahtjeva tužiteljice, a koji žalbeni navod nije osnovan.

16. Tužiteljici nije dosuđen trošak žalbenog postupka jer sastav odgovora na žalbu nije bio potreban radi vođenja parnice, čl. 155. st. 1. ZPP.

Pula – Pola 3. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Dolores Peruško