Poslovni broj: P-146/2023-

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Krešimiru Krniću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Boljat, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku i 2. Grad Vodice. Ive Ćaće 8, Vodice, kojeg zastupa punomoćnik Frane Sladoljev, odvjetnik u Vodicama, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 05. prosicna 2025.g., u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja TĆ, zamjenika zakonskog zastupnika tuženika ad1 EĆ i punomoćnika tuženika ad2 ZĆ, na ročištu objave, dana 03. veljače 2026.g.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj, BĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] označenih slovima A- B-C-D-E-A, površine 1468 m2 k. o. [katastarska općina] i za cijelo, nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve označene na geodetskim skicama ŽĆ dipl. ing. geod. od 10.svibnja 2012. godine i skicama mjesta očevida Tomislava Bakovića dipl. ing. geod od 13. listopada 2025. godine, koje skice čini sastavni dio ove presude.

II. Ovlašćuje se tužitelj, BĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist u zemljišnim knjigama za cijelo, na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uz istodobni izbris tog prava s imena: Općenarodna imovina, N.O. Općine Vodice.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom raspravljanja ističe da vlasnik dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] označenih slovima A-B-C-D-E-A, površine 1468 m2 k. o. [katastarska općina], narodnog naziva „Ogradica“ i nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] označenih slovima A-B-C-D-E- F-A, površine 400 m2 k. o. [katastarska općina], za cijelo, narodnog naziva „Guvno“.

2. Vlasništvo predmetnih nekretnina tužitelj da je stekao temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku od dana 29.svibnja 1996. godine pod poslovnim brojem O-274/96 u smrti svoga djeda pok.PĆ pok. BĆI (rođenog 1919.godine, a umrlog 1996. godine), pa potom izvršenom materijalnom diobom sa ostali sunasljednicima.

3. Djed tužitelja pok. PĆ pok. BĆI da je vlasništvo predmetnih nekretnina stekao nasljeđivanjem u smrti svog oca pok.BĆI (umrlog 1934. godine) temeljem dosudnice pod poslovnim brojem O-59/34, te izvršenom usmenom diobom sa ostalim sunasljednicima.

4. Predmetne nekretnine da su od pamtivijeka u neprekinutom i nesmetanom posjedu prednika tužitelja.

5. Nadlaje, da su šredmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] u dugogodišnjem i nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih prednika. Naime, predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], je u davnini jednim djelom bila sjenica u kojoj su se držale ovce, volovi i magarci, te je sa tri strane bila ograđena stoljetnim kamenim suhozidom, čiji ostaci su vidljivi i danas.

6. Predmetna nekretnina, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je u davnini bila vrt u kojem se sadilo žito, kukuruz, povrće, tu se držala i razna perad, te je sve bilo ograđeno stoljetnim suhozidom, koji je vidljiv i danas. Sada je prema javnoj cesti vidljiv i betonski zid, kao i stabla stoljetnih koštela.

7. U zemljišnim knjigama, kao vlasnik predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je upisana Republika Hrvatska, a kao vlasnik predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je Općenarodna imovina,N.O. Općina Vodice, iako iste predstavljaju vlasništvo tužitelja, odnosno iako se iste nalaze u kontinuiranom i mirnom posjedu tužitelja i njegovih prednika preko najmanje dvjesto godina pa su prednici tužitelja, upravo temeljem instituta dosjelosti stekli vlasništvo predmetne nekretnine.

8. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da se sud po provedenom postupku prihvati tužbeni zahtjev tužitelja kao osnovan u cijelosti.

9. Tuženik ad1 Republika Hrvatska u svom odgovoru na tužbu i tijekom raspravljanja protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti iz razloga što iz dokaza na koje se tužitelj u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, odnosno tužitelj da u prvom redu nije priložio niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi njeni prednici bili vlasnici predmetne kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

10. Suviše, da na okolnost pravnog slijeda, kao ni materijalne diobe nije dostavljen niti jedan jedini dokaz.

11. Štoviše, da je iz dostavljenog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, posl.br. O-274/96 od 22. svibnja 1996. iza smrti PĆ, djeda tužiteljice, razvidno kako predmetna nekretnina nije bila dio ostavinske mase iza smrti istog.

12. Nadalje, iz navoda historijata tužbe proizlazi kako je između nasljednika PĆ izvršena dioba, međutim niti na tu okolnost da tužitelj nije priložio uz tužbu kao niti uz zahtjev za mirno rješenje spora niti jedan jedini dokaz.

13. Tuženik ad1 posebno da napominje kako je predmetna nekretnina u katastarskom operatu upisana kao posjed Državne imovine i više različitih fizičkih osoba od kojih niti jedna nije tužitelj, a niti se može zaključiti da je neka od tih osoba prednik tužitelja.

14. Slijedom navedenog, tužitelj da predmetnu nekretninu nije mogao steći temeljem nasljeđivanja, obzirom da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima, pa predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

15. Tuženik ad2 protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja.

16. Naime, da je osim fizičkog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelj u točci 2. tužbenog zahtjeva utužio tu istu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ali za cijelo, pa to tužbeni zahtjev čini nejasnim odnosno nedopuštenim.

17. U historijatu tužbe tužitelj da dostavlja Rješenje o nasljeđivanju iza pok PĆ, O-274/96 i Dosudnicu iza AĆ u kojima se uopće ne spominje predmetna nekretnina kao ni ZK uložak u kojem se nalazi predmetna nekretnina.

18. Također, da iz navedenih dokumenata uopće ne proizlazi da bi od svih osoba spomenutih u tim dokumentima upravo Tužitelj stekao vlasništvo nad predmetnim nekretninama.

19. Tuženik ad2 da ističe prigovor aktivne legitimacije.

20. Stoga da predlaže sudu da nakon provedenog postupka i izvedenih dokaza odbije tužbu tužitelja.

21. Tijekom postupka sud je izvodio slijedeće dokaze:

- pregledom uvjerenja o namjeni zemljišta za čest. zem. br. [katastarska čestica] na dan 16. listopada 1990.g. i 24. srpnja 1991.g. Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove, klasa: 350.03/22-01/496, urbroj: 2182-16/22-22-2 od dana 03. studenoga 2022.g.

- pregledom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, poslovi broj: O- 274/96 od 29, svibnja 1996.g.

- pregledom potvrde Župe Sv. Ante

- pregledom dosudnice Kotarskog suda u Šibeniku, O-50/34 od dana 02. srpnja 1962.g.

- pregledom dosudnice, poslovni broj: O-59/34 od dana 22. listopada 1935.g.

- očevidom uz sudjelovanje vještaka Tomislava Bakovića

- pregledom skice mjesta očevida od dana 05. studenoga 2025.g.

- saslušanjem svjedoka ČĆ

- saslušanjem svjedoka GĆ

- saslušanjem tužitelja NĆ

- pregledom cjelokupnog spisa

22. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan u cijelosti.

23. U ovoj pravnoj stvari tužitelj traži da se utvrdi da je vlasnik dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] označenih slovima A-B-C-D-E-A, površine 1468 m2 k. o. [katastarska općina] i za cijelo, nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve označene na geodetskim skicama ŽĆ dipl. ing. geod. od 10.svibnja 2012. godine i skicama mjesta očevida Tomislava Bakovića dipl. ing. geod od 13. listopada 2025. godine, te da se ovlasti da temeljem presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist u zemljišnim knjigama za cijelo, na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uz istodobni izbris tog prava s imena: Općenarodna imovina, N.O. Općine Vodice.

24. Pregledom uvjerenja o namjeni zemljišta za čest. zem. br. [katastarska čestica] na dan 16. listopada 1990.g. i 24. srpnja 1991.g. Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove, klasa: 350.03/22-01/496, urbroj: 2182-16/22-22-2 od dana 03. studenoga 2022.g. utvrđeno je da se zemljište katastarske oznake čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazila unutar granica građevinskog područja naselja sve u obuhvatu Odluke o građevinskom području zagorskog dijela općine Šibenik (službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik – broj 14/84 i 12/88).

25. Pregledom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, poslovi broj: O- 274/96 od 29. svibnja 1996.g. utvrđeno je da su iza smrti PĆ pok. BĆI, rođenog dana **.**.1919. i umrlog 1991.g. na temelju zakona i ustupa nasljednicima proglašeni unuk BĆ pok. BĆI za 4/5 dijela i unuk MĆ sin ĆĆ za 1/5 dijela u odnosu na kuću i okućnicu u [adresa], te kći UĆ ž. B za 1/5 dijela, kći ŠĆ ž. T za 1/5 dijela, unuk MĆ sin ĆĆ za 1/5 dijela i unuk BĆ pok. BĆI za 2/5 dijela.

26. Pregledom potvrde Župe Sv. Ante o sljednosti prebivališta obitelji BĆ iz [adresa] utvrđeno je da je VĆ. BĆI umro 1934.g., ĐĆ umro 1930 – 1932.g., JĆ (Niko) Škarić pok. Mate rođen **.**.1919. i umro 1991.g., ĐĆ pok. JĆ rođen **.**.1937. i umro **.**.1994., te BĆ pok. ĐĆ rođen dana **.**.1976.

27. Pregledom rješenja Kotarskog suda u Šibeniku, O-50/34 od dana 02. srpnja 1962.g. utvrđeno je da se na temelju dosudnice Kotarskog suda u Šibeniku, O- 59/34 dozvoljava uknjižba prava vlasništva na cjelokupnoj nekretnini iz obrasca 33 a sa imena BĆI na imena RĆ pok. BĆI za ¼ dijela, HĆ pok. BĆI za ¼ dijela, PĆ za ¼ dijela i SĆ za ¼ dijela.

28. Pregledom dosudnice, poslovni broj: O-59/34 od dana 22. listopada 1935.g. razvidno je da su iza smrti BĆI, umrlog dana **.**.1934. na temelju usmene oporuke i sporazuma nasljednicima proglašeni RĆ za ¼ dijela, HĆ za ¼ dijela, PĆ za ¼ dijela i SĆ pok. BĆI za ¼ dijela.

29. Neposrednim opažanjem suda utvrđeno je da se predmetne nekretnine nalaze na dvije lokacije u [adresa] i to:

- predmetna nekretnina na prvoj lokaciji (identificira se kao 160/8 k. o. [katastarska općina] za cijelo) da se nalazi neposredno uz cestu koja vodi kroz mjesto [adresa], da je nekretnina jasno omeđena sa svih strana i da je nepravilnog oblika, da nekretnini se uočava nekoliko stabala starih kostela (fafarinki), te se ista nalazi u izgrađenom dijelu [adresa]

- predmetna nekretnina na drugoj lokaciji (identificira se kao dio čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koja je od prve lokacije udaljena cca 200 m nalazi uz asfaltnu cestu, da je jasno omeđena sa betonskim zidom, suhozidom i zidovima susjednih objekata s tri strane dok na četvrtoj strani direktno graniči s asfaltnom cestom koja vodi kroz [adresa], te da je prema zatečem stanju nekretnina u fazi čišćenja i da je vidljivo uklanjanje kostele (fafarinke) koja je postojala na nekretnini i koja je odložena na samoj nekretnini.

30. Pregledom skice mjesta očevida od dana 05. studenoga 2025.g. kao i preklopa skice izmjere s DOF-om iz 1968.g. i s Hrvatskom osnovnom kartom razvidan je položaj, oblik i veličina nekretnine čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je omeđena suhozidom i betonskim zidom, kao i položaj, oblik i veličina nekretnine dijela čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je ograđena betonskim zidom, suhozidom i zidovima.

31. Svjedok ČĆ pok. JĆ, stara 77 godina, nesrodna sa tužiteljem, u svom iskazu navela da je rođena u [adresa] i da zna od svog ranog djetinjstva da su nekretnine bile u posjedu i vlasništvu djeda tužitelja JĆ time da se i otac tužitelja zvao LĆ, da joj je poznato da je djed tužitelja nastradao u Domovinskom ratu još 1991. godine i da nije odmah proglašen mrtvim pa kako je u međuvremenu umro i otac tužitelja da je nakon proglašenja smrti djeda tužitelja nasljednikom proglašen tužitelj, da se na prvoj nekretnini koja je jasno omeđena suhozidom sijalo žito i da su se dovodili konji, da je na drugoj nekretnini koja je ograđena bila sjenica i da su se čuvale ovce, odnosno stado, znam da kada se širio put da se porušio dio suhozida druge nekretnine ali je i dandanas nekretnina je na tom dijelu ograđena, da nitko nije djedu tužitelja JĆ osporavao pravo na posjed i vlasnost kao i da nitko nije ometao tužitelja BĆ u posjedu nekretnine, da na predmetne nekretnine nisu dolazili predstavnici državne vlasti niti da je te osobe ikada vidjela da dolaze na predmetne nekretnine, da se predmetne nekretnine nalaze na području koja se nazivaju "ogradica" i "guvno" budući da zna da je bilo guvno i da je bila sjenica jer da su se čuvale domaće životinje – ovce, da su predmetne nekretnine, obrađivali djed i baka tužitelja kao i da je vidjela i oca tužitelja da obrađuje dok je bio živ, majku tužitelja i njegove tete, da je LĆ stekao predmetne nekretnine temeljem nasljeđivanja od njegovih prednika, te da joj je poznata UĆ koja je sve ostavila u nasljedstvo svome bratu CĆ jer da je uvijek govorila da ona neće tražiti svoj dio, dok joj osoba

ŠĆ nije poznata,

32. Svjedok GĆ pok. ĆĆ, star 84 godine, daljnji srodnik tužitelja, u svom iskazu naveo je da zna gdje su položene predmetne nekretnine jer da je rođen u [adresa] još 1941. godine, da mu je poznato da na prvoj nekretnini bilo guvno i da tužitelju pripada dio koji se nalazi uz dvije sagrađene kuće njegovih stričevića i na istoj sada zna odložiti gnojivo stvari, parkirati automobil, da se na drugoj nekretnini nalazila sjenica za ovce i da su se tu držale domaće životinje pa da je nekretnina bila jasno omeđene suhozidom, da su predmetne nekretnine u dugotrajnom posjedu obitelji LĆ koji posjed datira još od šukundjeda, da su predmetne nekretnine bile korištene od djeda tužitelja i da mu poznato da kad je bilo lijepo vrijeme da su tete tužiteljica domaću životinju, ovce, odvozili u krš, da na predmetne nekretnine nisu dolazili predstavnici državne vlasti, time da su znali prolazili i da kada bi vidjeli da su tu domaće životinje da ne bi imali što raditi, da je na nekretninama vidio baku tužitelja koja se zvala E, djeda JĆ, tete Z, Ž, UĆ, P, koje su vodile ovce na ispašu pa da su nakon njih nekretnine obrađivali tužitelj i njegova majka A, da nakon što se više nije držala domaća životinja na predmetnoj nekretnini da su tu bile bajame koje su u Domovinskom ratu posječene, te da su joj poznate osobe UĆ i ŠĆ koje su tete tužitelja od kojih jedna živi u [adresa], a druga u Velimu.

33. Svjedok NĆ pok. BĆ, star 74 godine, nesrodan sa tužiteljem, u svom iskazu naveo je da mu je u odnosu na predmetne nekretnine poznato gdje se iste nalaze tako da zna da je na prvoj nekretnini koja se nalazi bliže cesti koja vodi kroz mjesto [adresa] bilo guvno gdje se radilo žito dok na drugoj nekretnini da je bila sjenica gdje su se čuvale domaće životinje – ovce, da se stoka u krš vodila tijekom noći i da se ujutro vraćala na područje gdje bi se nalazile sjenice, odnosno gdje bi se čuvala domaća životinja, da mu je poznato da su predmetne nekretnine bile u posjedu djeda tužitelja JĆ, koji je ubijen u Domovinskom ratu 1991. godine i da je otac tužitelja nastradao u tijeku Domovinskog rata, da zna da je pok. djed tužitelja LĆ dok je još tužitelj bio maloljetan govorio da će predmetne nekretnine pripasti njemu u vlasništvo tako da mu je poznato da su nekretnine sada u posjedu tužitelja, da nitko nikada nije ometao djeda tužitelja niti sada samog tužitelja u posjedu predmetne nekretnine kao i da predstavnici državne vlasti nikada nisu dolazili na predmetne nekretnine, da je LĆ stekao predmetne nekretnine od svoga djeda jer da je još dok je bio u ranom djetinjstvu saznao da bi nekretnine bile u posjedu šukundjeda tužitelja CĆ, nakon njega da su pripale u posjed pradjedu koji se isto zvao CĆ, a nakon njega djedu tužitelja JĆ i naposljetku da su u posjedu tužitelja, da su na nekretnini osim sjenice bile stabla bajame koji su posjećena u Domovinskom ratu, te da guvno koje je bilo položena na prvoj nekretnina bilo guvno od obitelji LĆ, odnosno od djeda tužitelja jer da je u pravilu svaka kuća u [adresa] imala svoje guvno.

34. Vlasništvo se može steći temeljem nasljeđivanja, na temelju zakona, odlukom suda ili nadležnog tijela i pravnog posla (odredba čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 14/12, 152/14 dalje: ZVDSP-a, prema trenutku stjecanja).

35. Odredbom čl. 388. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 14/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP-a, prema trenutku stjecanja) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

36. U konkretnom slučaju za razrješenje odnosa između stranaka ima se primijeniti mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle pravna pravila Općinskog građanskog zakonika (OGZ) koja se primjenjuju na temelju čl. 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ", broj 86/1946).

37. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 20 godina („izvanredna“ dosjelost) nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja.

38. Za kazati je da je bitna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću pošten (savjestan) posjed time da se poštenje posjeda pretpostavlja. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme, te pravni učinci dosjelosti nastupaju po sili zakona čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti i to da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme, time da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću.

Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću posjed mora biti barem pošten i trajati zakonom određeno vrijeme, dok zakonitost posjeda kao jedna od pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću od utjecaja vezana je isključivo na rok dosjedanja, a ne i na pravo za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini.

39. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, pa slijedom rečenog postupci i greške koju je poduzela i počinila državna tijela ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo (Ustavni sud je 17. studenoga 1999. ukinuo čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu iz 1996. godine (odluke br. U-I-58/1997, U- I235/1997, U-I-237/1997, U-I-1053/1997 i U-I-1054/1997 od 17. studenoga 1999., NN 137/99 od 4. prosinca 1999.).

40. Dakle, za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe na utvrđenje prava vlasništva, odnosno da nije odlučno je li tužba podnesena nakon 17. studenoga 1999., kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog Suda, kojom je odredba čl. 388. st. 4. ZVDSP ukinuta već je bitan trenutak ispunjenja svih pretpostavki stjecanja putem dosjelosti.

41. U konkretnom slučaju, analizom i ocjenom svih gore iznesenih dokaza, prihvaćajući kao vjerodostojne dokaze:

- uvjerenje o namjeni zemljišta za čest. zem. br. [katastarska čestica] na dana 16. listopada 1990.g. i 24. srpnja 1991.g. Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove, klasa: 350.03/22-01/496, urbroj: 2182- 16/22-22-2 od dana 03. studenoga 2022.g. prema kojom se zemljište katastarske oznake čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazila unutar granica građevinskog područja naselja sve u obuhvatu Odluke o građevinskom području zagorskog dijela općine Šibenik (službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik – broj 14/84 i 12/88).

- rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, poslovi broj: O-274/96 od 29. svibnja 1996.g. prema kojem su iza smrti PĆ pok. CĆ, rođenog dana **.**.1919. i umrlog 1991.g. na temelju zakona i ustupa nasljednicima proglašeni unuk BĆ pok. CĆ za 4/5 dijela i unuk MĆ sin ĆĆ za 1/5 dijela u odnosu na kuću i okućnicu u [adresa], te kći UĆ ž. B za 1/5 dijela, kći ŠĆ ž. T za 1/5 dijela, unuk MĆ sin ĆĆ za 1/5 dijela i unuk BĆ pok. CĆ za 2/5 dijela.

- potvrde Župe Sv. Ante o slijednosti prebivališta obitelji BĆ iz [adresa] prema kojoj je VĆ umro 1934.g., ĐĆ umro 1930 – 1932.g., JĆ (Niko) Škarić pok. Mate rođen **.**.1919. i umro 1991.g., ĐĆ pok. JĆ rođen **.**.1937. i umro **.**.1994., te BĆ pok. ĐĆ rođen dana **.**.1976.

- rješenje Kotarskog suda u Šibeniku, O-50/34 od dana 02. srpnja 1962.g. prema kojoj se na temelju dosudnice Kotarskog suda u Šibeniku, O-59/34 dozvoljava uknjižba prava vlasništva na cjelokupnoj nekretnini iz obrasca 33 a sa imena BĆI na imena RĆ za ¼ dijela, HĆ za ¼ dijela, PĆ za ¼ dijela i SĆ za ¼ dijela.

- dosudnica poslovni broj: O-59/34 od dana 22. listopada 1935.g. prema kojoj su iza smrti BĆI, umrlog dana **.**.1934. na temelju usmene oporuke i sporazuma nasljednicima proglašeni RĆ za ¼ dijela, HĆ za ¼ dijela, PĆ za ¼ dijela i SĆ za ¼ dijela

- osloncem na neposredno opažanje suda prema kojem je utvrđeno da se predmetne nekretnine nalaze na dvije lokacije u [adresa] tako da se predmetna nekretnina na prvoj lokaciji (identificira se kao 160/8 k. o. [katastarska općina] za cijelo) nalazi neposredno uz cestu koja vodi kroz mjesto [adresa], da je nekretnina jasno omeđena sa svih strana i da je nepravilnog oblika, da nekretnini se uočava nekoliko stabala starih kostela (fafarinki), te se ista nalazi u izgrađenom dijelu [adresa], te da sepredmetna nekretnina na drugoj lokaciji (identificira se kao dio čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koja je od prve lokacije udaljena cca 200 m nalazi uz asfaltnu cestu, da je jasno omeđena sa betonskim zidom, suhozidom i zidovima susjednih objekata s tri strane dok na četvrtoj strani direktno graniči s asfaltnom cestom koja vodi kroz [adresa], te da je prema zatečem stanju nekretnina u fazi čišćenja i da je vidljivo uklanjanje kostele (fafarinke) koja je postojala na nekretnini i koja je odložena na samoj nekretnini.

- skicu mjesta očevida od dana 05. studenoga 2025.g. s preklopom skice izmjere s DOF-om iz 1968.g. i s Hrvatskom osnovnom kartom kao stručno izrađenu prema kojoj je vidljiv položaj, oblik i veličina nekretnine čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je omeđena suhozidom i betonskim zidom, kao i položaj, oblik i veličina nekretnine dijela čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je ograđena betonskim zidom, suhozidom i zidovima.

- iskaze svjedoka IĆ, GĆ i NĆ kao istinite, uvjerljive i koherentne prema kojima je u bitnom utvrđeno da je predmetna nekretnina bila u posjed djeda tužitelja JĆ kojeg nitko nikada nije ometao u posjedu nekretnina i da je tužitelj naslijedio djeda tužitelja u odnosu na predmetne nekretnine, kao i da je na prvoj nekretnini (čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) bilo guvno dok je na drugoj nekretnine (dio čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na kojoj je bila sjenica za domaću životinju

radi se o stjecanja prava vlasništva na temelju nasljeđivanja po kojem pravnom temelju se vlasništvo stječe u trenutku otvaranja nasljedstva a i o stjecanju pravnog osnova za stjecanja prava vlasništva temeljem pravnog posla – materijalne diobe kojim na stjecatelja prelazi vlasništvo dosadašnjeg vlasnika u granicama ovlaštenja kojim je dotadašnji vlasnik raspolagao nekretninom jer dotadašnji vlasnik ne može prenijeti više prava stjecatelju nego li je sam imao (nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse habet, nemo dat qoud non habet) time da je prethodno po stajalištu ovog suda utvrđeno da je pravni prednik tužitelja i to djed tužitelja LĆ kvalitetom neposrednog samostalnog poštenog posjedom u trajanju preko 50 godina dovršio posjed predmetne nekretnine zbog čega je predmetnu nekretninu tužitelj mogao steći temeljem nasljeđivanja i materijalne diobe sa sunasljednicima zbog čega je valjalo tužbeni zahtjev tužitelja prihvatiti kao osnovan

42. Štoviše, valja naglasiti da i kraj prednjeg utvrđenja, u konkretnom slučaju treba uračunati i vrijeme dosjedanja za razdoblje do 8. listopada 1991. kada se radi 43. Poslovni broj: P-146/2023-

o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u režimu društvenog vlasništva što ukazuje na osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja budući su ispunjenje sve pretpostavke za stjecanje vlasništva putem dosjelosti do dana donošenja odluke Ustavnog Suda kojim se ukida odredba čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu iz 1996. godine.

44. Odluku o troškovima postupka sud nije donio jer parnične stranke nisu postavile zahtjeva za naknadu parničnog troška.

45. Stoga je sud sukladno ocjeni svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti (odredba čl. 8 ZPP-a), uz primjenu prednje rečenog materijalnog prava, uz danu mogućnost strankama u postupku na izjašnjavanje o predmetu spora (odredbe čl. 5. st. 1. ZPP-a), odlučio kako je naznačeno u izreci ove presude.

U Šibeniku, 03. veljače 2026.g.

S u d a c:

Krešimir Krnić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu (odredbom čl 4. st. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine br. 128/14) propisano je da je za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u ostalim građanskim predmetima određuje se svaki županijski sud).

Žalba se podnosi putem Općinskog suda u Šibeniku, u roku od petnaest dana i to: a) za parničnu stranku koja je uredno obaviještena o ročištu objave presude i koja je pristupila na ročište objave presude od dana održanog ročišta objave presude b) za parničnu stranku koja je uredno obaviještena o ročištu objave presude, a nije pristupila na ročište objave presude od dana održanog ročišta objave presude c) za parničnu stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu objave presude od dana dostave prvostupanjske presude.

Dna.

1. Tužitelju po pun. Tomislavu Boljatu, Šibenik, izravno na ročištu objave, odnosno u protivnom na e oglasnu ploču suda

2. Tuženiku ad1 po ODO Šibenik, izravno na ročištu objave, odnosno u protivnom na e oglasnu ploču suda

3. Tuženiku ad2 po pun. Frani Sladoljevu, Vodice, izravno na ročištu objave, odnosno u protivnom na e oglasnu ploču suda

U Šibeniku, 03. veljače 2026.g.

S u d a c:

Krešimir Krnić