REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: Pr-9/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sucu toga suda Marijanu Muži, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Nenadu Dianiću, odvjetniku iz Ivanić-Grada, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o., Podružnica Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, te umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 15. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika, te u odsutnosti uredno pozvanog umješača na strani tuženika, u smislu odredbe čl. 335 st. 4. Zakona o parničnom postupku, 3. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Tuženik Hrvatske šume d.o.o., Podružnica Zagreb, Ulica kneza Branimira 1 (ranije Ulica Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2), Uprava šuma, Podružnica Zagreb, OIB 69693144506, dužan je tužitelju HH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade imovinske štete isplatiti iznos od 2.240,00 eura zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom u visini eskontne stope HNB-a koja se određuje za polugodište koje je prethodio tekućem polugodištu s uvećanjem za pet postotnih poena, od 21. travnja 2015., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva do 31.07.2015., a od 01.08.2015. do isplate u visini stope obračunate uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu a za 3% poena, na iznos od 2.240,00 eura od 22.04.2016. do isplate, u roku od 15 dana.

Odbija se dio tužbenog zahtjeva pod toč. II koji glasi:

„II. Tuženik je dužan tužitelju počevši od 01.svibnja 2015. plaćati rentu za tuđu pomoć i njegu u visini od 265,45 eura mjesečno najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, time da je dospjele a neisplaćene obroke dužan uplatiti zajedno sa zakonskom zateznom kamatom u visini stope obračunate uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje duže od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu a za 3% poena, na svaki pojedini dospjeli a neisplaćeni obrok, od dana pojedinog dospijeća do isplate, u roku od 15 dana.“

III. Tuženik je dužan tužitelju platiti trošak parničnog postupka u iznosu 15.526,37 euro zajedno sa zakonskom zateznom kamatom u visini stope obračunate uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefìnancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu a za 3% poena, na svaki pojedini dospjeli a neisplaćeni obrok, od dana pojedinog dospijeća od dana donošenja presude 3. veljače 2026. do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom odlukom Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž R-73/2021-3 od 29. siječnja 2025. (list 427-430 spisa) presuđeno je da se odbija žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj 11 Pr- 37/16-61 od 13. studneog 2020. u dijelu st. I. izreke u kojem je naloženo tuženiku da s naslova neimovinske štete isplati tužitelju iznos od 100.000,00 kn/13.272,28 eura, zajedno sa dosuđenom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos tekućom od 21. travnja 2015. do isplate, te je riješeno da se djelomičnim uvažavanjem žalbe tuženika ukida presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj 11 Pr-37/16-61 od 13. studenog 2020. u preostalom dijelu st. 1. izreke, te u stavcima 2. i 3., te se u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

2. Tužitelj u tužbi navodi da je bio zaposlenik tuženika te je sa istim imao zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 25.02.2013. time da je temeljem tog ugovora bilo određeno da će rad obavljati u Upravi šuma, Podružnica Zagreb, na području šumarije Novoselec. Prije navedenog posla tužitelj je radio kod Hrvatskih šuma od 01.06.2006. ali na drugim lokacijama. Rad kod tuženika započeo je 01.03.2013. Dana 01.08.2013. tužitelj je povrijeđen na radu prilikom izvođenja radne operacije na području šume Čret, na način da je obarao stablo pa kada je stablo oborio započeo je sa kresanjem grana te je tom prilikom jedna grana udarila tužitelja u glavu. Mentor mu je bio EH. Tužitelj je inače bio traktorista ali je u 2013. položio ispit za uporabu pile te je nakon toga i stradao. EH je pomagao pri obaranju stabala a onda je svaki odvojeno kresao grane. Po povrjeđivanju EH i KH odveli su tužitelja u ambulantu u [adresa] nakon čega je prebačen u KB Dubrava gdje je zadržan na stacionarnom liječenju.

2.1. Po ozljeđivanju liječenje tužitelja je nastavljeno u KB Dubrava, zatim u Naftalanu, te se zaostale trajne posljedice tako da je tužitelj još uvijek na bolovanju. Tužitelj trpi od EPI napada, ima stalne nesvjestice, svakodnevne glavobolje, preznojava se i nemoćan je te je ovisan o tuđoj pomoći i njezi. Stalno je pod medikamentoznom terapijom te je pod stalnim kontrolama. Nervozan je zabrinut, te ga i boravak obitelji vrlo često iritira.

2.2. Zbog zadobivenih ozljeda tužitelj trpi štetu u vidu povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje, zatim na duševni mir, te je imao imovinsku štetu u vidu troškova liječenja i troškova tuđe pomoći i njege koji su mu davali ukućani. Tužitelj je pretrpio intenzivni strah koji je bio intenzivan dulje vrijeme ali je i sada prisutan tako da ulazi i u smanjenje životne opće i radne sposobnosti. Trpio je i trpi jake bolove te je došlo do smanjenja opće životne i radne sposobnosti, te do određene naruženosti tužitelja tako da tužitelj s naslova neimovinske štete potražuje ukupno iznos od 100.000,00 kn uvažavajući činjenicu ostvarenog prava na tjelesno oštećenje koje je minorno i ne može biti i utjecati na visinu naknade. Tužitelj je nakon otpuštanja iz bolnice bio na kućnoj njezi od početka kolovoza 2013. i sve do sada. Smatra da mu je kućna njega i briga koju mu pružaju ukućani potreban u obavljanju svakodnevnih poslova u kući, na okućnici te oko djece jer sve to nekada obavljao a sada ne može a radi se o poslovima koji se obzirom na sredinu u kojoj živi moraju obavljati. Smatra da je minimalni iznos 2.000,00 kn mjesečno pa od 01.08.2013. do 30.04.2016. potražuje iznos od 66.000,00 kn a za tuđu pomoć i njegu od 01.05.2016. potražuje i rentu u visini od 2.000,00 kn mjesečno.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je točno da je tužitelj s tuženikom imao zaključen ugovor o radu od 25.02.2013. temeljem kojeg je bilo određeno da će poslove šumskog radnika obavljati na području Uprave šuma Podružnice Zagreb, Šumarije Novoselec. Dana 01.08.2013. prilikom radova na lokaciji GJ "Čret - Varoški Lug", odjel 5 c u 07:35 sati radnik je kresao grane na oborenom stablu jasena krećući se od perca prema vrhu kojom prilikom je sa desne strane stabla došlo do odbacivanja prerezanog stabalca klena promjera 4 mm u lice radnika.

3.1. Tuženik osporava u cijelosti visinu postavljenog tužbenog zahtjeva po svim vidovima naknade štete.

3.2.Također tuženik je svjestan pojačane opasnosti pri obavljanju poslova u šumi osigurao sve svoje radnike od posljedica nesretnog slučaja kao i policom osiguranja prema djelatnicima te je stoga tužitelj svoj zahtjev za naknadu štete prvo trebao uputiti osiguratelju u cilju mirnog rješenja predmeta, a na što ga je tuženik i uputio u očitovanju od 01.06.2015., međutim tužitelj to nije učinio već je pokrenuo predmetni postupak. Slijedom istog tuženik predlaže da sud sukladno čl. 211. ZPP-a obavijesti Croatia osiguranje d.d. o otpočetoj parnici kako bi ista stupila u parnicu na strani tuženika zbog postojanja pravnog interesa.

3.3. Tuženik se protivi postavljenom tužbenom zahtjevu za zakonske zatezne kamate jer iste ne mogu teći kako ih potražuje tužitelj obzirom da tuženik nije došao u zakašnjenje već je nakon zaprimanja zahtjeva tužitelja istome odgovorio u roku i pravilno uputio da zahtjev za naknadu štete ostvari kod osiguratelja Croatia osiguranja d.d., na što se tužitelj oglušio. Tuženik smatra da iako je došlo do povređivanja tužitelja za ozljede nije i ne može biti odgovoran u cijelosti tuženik. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru i zapisnika o ispitivanju ozljede na radu proizlazi da je radnik prilikom obavljanja poslova toga dana koristio sva potrebna osobna zaštitna sredstva koja mu je poslodavac osigurao. Isto tako iz navedene dokumentacije je vidljivo da je tužitelj bio zdravstveno sposoban za poslove šumskog radnika sjekača te osposobljen za rad na siguran način, te je osposobljen za rad motornom pilom. Iz svega proizlazi da je stradali radnik toga dana prilikom rada na sječi i izradi stabala koristio sva potrebna zaštitna sredstva sukladno pravilima zaštite na radu prema Pravilniku o zaštiti na radu u šumarstvu i važećem Pravilniku o zaštiti na radu u Hrvatskim šumama te da mu je poslodavac osigurao sva potrebna zaštitna sredstva i ispravna sredstva za rad. Zbog svega navedenog tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev po zatraženim vidovima naknade štete te predlaže da sud odbije tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu troškova postupka tuženiku.

4. Croatia osiguranje d.d. Zagreb podneskom od 12.04.2017. se očitovao da se uključuje kao umješač na strani tuženika iz razloga što tuženik kod Croatia osiguranja d.d. Zagreb ima zaključenu policu osiguranje od odgovornosti broj: 007624110319 sa svotom osiguranja za djelatnike u iznosu od 300.000,00 kn po štetnom događaju. Također ističe da kao umješač se u cijelosti pridružuje navodima i prigovorima tuženika iz odgovora na tužbu, te opreza radi predlaže se odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u cijeli predmet, u ugovor o radu (list 4-5 spisa), preslika radne knjižice (list 6-7 spisa), prijava ozljede na radu (list 8-9 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 10-36 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (list 37-38 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (list 41 te 42 spisa), vjenčani list, rodne listove, posjedovni list (list 43-46 spisa), priloženu dokumentaciju (list 55-127 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 132-134 spisa), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika (list 135-136 spisa), zapisnik Državnog inspektorata (list 139-143 spisa), saslušan je tužitelj ŠH kao stranka u postupku, te u svojstvu svjedoka EH, ĆH, BH, AH, u fotografije glede predmetnog štetnog događaja (list 166-170 spisa), u nalaz i mišljenje medicinskog vještačenja (list 172-176 spisa), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu i zaštitu od požara Darka Jelača dipl. ing. (list 188-192 spisa), u iskaz stalnog sudskog vještaka Darka Jelača dipl. ing. prema zapisniku od 17.04.2018., te iskaz saslušanog svjedoka MH, u presliku medicinskog kartona tužitelja (list 223-336 spisa), na ročištu dana 15.06.2018. dopunski su saslušani sudski vještaci dr. Gordan Makarić, dr. Maja Mušura i dr. Snježana Miškov, izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za medicinu rada prim. dr. sc. Marije Zavalić (list 356-364 spisa), u pisano mišljenje sudskih vještaka prof. dr. sc. Snježane Miškov dr. med., prim. Gordan Makarić dr. med., prim. mr. sc. Maja Mušura (list 377 spisa), u pisano očitovanje prim. dr. sc. Marije Zavalić – stalni sudski vještak za medicinu rada (list 381 spisa), na ročištu održanom dana 25.09.2020. dodatno su se očitovali stalni sudski vještaci dr. Gordan Makarić, dr. ZH, dr. Snježana Miškov i dr. Marija Zavalić.

6. Tužba i tužbeni zahtjev tužitelja usklađen prema podnesku tužitelja od 25. lipnja 2025. (list 434 spisa), te na ročištu održanom dana 15. prosinca 2025. djelomično je osnovan.

7. Tužitelj je dajući svoj iskaz istaknuo je da je kod tuženika zaposlen na radnom mjestu sjekača i to da je zaposlen od 2006. a na radnom mjestu sjekača od 2013. tj. dva do tri mjeseca prije nastanka štetnog događaja je premješten na radno mjesto sjekača, dodajući da je prije premještanja na navedeno radno mjesto išao na polaganje odgovarajućeg ispita te je osposobljen i obučen za rad na siguran način glede navedenog radnog mjesta sjekača. Prilikom nastanka štetnog događaja imao je od zaštitnih sredstava radne cipele sa zaštitnom kapicom, zaštitno odijelo, vizir, kacigu i rukavice. Neposredno prije štetnog događaja rezao je grane stabla te je iznenada jedna grana ga udarila u glavu i to u predjelu nosa i očiju. Uslijed zadobivenog udarca ostao je priseban te se nije onesvijestio ali je bio vidno ozlijeđen, krvario je te ga je kolega EH odveo do vozača ČH koji ga je odvezao u dom zdravlja u [adresa] a zatim je prevezen u bolnicu Dubrava gdje je zadržan na liječenju četiri dana. Pomoć druge osobe mu je pružala njegova supruga i to u većem opsegu neposredno nakon ozljeđivanja te mu supruga pruža pomoć cijelo vrijeme. Liječenje mu još nije završeno s obzirom da obavlja i dalje kontrolne preglede svakih šest mjeseci. Na bolovanju je od dana ozljeđivanja kontinuirano cijelo vrijeme. Uslijed predmetnog ozljeđivanja zdrobljene su mu nosne kosti te sinusi, a predmetno ozljeđivanje mu je priznato kao ozljeda na radu.

8. Svjedok EH je iskazao da je s tužiteljem zajedno radio na poslovima radnog mjesta sjekača, te da je bio tužitelju mentor u trajanju od tri mjeseca obuke prije rada tužitelja na mjestu sjekača. Kritične zgode došli su prerezivati stabla koja su bila srušena dan prije. U jednom trenutku dok je sjekao grane sa stabla primijetio je da je tužitelj na tlu i došavši do njega je vidio da je isti krvario u području nosa i sinusa, te je primijetio da tužitelj gubi govor te da je bio vidno ošamućen. Odveo je tužitelja do vozača ČH koji ga je odvezao u bolnicu, te je o istome događaju obavijestio šeficu BH.

9. Svjedok ĆH je iskazala da je pomagala svojem suprugu (tužitelju u ovom postupku) i to u najvećem opsegu neposredno nakon ozljeđivanja u trajanju od mjesec dana na način da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda morao spavati sjedečki zbog otežanog disanja, te je morala paziti na njega da ne bi došlo do gušenja tužitelja preko noći. Tužitelju nije bila potrebna pomoć druge osobe za obavljanje higijene i za obavljanje svakodnevnih fizioloških potreba, odijevanje, obuvanje i sl., ali tužitelju je često bilo loše na način da bi problijedio, uznoji se, osjeća slabost, izgubi mogućnost govora te ga tada treba položiti u vodoravan položaj te se nakon 20 do 30 minuta oporavi.

10. Svjedok BH je iskazala da je tijekom 2013. bila rukovoditeljica predmetnog radilišta te je bila zaposlena kod tuženika. Kritične zgode nalazila se na području Revira tj. širem krugu radilišta gdje je tužitelj radio, da je bila neposredno nadređena osoba tužitelju u vrijeme kada se tužitelj ozlijedio, da ju je kolega tužitelja EH nazvao telefonom i obavijestio da se tužitelj ozlijedio, vidjela je da je tužitelj imao ozljedu na području glave, te da je bio krvav po glavi, također navodi da je tužitelja TH odvezao radi medicinskog zbrinjavanja. Nakon toga trakom su obilježili mjesto štetnog događaja te je na isto mjesto izašla stručna suradnica na zaštitu na radu AH. Tada su utvrdili da se tužitelj ozlijedio dok je obrađivao stablo koje je bilo oboreno na tlo te da se radilo o poljskom jasenu, te da je tužitelj kresao grane stabla, da tužitelj nije imao puno sjekačkog iskustva budući je na istim poslovima radio tri mjeseca prije ozljeđivanja s time da je prošao obuku mentorstva dakle samostalno je radio bez mentora u trenutku ozljeđivanja.

11. Svjedok AH je iskazala da je zaposlena kod tuženika te je u vrijeme nastanka štetnog događaja radila na radnom mjestu stručnog suradnika za zaštitu na radu. Po prijavi je izašla na mjesto nastanka štetnog događaja te je utvrđivala okolnosti nastanka štetnog događaja kako bi sastavila prijavu ozljede na radu. Neposrednim opažanjem utvrdila je da je tužitelj ozlijeđen i to prilikom kresanja grana s oborenog stabla, da je s desne strane panja oborenog stabla pronašla tužiteljevu kacigu, zaštitni vizir i zaštitne slušalice. Također je utvrdila i dinamiku nastanka štetnog događaja te je uvidjela da je oboreno stablo poklopilo manje stablo promjera oko 5 cm te da je to manje stablo bilo okomito te je uslijed pada oborenog stabla na donju stranu poleglo manje stablo, te je uvidjela da je prije ozljeđivanja tužitelj pilom obrađivao desnu stranu oborenog stabla.

12. Svjedok TH je iskazao da je kritične zgode kao djelatnik kod tuženika radio kao vozač za šumske radnike (sjekače) koji su obavljali sjekačke poslove u šumi, navodeći da nije očevidac predmetnog događaja jer se u trenutku nastanka štetnog događaja nalazio u vozilu na obližnjoj cesti pokraj šume. Nakon ozljeđivanja tužitelja, tužitelja je do njega doveo drugi radnik, te je primijetio da je tužitelj imao vidljivu ozljedu glave tj. u području nosa, odnosno u visini očiju te je vidio da mu je taj dio i naotekao, navodeći da je tužitelja odvezao na liječnički pregled u dom zdravlja u Ivanić-Gradu, a nakon toga je odvezao tužitelja u KB Dubrava u Zagrebu a nakon obavljenih pregleda tužitelja, istog je odvezao kasnije njegovoj kući, navodeći da je tužitelj za vrijeme dok ga je vozio liječniku bio cijelo vrijeme pri svijesti i da se žalio da ima bolove.

13. Iz medicinskog nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka prim.mr.sc. Maje Mušura dr. medicine, spec. ORL i CFK, prim. Gordan Makarić dr. medicine, spec. psihijatar i prof.dr.sc. Snježane Miškov dr.med. spec. neurolog (list 172-176 spisa) proizlazi mišljenje da je tužitelj ŠH stradao u štetnom događaju 01.08.2013. , da je pri tome zadobio višestruke prijelome u području lica svih paranazalnih sinusa sa krvarenjem unutar sinusa i izlaskom zraka u orbite. Tijekom šest dana hospitalizacije na MFK u KB Dubrava CT obradom utvrđeni obradom utvrđeni prijelomi bez većeg pomaka te je liječen konzervativno uz konzilijarno praćenje neurokirurga i neurologa. Po izlasku iz bolnice uz strogo mirovanje redovito se kontrolirao. Posljednja MFK kontrola 03.09.2013. nakon čega se kontrolira po neurologu i psihijatru.

13.1. S neurološkog motrišta može klinička slika, Opis napada i patološke promjene u EEGu karakteristične za epilepsije, govore za pojavu epilepsije u tužitelja. Međutim, ne može se utvrditi da se radi o posttraumatskoj epilepsiji povezanoj s ozljedom glave u predmetnom štetnom događaju. Naime, klinička slika (nije imao poremećaja svijesti povezano s ozljeđivanjem), nalazi CT i MR mozga nisu pokazali oštećenja moždane strukturu.

13.2. Tužitelj je na psihičkom Planu razvio simptomatiku elemenata Poremećaja prilagodbe (F43.2). Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji visokog stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet. Navedeno je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem nije utvrđeno kriterija za perzistiranje istog, zaostaje loše reguliran san.

14. Između štetnog događaja i ozljeda te njihovih posljedica, kao i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja:

15. Fizičke boli jačeg intenziteta tužitelj je trpio 3 dana, srednje jakog intenziteta 2 tjedna, a slabijeg još mjesec dana. Povremeni bolovi slabijeg intenziteta ulaze u ocjenu trajnih posljedica.

16. Tužitelj pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah do sveukupno 2 mjeseca.

17. Naruženosti, kao posljedice ovog štetnog događaja nema.

18. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna po izlasku iz bolnice tijekom mirovanja 2 sata dnevno u razdoblju kroz 4 tjedna /do MFK kontrole/ za pomoć u njezi, kućnim poslovima te nabavi i pripremi hrane.

19. Duševne boli zbog smanjenja opće životne aktivnosti objedinjeno i realno cijenimo 6 % (s ORL i CFK motrišta 5 %, s neurološkog motrišta 0 %, s psihijatrijskog motrišta 2%), te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

20. Stalni sudski vještak za zaštitu na radu i zaštitu od požara Darko Jelača dipl.ing. sigurnosti u svom mišljenju iskazao je da iz iskazanih činjenica i okolnosti na obavljanje različitosti poslova koje je tužitelj vršio na mjestu rada za tuženika kada se dogodila teška ozljeda glave tužitelja te uz obveznu primjenu svih radnih zahvata na sječi i izradi drveta koje treba izvoditi uz strogu primjenu upute za rad na siguran način pri sječi i izradi drveta, u navedenoj uputi nisu utvrđeni različiti poslovi.

20.1. Nadalje vještak ističe da je tuženik propustio utvrditi sve opasnosti i štetnosti prilikom obavljanja poslova šumskog radnika – sjekača te je propisao način obavljanja poslova strogo primjenom propisane upute za rad na siguran način pri sječi i izradi drveta, koja u potpunosti ne obavještava i ne opisuje sve opasnosti i štetnosti za sve različite poslove kojima šumski radnici – sjekači mogu biti izloženi prilikom obavljanja poslova.

20.2. Također vještak ističe da je tuženik propustio utvrditi sve opasnosti i štetnosti na okolnost obavljanja različitosti poslova šumskog radnika - sjekača na mjestu rada te da se izvođenje radnih operacija odvija na siguran način.

20.3. Na ročištu održanom dana 17.04.2018. stalni sudski vještak za zaštitu na radu i zaštitu od požara Darko Jelača dipl.ing. sigurnosti istaknuo je da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja koje je dostavio u ovosudni spis, dodajući da u svezi primjedbi tuženika iz podneska od 31.01.2018. u odnosu da nije definirao koje su to opasnosti za radnika sjekača pri obavljanju navedenih poslova, vještak odgovara da u uputi nisu utvrđene opasnosti i štetnosti za kresanje grana oborenih stabala u uvjetima mlade vegetacije mlade šume, pomladak i visoke vegetacije raslinja grmlja odnosno nisu utvrđene opasnosti s kojima se šumarski radnik – sjekač može susresti i na što treba obratiti posebnu pozornost u navedenim uvjetima obavljanja poslova, te vještak ističe da stoga tuženikova uputa za rad na siguran način nije potpuna za sve različite poslove šumarskog radnika – sjekača.

21. Stalni sudski vještak za medicinu rada prim.dr.sc. Marija Zavalić je u svom nalazu i mišljenju (list 356-364 spisa) istaknula da je tužitelj ŠH prema prijavi ozljede na radu i drugih dokumenata, rođen **.**.1973., po zanimanju rukovatelj strojeva i uređaja u vrijeme ozljede na radu radio kao šumski radnik – sjekač. Dana 01.08.2013. ozlijeđen je zbog naglog trzaja prepiljenog stabalca koje ga je udarilo po viziru i nosu. Pri tome je došlo do prijeloma kostiju baze lubanje i nosnih kostiju. Kao trajna posljedica navedene ozljede razvila se posttraumatska epilepsija zbog koje se i danas kontinuirano liječi kod neurologa. Vještak ističe da je pregledom tužitelja 2016. utvrdio da je trajno nesposoban za poslove sjekača motornom pilom, a da može raditi na poslovima na uzgoju jer za obavljanje tih poslova nije zapreka kontrolirana epilepsija, a motorna se pila pri njihovom obavljanju ne smije koristiti. Uz poslove radnika sjekača tužitelj ne smije raditi ni poslove na visini iznad 3 metra ako prostor na kojem radi nije zaštićen, niti smije raditi na poslovima rukovatelj strojevima i uređajima.

21.1. Nadalje vještakinja ističe da prema nalogu suda po rješenju zadatak joj je bio izraditi pisani nalaz i mišljenje na okolnost duševnih boli zbog smanjenja radne aktivnosti i sposobnosti tužitelja, te na postavljeni zadatak vještakinja odgovara da zbog ozljede na radu i njenih posljedica (posttraumatska epilepsija i nuspojave koje izazivaju antiepileptički lijekovi i lijekovi za stabilan san koje povremeno koristi) tužitelj trpi duševne boli od 15%. Naime zdrava osoba njegove stručne spreme i kvalifikacije može raditi približno 15% poslova više nego tužitelj.

22. Pisanim očitovanjem od 16.10.2018. (list 371-372 spisa) stalni sudski vještaci prof. dr. sc. Gordan Makarić vještak za psihijatriju, prof. dr. sc. Snježana Miškov vještak za neurologiju, prof. dr. sc. Maja Mušura vještak za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju te prim. dr. sc. Marija Zavalić vještak za medicinu rada, nakon zajedničkih konzultacija i uvida u cjelokupnu dokumentaciju koja im je bila na raspolaganju vještaci su se usuglasili da duševne boli zbog smanjenja opće i radne aktivnosti i sposobnosti tužitelja ukupno iznose 27%.

22.1. Na ročištu održanom dana 25.09.2020. stalni sudski vještaci prof. dr. sc. Gordan Makarić vještak za psihijatriju, prof. dr. sc. Snježana Miškov vještak za neurologiju, prof. dr. sc. Maja Mušura vještak za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju te prim. dr. sc. Marija Zavalić vještak za medicinu rada prilikom dopunskog očitovanja su iskazali da ostaju u cijelosti kod ranije danih pisanih nalaza i mišljenja u ovoj pravnoj stvari, te su suglasno iskazali da je posttraumatska epilepsija kod tužitelja posljedica ozljeđivanja glave tužitelja u predmetnom štetnom događaju, dodajući da iako nema evidentnih znakova ozljede mozga kod tužitelja u štetnom događaju da je radiološka obrada ukazala na prijelom baze lubanje a prema neurokirurškoj doktrini isti se uvijek povezuje i s ozljedom mozga koja se ne mora manifestirati na slikovnom prikazu radiološke obrade, te da shodno navedenom pojava epilepsije verificirana i pojavom napada i patološkim promjenama u EEG-u radi kojih tužitelj uzima i specifičnu antiepileptičku medikamentoznu terapiju se povezuje s ozljeđivanjem tužitelja u štetnom događaju. Također vještaci suglasno iskazuju da ostaju kod objedinjene ocjene od 27% u odnosu na duševne boli zbog smanjenja životne i radne aktivnosti u koju je uključena i prije navedena posttraumatska epilepsija.

23. Sud iskaz tužitelja kao i saslušanih svjedoka u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojne i istinite budući da tužitelj i navedeni svjedoci imaju neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanim u ovom postupku, te njihovi iskazi nisu međusobno u suprotnosti niti su u suprotnosti s ostalim provedenim materijalnim dokazima.

24. Također nalaze i mišljenja svih sudskih vještaka koji su vještačili u ovoj pravnoj stvari sud u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojne i valjane budući su isti dani u skladu s pravilima struke te od strane stručnih osoba.

25. Imajući u vidu cjelokupno provedeni postupak te sve provedene dokaze a posebno materijalne dokaze (nalazi medicinskih vještaka te stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu i zaštitu od požara Darko Jelača dipl.ing. sigurnosti) nedvojbeno je utvrđeno da između štetnog događaja i ozljeda kod tužitelja, te njihovih posljedica, kao i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza.

25.1. Nadalje iz samog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu i zaštitu od požara Darka Jelača dipl.ing.sig. nedvojbeno proizlazi da su utvrđeni odgovarajući propusti od strane tuženika u vezi nastanka štetnog događaja u kojem je tužitelj zadobio ozljede, a na način kako je to navedeno u nalazu i mišljenju navedenog sudskog vještaka, iz čega proizlazi odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja u konkretnom slučaju.

26. Sukladno drugostupanjskoj odluci Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R- 73/2021-3 od 29. siječnja 2025. (list 427-430 spisa) potvrđena je prvostupanjska presuda poslovnog broja Pr-37/16-61 od 13. studenog 2020. u dijelu gdje je utvrđeno da je tužitelju zbog povrede prava osobnosti nastala neimovinska šteta (čl. 1046. ZOO- a), u odnosu na sve kvalifikatorne okolnosti (pretrpljene fizičke bolove, duševne bolove i strah), te je drugostupanjski sud iskazao da u smislu odredbe čl. 1100 st. 1. i 2. ZOO navedene okolnosti opravdavaju da se tužitelju po toj osnovi dosudi pravična novčana naknada u dosuđenom iznosu od 100.000,00 kn odnosno 13.272,28 eura zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama na taj iznos počev od 21. travnja 2015. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku pa do isplate u skladu sa odredbom čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a, te odredbom čl. 1003 ZOO-a te je u tom dijelu pravilnom primjenom materijalnog prava usvojen tužbeni zahtjev.

27. U odnosu na naknadu imovinske štete u ukupnom iznosu od 66.000,00 kn odnosno 8.759,71 euro, te u odnosu na dosudu rente za tuđu pomoć i njegu u visini od 2.000,00 kn mjesečno odnosno 265,45 eura, predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

28. Podneskom od 25. lipnja 2025. (list 434 spisa) tužitelj po punomoćniku je uredio tužbeni zahtjev s obzirom na promjenu valute budući je sada u opticaju valuta euro, tako da je naznačio da iznos od 66.000,00 kn odgovara iznosu od 8.759,71 euro, a iznos od 2.000,00 kn odgovara iznosu od 265,45 eura.

28. 1. Na ročištu održanom 15. prosinca 2025. tužitelj po punomoćniku je uredio tužbeni zahtjev na način da je iskazao da tužitelj na ime tuđe pomoći i njege potražuje ukupan iznos od 2.240,00 eura umjesto iznosa koji je ranije bio naznačen u visini od 8.759,71 euro.

29. Sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja usklađen podneskom od 25. lipnja 2025., te na ročištu održanom 15. prosinca 2025. u odnosu na naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u ukupnom iznosu od 2.240,00 eura za utuženo razdoblje osnovan u cijelosti, a imajući u vidu nalaz i mišljenje sudskog vještaka prim. dr. sc. Maje Mušura, dr. med., prof. dr. sc. Snježane Miškov, dr. med., te prim. Gordana Makarića, dr. med. koji su suglasno iskazali u svom nalazu i mišljenju da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega 2 sata dnevno kroz 4 tjedna, a ne trajna pomoć u vidu rente, i to da mu je tuđa pomoć i njega bila potrebna za pomoć u njezi, kućnim poslovima, te nabavi i pripremi hrane. Iz navedenog proizlazi da je tužbeni zahtjev tužitelja pod toč. I. izreke presude osnovan u cijelosti.

29.1. U odnosu na toč. II izreke presude kojom se potražuje plaćanje rente za tuđu pomoć i njegu počevši od 1. svibnja 2015. pa nadalje, mjesečno u iznosu od 2.000,00 kn odnosno 265,45 eura, sud smatra da sukladno provedenom postupku i provedenim dokazima da je taj dio tužbenog zahtjeva tužitelja neosnovan, slijedom čega je isti odbijen. Do navedenog zaključka sud također dolazi imajući u vidu nalaz i mišljenje naprijed navedenih sudskih vještaka prim. dr. sc. Maje Mušura, dr. med., prof. dr. sc. Snježane Miškov, dr. med., te prim. Gordana Makarića, dr. med., koji su istaknuli da tužitelju nije potrebna krajnja pomoć u vidu rente, već da mu je tuđa pomoć i njega bila potrebna samo dva sata dnevno kroz četiri tjedna. Uz to tijekom postupka je nesporno utvrđeno da tužitelj ima preostalu radnu sposobnost, a što nedvojbeno proizlazi iz dijela iskaza tužitelja kojeg je isti dao na zapisnik 22. studenog 2016. (list 145-149 spisa), kada je iskazao „oko svoga doma imam manju okućnicu, te za potrebe domaćinstva sada sam u stanju raditi na predmetnoj okućnici-vrtu i to isključivo za potrebe našeg domaćinstva“, kao i iz iskaza supruge tužitelja ĆH koja je između ostalog na zapisnik od 22. studenog 2016. (list 145-149 spisa) iskazala „tužitelju nije trebala pomoć druge osobe za obavljanje higijene i zadovoljavanje drugih fizioloških potreba, odijevanja, obuvanja i sl.“, „ne angažiramo treću osobu radi pomoći i njege tužitelja“. Iz svega navedenog proizlazi da tužitelju nije bila potrebna trajna pomoć u vidu rente već samo mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega privremeno u određenom vremenskom periodu.

29.2. Također, se ističe da u slučaju ukoliko se radi o stručnoj pomoći prilikom pružanja tuđe pomoći i njege od strane osobe registrirane za tu djelatnost, tada istu treba dokazivati plaćenim računima, što kod tužitelja nije slučaj budući da mu nije pružena stručna pomoć već mu je pružena tuđa pomoć i njega od strane nestručne osobe i to dva sata dnevno kroz četiri tjedna, a kako je to već navedeno u nalazu i mišljenju naprijed navedenih vještaka medicinske struke. Sukladno navedenom odlučeno je kao pod toč. II izreke presude.

30. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a, te u skladu s tarifom o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika kao i imajući u vidu vrijednosti predmetnog spora. Sud je tužitelju priznao slijedeće troškove parničnog postupka (Tbr. 36. toč.1. OT): sastav tužbe u iznosu 663,68 eura, pristup na ročište 06.09.2016. u iznosu 663,68 eura, pristup na ročište 22.11.2016. u iznosu 663,68 eura, pristup na ročište 10.02.2017. u iznosu od 663,68 eura, pristup na ročište 25.04.2017. u iznosu od 663,68 eura, pristup na ročište 31.01.2018. u iznosu 663,68 eura, sastav podneska od 31.01.2018. u iznosu 663,68 eura, pristup na ročište 17.04.2018. u iznosu od 663,68 eura, sastav podneska od 30.04.2018. u iznosu od 663,68 eura, pristup na ročište 16.06.2018. u iznosu 663,68 eura, pristup na ročište 19.09.2018. u iznosu od 663,68 eura, sastav podneska od 17.11.2018. u iznosu od 663,68 eura, pristup na ročište 11.03.2019. u iznosu od 663,68 eura, pristup na ročište 29.10.2019. u iznosu od 663,68 eura, pristup na ročište 29.01.2020. u iznosu od 663,68 eura, pristup na ročište 24.02.2020. u iznosu od 663,68 eura, pristup na ročište 25.09.2020. u iznosu od 663,68 eura, pristup na ročištu 26. lipnja 2025. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 15. prosinca 2025. u iznosu od 200,00 eura, što ukupno iznosi 12.146,24 eura, uz PDV 25% odnosno 3.036,56 eura, trošak medicinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 807,95 eura, tako da sveukupni troškovi parničnog postupka iznose 15.526,37 eura, a kako je to odlučeno pod toč. III izreke presude.

Velika Gorica, 3. veljače 2026.

Sudac:

Marijan Muža

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku 15 dana od dana objave presude.