REPUBLIKA HRVATSKA
Ovr-20/2026-3
OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ
UL. KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV 2
MAKARSKA
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji tog suda Nives Mešin Masle, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja 1) TT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2) CT iz [adresa], JMB: [jedinstveni matični broj građana], i 3) FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Petru Pivcu, odvjetniku u Splitu, protiv protivnika osiguranja 1) ĆT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2) AT iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3) VT iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 3. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određuje se:
p r i v r e m e n a m j e r a
I. Zabranom protivnicima osiguranja da otuđe i opterete nekretninu označenu u zemljišnim knjigama kao čest. zem. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te se nalaže zabilježba te zabrane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Makarskoj, Zemljišnoknjižnog odjela Makarska, za k. o. [katastarska općina].
II. Zabrana iz točke I. ovog rješenja se smatra provedenom dostavom protivnicima osiguranja, odnosno, Općinskom sudu u Makarskoj, Zemljišnoknjižnom odjelu Makarska (čl. 347. st. 3. Ovršnog zakona).
III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koju će predlagatelji osiguranja u roku od 15 dana pokrenuti pred nadležnim sudom, radi opravdanja ove mjere (čl.351. st.1. OZ-a).
IV. Žalba ne zadržava izvršenje ovog rješenja.
V. Nalaže se protivnicima osiguranja da u roku od osam dana isplate predlagateljima osiguranja troškove postupka osiguranja u iznosu od 240,00 € sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ovog rješenja (3. veljače 2026.) pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1.1. Predlagatelji osiguranja su dana 20. siječnja 2026. zatražili donošenje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine u bitnome navodeći da su predlagatelji osiguranja i protivnici osiguranja pod 1) i 2) zakonski nasljednici pok. ŠT, sina T, rođenog **.**.1926., umrlog **.**.1990., s posljednjim prebivalištem u [adresa], Bosna i Hercegovina, i to: predlagatelji i protivnica osiguranja pod 2) su djeca pok. ŠT, a protivnica osiguranja pod 1) je supruga pok. ŠT. Dakle, da iza pok. ŠT postoji petero zakonskih nasljednika (supruga i djeca). Uslijed smrti pok. ŠT, pred Općinskim sudom u Splitu, Stalnom službom u Makarskoj, odnosno, javnim bilježnikom kao povjerenikom tog suda, pokrenut je ostavinski postupak pod posl. br. O-102/13 (UPP/OS-48/13), a isti postupak se nastavio voditi pod posl. br. O-2109/15 te, u konačnici, O-1126/18. Tijekom tog ostavinskog postupka utvrđeno je da su zakonski nasljednici pok. ostavitelja ŠT – njegova supruga ĆT (protivnica osiguranja pod 1)), njegovi sinovi TT i CT (predlagatelji osiguranja pod 1) i 2)) te njegove kćeri AT (protivnica osiguranja pod 2)) i FT (predlagateljica osiguranja pod 3)). Osim toga, da je u tijeku postupka utvrđeno i da se ostavinska masa iza pok. ŠT sastoji od nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na kojoj je izgrađena obiteljska kuća, kao izvanknjižno vlasništvo, a pravnu osnovu stjecanja njegovog prava vlasništva te nekretnine predstavlja Kupoprodajni ugovor od 3. siječnja 1979. godine, kojeg je pok. ostavitelj sklopio sa ranijim vlasnikom, odnosno, nositeljem prava korištenja, sada pok. ČT, pok. C, iz [adresa]. Međutim, za vrijeme trajanja predmetnog ostavinskog postupka, supruga pok. ostavitelja ĆT (ovdje protivnica osiguranja pod 1)) podnijela je tužbu Općinskom sudu u Makarskoj radi utvrđenja njezinog prava vlasništva navedene nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (tada upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]), za cijelo, kao i ovlaštenja na uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama, u kojoj tužbi su kao tuženici označeni isključivo pravni sljednici pok. ČT, kao ranijeg upisanog vlasnika nekretnine u zemljišnim knjigama, s obzirom na to da pok. ŠT nikada nije proveo upis svog prava vlasništva u zemljišnim knjigama. U toj tužbi, protivnica osiguranja pod 1) se legitimirala, odnosno, predstavila kao jedina nasljednica pok. ŠT, tvrdeći da je pravo vlasništva stekla nasljeđivanjem, uopće ne spominjući djecu kao preostale zakonske nasljednike koji imaju jednako nasljedno pravo, pa se tako u tužbi navodi „tužiteljica je stvarna vlasnica ove nekretnine, što je stekla nasljedstvom od svog supruga ŠT sina T iz [adresa], „posljednjih 15 godina sama tužiteljica koristi i održava kuću izgrađenu na navedenoj čestici, u kojoj pruža i ugostiteljske usluge smještaja turistima“, dok u samom tužbenom zahtjevu stoji da je protivnica osiguranja pod 1) stvarna vlasnica predmetne nekretnine „nasljedstvom od svog supruga ŠT“.
U takvoj situaciji, predlagatelji osiguranja, kao zakonski nasljednici pok. ŠT, uopće nisu imali saznanja o vođenju navedenog parničnog postupka naprosto jer nisu bili označeni kao stranke u postupku niti su na bilo koji drugi način sudjelovali u istom, zbog čega nisu bili u mogućnosti zaštititi svoja povrijeđena prava u tom postupku podnošenjem pravnih lijekova. Tuženici označeni u navedenoj tužbi protivnice osiguranja pod 1) očito su se oglušili na poziv suda za davanje odgovora na tužbu, koji nedostatak interesa se i može razumjeti kada se uzme u obzir da se radi o pravnim sljednicima pok. ČT, koji je u odnosu na predmetnu nekretninu raspolagao Kupoprodajnim ugovorom od 3. siječnja 1979. godine, odnosno, još tada je istu prodao pok. ŠT, pravnom predniku ovdje stranaka (pa tako i protivnice osiguranja pod 1)). Općinski sud u Makarskoj je 25. studenoga 2014. godine, pod posl. br. 11P- 775/13, donio presudu zbog ogluhe kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev ĆT, kao tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja pod 1)). Na temelju navedene presude, Općinski sud u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel Makarska, u predmetu pod posl. br. Z-865/15, dopustio je i proveo uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na ime ĆT (protivnice osiguranja pod 1)), za cijelo. Upravo iz tog razloga, odnosno, zbog toga što je supruga pok. ostavitelja ĆT (ovdje protivnica osiguranja pod 1)) nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisala u zemljišnim knjigama na svoje ime, Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, smatrao je da iza pok. ostavitelja ŠT nema imovine koja bi se trebala rasporediti na nasljednike pa je rješenjem od 22. veljače 2018. godine odlučeno da se predmetna ostavinska rasprava neće provoditi.
1.2. Nadalje navodi kako smatra da je takvo rješenje ostavinskog suda neosnovano i nezakonito, odnosno, protivno odgovarajućim odredbama Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ br. 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019) jer da je, u trenutku smrti, pok. ostavitelj ŠT bio isključivi stvarni vlasnik za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a pravnu osnovu stjecanja njegovog prava vlasništva predstavlja ranije navedeni Kupoprodajni ugovor od 3. siječnja 1979. godine, kojeg je pok. ostavitelj sklopio sa ranijim vlasnikom, odnosno, nositeljem prava korištenja, sada pok. ČT, pok. C, iz [adresa]. Shodno tome, smatra da je ostavinski sud trebao provesti predmetnu ostavinsku raspravu te rasporediti ostavinsku imovinu i donijeti rješenje o nasljeđivanju, bez obzira na kasnija postupanja supruge pok. ostavitelja ĆT (ovdje protivnice osiguranja pod 1)) koja da je nezakonito u zemljišnim knjigama upisala svoje pravo vlasništva predmetne nekretnine za cijelo, iako to ne predstavlja stvarno činjenično stanje.
1.3. Stoga su ovdje predlagatelji osiguranja podnijeli prijedlog ostavinskom sudu da se provede predmetna ostavinska rasprava, rasporedi ostavinska imovina pok. ostavitelja ŠT, i to izvanknjižno vlasništvo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na sve njegove zakonske nasljednike i, shodno tome, donese rješenje o nasljeđivanju.
1.4. Nakon što je podnijela tužbu, ishodila prihvaćajuću presudu (zbog ogluhe) (u kojem predmetu se nezakonito legitimirala kao jedina nasljednica pok. ŠT) i upisala svoje pravo vlasništva predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama, što je detaljno opisano u točki 4. ovog prijedloga, protivnica osiguranja pod 1) je s protivnicom osiguranja pod 2), svojom kćeri AT, sklopila Ugovor o darovanju (predmetne) nekretnine, ovjeren pod br. OV-129/2025 13. siječnja 2025. godine, temeljem kojeg Ugovora je protivnica osiguranja pod 2) u zemljišnim knjigama upisala svoje pravo vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (tada upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]), za cijelo. Predmetna nekretnina je kasnije otpisana iz zk. ul. [broj ZK uloška] i upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], u predmetu Općinskog suda u Makarskoj, Zemljišnoknjižnog odjela Makarska, pod posl. br. Z-7478/2025. Konačno, protivnica osiguranja pod 2) AT je potom sa protivnikom osiguranja pod 3), svojim sinom VT, sklopila Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, ovjeren pod br. OV-4923/25 23. prosinca 2025. godine, predmet kojeg Ugovora je bila predmetna nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pa je protivnik osiguranja pod 3) temeljem istog Ugovora u zemljišnim knjigama upisao svoje pravo vlasništva navedene nekretnine za cijelo, kakvo stanje trenutno egzistira. Protivnici osiguranja pod 2) AT, kao jednoj od nasljednika pok. ŠT i kćeri protivnice osiguranja pod 1) ĆT s kojom je sklopila Ugovor o darovanju, zasigurno je bilo poznato da ostavinski postupak iza pok. ŠT nije proveden i da nije doneseno rješenje o nasljeđivanju te da darovateljica (protivnica osiguranja pod 1)) nasljeđivanjem niti na bilo koji drugi način nije stekla niti mogla steći vlasništvo nekretnine koja je bila predmet darovanja. Štoviše, s obzirom na njihovu bliskost, nedvojbeno je da su pri sklapanju navedenog Ugovora o darovanju obje bile nepoštene i da su taj Ugovor sklopile upravo s ciljem izigravanja prava ostalih nasljednika, što je bio motiv i postupanja protivnice osiguranja pod 1) kod pokretanja parničnog postupka u kojem je donesena presuda zbog ogluhe. Na isti način i s istim motivima sklopljen je i Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju između protivnice osiguranja pod 2) i protivnika osiguranja pod 3) koji je, također, nesavjesni stjecatelj. Radi se o ništetnim pravnim poslovima koji nemaju pravni učinak, što će biti predmet raspravljanja i odlučivanja u parničnom postupku kojeg će pokrenuti predlagatelji osiguranja radi opravdanja privremene mjere.
1.5. Iz svih prethodno opisanih postupaka protivnika osiguranja da proizlazi postojanje neposredne i stvarne opasnosti da će protivnici osiguranja, odnosno, protivnik osiguranja pod 3), kao trenutno upisani isključivi vlasnik predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], vlasništvo te nekretnine otuđiti, odnosno, istu opteretiti. Takva opasnost je vrlo vjerojatna kada se u obzir uzme čitavi slijed događanja koji je prethodno opisan u ovom prijedlogu, i to:
- prvotno, podnošenje tužbe protivnice osiguranja pod 1) i ishođenje presude (zbog ogluhe) radi utvrđenja i ovlaštenja na uknjižbu njezinog prava vlasništva, bez valjane pravne osnove stjecanja takvog (nepostojećeg) isključivog prava vlasništva te bez znanja predlagatelja osiguranja o tome, kao preostalih zakonskih nasljednika pok. ŠT, stvarnog vlasnika nekretnine (gdje se lažno legitimirala kao isključiva nasljednica pok. ŠT, tvrdeći da je vlasništvo stekla nasljeđivanjem),
- zatim, besplatno raspolaganje nekretninom od strane protivnice osiguranja pod 1) u korist isključivo protivnice osiguranja pod 2), odnosno, darovanje iste nekretnine provedeno između tih protivnika osiguranja, kao majke i kćeri, te
- konačno, sklapanje Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju između protivnice osiguranja pod 2) i protivnika osiguranja pod 3), kao majke i sina.
Dakle, protivnici osiguranja da su već u više navrata neovlašteno raspolagali predmetnom nekretninom, iako ista ne predstavlja njihovo stvarno vlasništvo za cijelo, već eventualno suvlasništvo protivnika osiguranja pod 1) i 2) u jednakim dijelovima u kojima to suvlasništvo pripada i predlagateljima osiguranja, kao zakonskim nasljednicima njihovog zajedničkog pravnog prednika pok. ŠT.
1.6. Posebno ističe da su takvi postupci protivnika osiguranja provođeni u tajnosti, zlonamjerno i nepošteno, bez obavještavanja predlagatelja osiguranja, kao notorno zainteresiranih osoba i stvarnih suvlasnika predmetne nekretnine, a navedena otuđenja nekretnine predstavljaju besplatna raspolaganja unutar članova obitelji protivnika osiguranja, iz čega je jasno da se radi o njihovom zajedničkom dogovoru i namjeri onemogućavanja ostvarivanja vlasničkih prava predlagatelja osiguranja, kao nasljednika pok. ŠT, koja im pripadaju temeljem zakona. Shodno svemu navedenom, u konkretnom slučaju postoji ozbiljna i vjerojatna opasnost da će protivnici osiguranja, odnosno, protivnik osiguranja pod 3), kao trenutno upisani isključivi vlasnik predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], (za slučaj neodređivanja predložene privremene mjere) otuđiti ili opteretiti tu nekretninu, kojim postupanjem bi spriječili, odnosno, znatno otežali ostvarenje tražbina predlagatelja osiguranja, tj. njihovih nasljednih prava i prava suvlasništva, time što bi promijenili postojeće stanje stvari, čime bi predlagateljima osiguranja nastala nenadoknadiva šteta u vidu nepovratnog gubitka njihovog prava suvlasništva predmetne nekretnine, na kojoj je izgrađena obiteljska kuća i koja ima veliku tržišnu vrijednost.
1.7. Podredno, ističe se da predlagatelji osiguranja u konkretnom slučaju uopće ne moraju dokazivati gore navedenu opasnost jer u slučaju određivanja predložene mjere protivnici osiguranja ne bi pretrpjeli nikakvu štetu niti bi im na bilo koji način njihova imovina bila oduzeta ili oštećena, već bi im samo privremeno, do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka, odnosno, parničnog postupka koji će predlagatelji osiguranja pokrenuti radi opravdanja ove mjere, bilo onemogućeno otuđenje i opterećenje predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na koju je upravljena tražbina predlagatelja osiguranja, sukladno odredbi čl. 344. st. 2., u svezi s odredbom čl. 346. st. 2. Ovršnog zakona. Stoga, imajući u vidu da su kumulativno ispunjeni svi zakonom predviđeni uvjeti za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, predlagatelji osiguranja predlažu sudu da radi osiguranja njihove nenovčane tražbine u vidu njihovih nasljednih prava i prava suvlasništva predmetne nekretnine odredi privremenu mjeru sukladno odredbama čl. 340.-343., čl. 346., čl. 347. i čl. 351. Ovršnog zakona te žurno donese predloženu privremenu mjeru.
2. Sud je u dokazne svrhe izvršio uvid u podnesak nasljednika od 20.01.2026. (str.11-13), presudu zbog ogluhe (str. 14-15), Rješenje (str 16-17), ZK izvadak za predmetnu nekretninu x2, tužbu (str. 20-22), kupoprodajni ugovor (str 25-26), cjelokupni spis O-50/2026 (ranije Pu O-3/2026, O-1126/2018).
3. Prijedlog je osnovan.
4. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine određene su u članku 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13.,93/14.,55/16.,73/17.,131/20., 114/22., 6/24., dalje:OZ) koji se primjenjuje na konkretan slučaj i koja zakonska odredba određuje da se privremena mjera osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom postojanje svoje tražbine, kao i učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
5. Odredbom članka 347. stavka 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito: 4. zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu; oduzimanje nekretnine i njezino povjeravanje na čuvanje i upravu predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi.
6.Da bi sud odredio privremenu mjeru, prednje navedene pretpostavke moraju kumulativno biti ispunjene.
7.U postupku osiguranja sud odlučuje na temelju ocjene o vjerojatnosti postojanja tražbine, a ne na temelju izvjesnosti o njezinom postojanju. Nije naravno dovoljna samo tvrdnja predlagatelja osiguranja da njegova tražbine postoji, već je dužan navesti okolnosti i priložiti dokaze iz kojih bi proizlazila ta vjerojatnost.
7.1. Uvidom u predmet ovog suda O-50/2026. (ranije Pu O-3/2026., O-1126/2018, O- 102/2013.) proizlazi da je temeljem izvatka iz matičnih knjiga umrlih Općine Čapljina, Federacije Bosne i Hercegovine, Hercegovačko-neretvanska županija-Kanton, broj 02-15-IV-263/1 pokrenut ostavinski postupak iza pok. ŠT, da je na ročištu od 6. lipnja 2013. utvrđeno rodoslovlje na način da je ostavitelj bio u braku sa ST i u tom braku da je rođeno četvero djece i to sinovi : CT i TT, te kćeri FT i AT, sve ovdje stranke u postupku. Na tom ročištu je TTN tražila izdvajanje ½ dijela obiteljske kuće u [adresa], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s osnova bračne stečevine, te je izjavila da se ostavinska imovina iza ostavitelj sastoji od ½ dijela obiteljske kuće u [adresa], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U ostavinskom spisu je priložen kupoprodajni ugovor od 3. siječnja 1979. zaključen između ČT pok. C kao prodavatelja i ostavitelja kao kupca, dok je predmet kupoprodaje bila nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] sa izgrađenom zgradom u visini prizemlja i kata koja kuća je nedovršena u k. o. [katastarska općina]. F, **.**.2018. ostavinski sud donosi rješenje da se ostavina iza pok. ostavitelja neće provoditi s pozivom na odredbu čl. 215. st.1. Zakona o nasljeđivanju.
7.2. Presudom zbog ogluhe ovog suda, broj P-775/2013. od **.**.2014. ST ud. ŠT utvrđena je jedinom i isključivom vlasnicom nekretnine u K. O. [katastarska općina] oznake čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2972, s daljnjim ovlaštenjem na upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini uz istodobno brisanje tog prava s imena pravnog prednika tuženika.
7.3. Iz povijesnog prikaza Zk izvatka za čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 2972 k. o. [katastarska općina] (str 18.) proizlazi da je pod brojem Z-212/2025. na temelju pravomoćne presude P-775/13. uknjiženo pravo vlasništva u korist ĆT, da je pod brojem Z-7478/2025 uknjiženo pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini u korist AT Takač na temelju Ugovora o darovanju ovjerenog od strane j.bilj. NT iz [adresa]. Kako je predmetna čestica 1255/7 otpisana u ZU 14122 uvidom u taj izvadak proizlazi da je pod brojem Z-8803/2025 uknjiženo pravo vlasništva na ime VT Takač temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju broj OV-4923/2025. od 23. 12.2025.
8. U konkretnom slučaju predlagatelji osiguranja su dokazali vjerojatnost tražbine s obzirom da su i predlagatelji osiguranja i protivnici osiguranja u ostavinskom postupku utvrđeni kao nasljednici iza pok. ŠT, da je pok. ŠT preminuo **.**.1990. i da je u trenutku njegove smrti egzistirao kupoprodajni ugovor od 3. siječnja 1979. zaključen između ČT pok. C kao prodavatelja i ostavitelja kao kupca neovisno o kasnijim pravnim raspoložbama glede predmetne nekretnine. Naime, člankom 5. stavkom 2. Zakona o nasljeđivanju propisano je da ostaviteljevom smrću njegova ostavina prelazi na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo, dok je stavkom 3. istog Zakona propisano da se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju.
9. Kako je iz dokaza priloženih spisu razvidno da je protivnica osiguranja pod 1. ĆT otuđila predmetnu nekretninu ugovorom o darovanju na svoju kći AT protivnicu osiguranja ad 2., a ova dalje ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju na VT – protivnika osiguranja ad 3., to su predlagatelji osiguranja učinili vjerojatnim opasnost da bi bez ovakve mjere protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje tražbine, osobito time što je promijenjeno postojeće stanje stvari.
10. Odluka o trošku temelji se na odredbi Tbr. 11. i Tbr. 40.1. Tarife o nagradama u naknadi troškova za rad odvjetnika.
11. Slijedom navedenog, kako su u konkretnom slučaju kumulativno ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, valjalo je sukladno svemu iznijetom i čl. 346. i 347. OZ-a odlučiti kao u izreci .
U Makarskoj, 3. veljače 2026.
Sutkinja
Nives Mešin Masle
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Županijskom sudu.
DNA:
- Predlagateljima osiguranja pp
- Protivnicima osiguranja
- ZK odjel ovog suda
- u spis
