REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj spisa: Pn-648/2017-108

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Violeti Veselić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice OZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima Dušanu Miočiću i Arsenu Stipinoviću, odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Arsen Stipinović i Dušan Miočić, protiv tužene Republike Hrvatska, Ministarstvo obrane, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 18. listopada 2024. godine, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Ivana Marka Dekleve, odvjetnika i zakonske zastupnice tužene NZ, zamjenice u Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, dana 03.veljače. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 da na ime naknade štete zbog izgubljene zarade, isplati dospjelu mjesečnu novčanu rentu tužiteljici OZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u sveukupnom iznosu od 24.231,25 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na svaki pojedinačni mjesečni dospjeli iznos od dospijeća do konačne isplate i to po stopi od 14% od dana 1. kolovoza 2008. godine do 30. lipnja 2011. godine, po stopi od 12 %, od dana 1. srpnja 2011. godine do dana 31. srpnja 2015. godine, po stopi od 8,14% godišnje od dana 1. kolovoza 2015. godine do dana 31. prosinca 2015. godine, po stopi od 8,05% godišnje od dana 1. siječnja 2016. godine do dana 30. lipnja 2016. godine, po stopi od 7,88% godišnje od dana 1. srpnja 2016. godine do dana 31. prosinca 2016. godine, po stopi od 7,68% godišnje od dana 1. siječnja 2017. godine do dana 30. lipnja 2017. godine, po stopi od 7,41% godišnja od dana 1. srpnja 2017. godine do dana 31. prosinca 2017. godine, po stopi od 7,09% godišnje od dana 1. siječnja 2018. godine do dana 30. lipnja 2018. godine, po stopi od 6,82% godišnje od dana 1. srpnja 2018. godine do dana 31. prosinca 2018. godine, po stopi od 6,54% godišnje tekućim od dana 1. siječnja 2019. godine do isplate, a u slučaju promjene stope zateznih kamata, do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023 godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to na iznose kako slijedi:

- 278,72 EUR od 15.04.2011. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.05.2011. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.11.2011. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.12.2011. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.01.2012. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.02.2012. g. do isplate

- 103,52 EUR od 15.03.2012. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.04.2012. g. do isplate

- 185,81 EUR od 15.05.2012. g. do isplate

- 113,88 EUR od 15.07.2012. g. do isplate

- 357,16 EUR od 15.08.2012. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.09.2012. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.10.2012. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.11.2012. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.12.2012. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.01.2013. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.02.2013. g. do isplate

- 103,52 EUR od 15.03.2013. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.04.2013. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.05.2013. g. do isplate

- 113,88 EUR od 15.07.2013. g. do isplate

- 357,16 EUR od 15.08.2013. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.09.2013. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.10.2013. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.11.2013. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.12.2013. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.01.2014. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.02.2014. g. do isplate

- 103,52 EUR od 15.03.2014. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.04.2014. g. do isplate

- 185,81 EUR od 15.05.2014. g. do isplate

- 113,88 EUR od 15.07.2014. g. do isplate

- 357,16 EUR od 15.08.2014. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.09.2014. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.10.2014. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.11.2014. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.12.2014. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.01.2015. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.02.2015. g. do isplate

- 103,52 EUR od 15.03.2015. g. do isplate

- 113,88 EUR od 15.07.2015. g. do isplate

- 357,16 EUR od 15.08.2015. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.09.2015. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.10.2015. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.11.2015. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.12.2015. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.01.2016. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.02.2016. g. do isplate

- 103,52 EUR od 15.03.2016. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.04.2016. g. do isplate

- 185,81 EUR od 15.05.2016. g. do isplate

- 113,88 EUR od 15.07.2016. g. do isplate

- 357,16 EUR od 15.08.2016. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.09.2016. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.10.2016. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.11.2016. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.12.2016. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.01.2017. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.02.2017. g. do isplate

- 103,52 EUR od 15.03.2017. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.04.2017. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.05.2017. g. do isplate

- 113,88 EUR od 15.07.2017. g. do isplate

- 357,16 EUR od 15.08.2017. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.09.2017. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.10.2017. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.11.2017. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.12.2017. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.01.2018. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.02.2018. g. do isplate

- 103,52 EUR od 15.03.2018. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.04.2018. g. do isplate

- 185,81 EUR od 15.05.2018. g. do isplate

- 113,88 EUR od 15.07.2018. g. do isplate

- 357,16 EUR od 15.08.2018. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.09.2018. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.10.2018. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.11.2018. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.12.2018. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.01.2019. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.02.2019. g. do isplate

- 103,52 EUR od 15.03.2019. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.04.2019. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.05.2019. g. do isplate

- 113,88 EUR od 15.07.2019. g. do isplate

- 357,16 EUR od 15.08.2019. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.09.2019. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.10.2019. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.11.2019. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.12.2019. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.01.2020. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.02.2020. g. do isplate

- 103,52 EUR od 15.03.2020. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.04.2020. g. do isplate

- 185,81 EUR od 15.05.2020. g. do isplate

- 113,88 EUR od 15.07.2020. g. do isplate

- 357,16 EUR od 15.08.2020. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.09.2020. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.10.2020. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.11.2020. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.12.2020. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.01.2021. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.02.2021. g. do isplate

- 103,52 EUR od 15.03.2021. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.04.2021. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.05.2021. g. do isplate

- 113,88 EUR od 15.07.2021. g. do isplate

- 357,16 EUR od 15.08.2021. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.09.2021. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.10.2021. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.11.2021. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.12.2021. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.01.2022. g. do isplate,

sve u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 12.188,02 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od :

- 51,76 EUR od 15.10.2010. g. do isplate

- 264,65 EUR od 15.11.2010. g. do isplate

- 227,75 EUR od 15.12.2010. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.01.2011. g. do isplate

- 238,10 EUR od 15.02.2011. g. do isplate

- 103,52 EUR od 15.03.2011. g. do isplate

- 538,59 EUR od 15.07.2011. g. do isplate

- 357,16 EUR od 15.08.2011. g. do isplate

- 563,28 EUR od 15.09.2011. g. do isplate

- 314,02 EUR od 15.10.2011. g. do isplate

- 26,55 EUR od 15.11.2011. g. do isplate

- 424,71 EUR od 15.07.2012. g. do isplate

- 333,18 EUR od 15.09.2012. g. do isplate

- 86,27 EUR od 15.10.2012. g. do isplate

- 26,55 EUR od 15.11.2012. g. do isplate

- 424,71 EUR od 15.07.2013. g. do isplate

- 333,18 EUR od 15.09.2013. g. do isplate

- 86,27 EUR od 15.10.2013. g. do isplate

- 26,55 EUR od 15.11.2013. g. do isplate

- 424,71 EUR od 15.07.2014. g. do isplate

- 333,18 EUR od 15.09.2014. g. do isplate

- 86,27 EUR od 15.10.2014. g. do isplate

- 26,55 EUR od 15.11.2014. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.04.2015. g. do isplate

- 278,72 EUR od 15.05.2015. g. do isplate

- 424,71 EUR od 15.07.2015. g. do isplate

- 333,18 EUR od 15.09.2015. g. do isplate

- 86,27 EUR od 15.10.2015. g. do isplate

- 26,55 EUR od 15.11.2015. g. do isplate

- 424,71 EUR od 15.07.2016. g. do isplate

- 333,18 EUR od 15.09.2016. g. do isplate

- 86,27 EUR od 15.10.2016. g. do isplate

- 26,55 EUR od 15.11.2016. g. do isplate

- 424,71 EUR od 15.07.2017. g. do isplate

- 333,18 EUR od 15.09.2017. g. do isplate

- 86,27 EUR od 15.10.2017. g. do isplate

- 26,55 EUR od 15.11.2017. g. do isplate

- 424,71 EUR od 15.07.2018. g. do isplate

- 333,18 EUR od 15.09.2018. g. do isplate

- 86,27 EUR od 15.10.2018. g. do isplate

- 26,55 EUR od 15.11.2018. g. do isplate

- 424,71 EUR od 15.07.2019. g. do isplate

- 333,18 EUR od 15.09.2019. g. do isplate

- 86,27 EUR od 15.10.2019. g. do isplate

- 26,55 EUR od 15.11.2019. g. do isplate

- 424,71 EUR od 15.07.2020. g. do isplate

- 333,18 EUR od 15.09.2020. g. do isplate

- 86,27 EUR od 15.10.2020. g. do isplate

- 26,55 EUR od 15.11.2020. g. do isplate

- 424,71 EUR od 15.07.2021. g. do isplate

- 333,18 EUR od 15.09.2021. g. do isplate

- 86,27 EUR od 15.10.2021. g. do isplate

- 26,55 EUR od 15.11.221. g. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 5.914,34 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03.02.2026. godine, kao dana donošenja prvostupanjske presude, do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1. Dana **.**.2011. LZ, kao prvotužiteljica, VZ kao drugotužiteljica, TZ, kao trećetužitelj te HZ, kao četvrtotužiteljica, podnijeli su ovom sudu tužbu protiv tužene za naknadu štete koja je proizašla iz štetnog događaja koji se dogodio 23.9.2010. godine u mjestu Plaški (Lički Podhum, naselje Šupice), a u kojem štetnom događaju je LZ (prvotužiteljica) teško ozlijeđena.

2. Po navedenoj tužbi, pred ovim sudom vodio se predmet pod poslovnim brojem Pn- 4620/2011 u kojem je prvotužiteljica LZ postavila tužbeni zahtjev za:

- naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje,

- naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu,

- naknadu imovinske štete za troškove liječenja i putne troškove,

- rentu s osnove tuđe pomoći i njege te

- rentu s osnova izgubljene zarade,

dok su drugotužiteljica, trećetužitelj i četvrtotužiteljica postavili tužbene zahtjeve za naknadom neimovinske štete zbog naročito teškog invaliditeta prvotužiteljice.

3. Na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 23.01.2017. godine u ovosudnom predmetu Pn-4620/2011, ovaj sud je, na temelju čl. 313. st. 3. Zakona o parničnom postupku donio rješenje kojim se razdvaja postupak po tužbi prvotužiteljice protiv tužene za naknadu štete za rentu s osnova izgubljene zarade, time da će se razdvojeni postupak voditi pod novim poslovnim brojem.

4. Razdvojeni postupak vodio se pod poslovnim brojem Pn-648/2017 (što je ovaj parnični predmet) te slijedom prethodno navedenog proizlazi da je predmet ovog parničnog postupka tužbeni zahtjev tužiteljice OZ protiv tužene Republike Hrvatske za isplatom naknade imovinske štete - rente s osnove izgubljene zarade.

5. Tužiteljica u tužbi i daljnjem tijeku postupka navodi da je teško stradala dana 23. rujna 2010. godine u mjestu Plaški (Lički Podhum, naselje Šupice) od strane pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u incidentnoj situaciji prilikom izvođenja vojne vježbe. Tužiteljica je radila na njivi uobičajene sezonske poljoprivredne radove, kada su se u borbenom manevru iznad nje, vojni avioni, registarskog broja [registarska oznaka] i registarskog broja [registarska oznaka] sudarili i aktivirali rakete čime je prouzročeno teško ozljeđivanje tužiteljice. Ozljede tužiteljice su bile teške i to: multifragmentarna ozlijeda glave, lijeva ruka koja je ostala visjeti na pojedinim žilama, cijelo tijelo joj je bilo izranjavano gelerima, oslabljen joj je sluh, kao posljedica predmetnog ozljeđivanja kod tužiteljice je razvijen teški oblik PTSP- a te ista trpi multiorganske smetnje. Sve navedeno dovelo je do teške i trajne invalidnosti tužiteljice te potrebe za trajnom tuđom pomoći.

6. Nadalje, u tužbi i daljnjem tijeku postupka, tužiteljica tvrdi da je prije predmetnog štetnog događaja ostvarivala vlastite prihode intenzivnim radom na poljoprivrednim imanjima baveći se ratarstvom, voćarstvom i povrtlarstvom, kao i uzgojem stoke i mljekarstvom te je na taj način zarađivala i uzdržavala sebe i svoju majku te obitelji svoje kćeri i sina. Zbog posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju tužiteljica se više ne može baviti navedenim poslovima te stoga tužbenim zahtjevom konačno preciziranim u podnesku od 16.06.2023. godine od tužene potražuje naknadu imovinske štete na ime dospjele rente za izgubljenu zaradu u periodu od rujna 2010. godine do prosinca 2022. godine u iznosu od 274.401,00 kn / 36.419,27 EUR kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na svaki pojedini dospjeli mjesečni iznos rente od dospijeća (15-og dana u mjesecu za prethodni mjesec ) do isplate te potražuje naknadu parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate. Ističe, također, kako se prije podnošenja tužbe, tuženoj obratila odštetnim zahtjevom te je tužena priznala odgovornost, ali nije došlo do mirnog rješenja spora radi čega je podnijela predmetnu tužbu.

7. U odgovoru na tužbu, tužena je priznala da se tužiteljica (kao i ostali oštećenici tj. drugotužiteljica, trećetužitelj i četvrtotužiteljica iz predmeta posl. broj Pn -4620/2011) prije pokretanja ovog parničnog postupka obratila tuženoj odštetnim zahtjevima sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku te je tužiteljici kao akontacijski iznos odštete ponuđen iznos od 350.000,00 kn s osnova naknade neimovinske štete zbog prouzročene povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to pretrpljenih bolova, straha, posttraumatskog stresa te trajno uvećanih potreba uslijed fizičke nesposobnosti, kao i s osnova naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, koji iznos tužiteljica nije prihvatila. Navodi kako je tužiteljici bila ponuđena djelomična naknada štete jer u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva nisu bili poznati svi parametri za potpuno obeštećenje jer liječenje tužiteljice nije bilo dovršeno, kao što nisu bili poznati niti parametri za utvrđivanje imovinske štete s osnove rente za izgubljenu zaradu jer nisu dostavljeni dokazi sa podacima o visini prihoda koje je tužiteljica ostvarivala na svom imanju. Tužena se protivi visini tužbenog zahtjeva s osnova izgubljene zarade te smatra da je potrebno provesti dokaz po vještaku agronomske specijalnosti koji će se stručno izjasniti o prihodima tužiteljice od poljoprivrede obzirom na veličinu obrađivanog poljoprivrednog zemljišta te uzgajanih i usijanih kultura, kao i uzgoja stoke, a uzimajući u obzir i životnu dob i objektivne mogućnosti tužiteljice u obrađivanju zemlje i uzgoju stoke te sukladno tome prihodovanju od istog, obzirom da je tužiteljica u trenutku štetnog događaja imala punih 69 godina.

8. U daljnjem tijeku postupka, tj. na ročištu za glavnu raspravu održanom 9. rujna 2016. godine tužena je priznala nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost. Podneskom od 12. svibnja 2016. godine tužena ističe kako tužiteljica nije u spis priložila dokumentaciju iz koje bi bilo razvidno vlasništvo i površina zemlje koju je tužiteljica obrađivala. Također, ističe kako iz iskaza tužiteljice proizlazi da su tužiteljici u obrađivanju zemlje pomagali članovi obitelji, a što je izvjesno jer nije za očekivati da bi tužiteljica u svojoj životnoj dobi sama radila i privređivala od poljoprivrede. Nadalje, tužena smatra da nije točno da tužiteljica gubi na zaradi onoliko koliko je prije štetnog događaja privređivala jer, uz pomoć članova obitelji i susjeda, i danas na imanju radi i privređuje. Podneskom od 15. studenog 2016. godine tužena ističe kako iz iskaza tužiteljice proizlazi da su joj u obrađivanju zemlje pomagali braća i sestra što znači da nije sama obrađivala zemlju i bavila se ostalim ratarskim i stočarskim poslovima te da ostvareni prihod nije i ne može biti rezultat isključivo njenog angažmana. Također, ističe kako su poljoprivredni poslovi, poslovi koji u pravilu zahtijevaju teži rad zbog čega je životna dob tužiteljice značajan faktor kod utvrđivanja postojanja, visine i trajanja naknade štete za rentu s osnove izgubljene zarade. Nadalje, tužena smatra kako je renta za izgubljenu zaradu koja se traži po mjesecima, nenovčana imovinska šteta čija će se visina odrediti prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke te da zatezna kamata na eventualno dosuđenu rentu ne može teći prije donošenja prvostupanjske presude. U konačnici, tužena predlaže odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnog troška tuženoj.

9. U tijeku dokaznog postupka, sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužiteljice, u rodne listove za VZ, TZ i HZ, u odštetni zahtjev tužiteljice od 12. siječnja 2011. godine, u korespondenciju između punomoćnika tužiteljice i tuženika u mirnom postupku, u, u potvrdu liječnika primarne zdravstvene zaštite tužiteljice od 21. studenog 2016. godine, u veterinarski pregled na gospodarstvu od 28. srpnja 2010. godine, prijepis posjedovnog lista broj 211, k. o. [katastarska općina] od 1. srpnja 2011. godine i 20. rujna 2016., prijepis posjedovnog lista broj 209 k. o. [katastarska općina] od 1. srpnja 2011. godine, prijepis posjedovnog lista broj 38 k. o. [katastarska općina] O od 20. rujna 2016. godine, rješenje Općinskog suda u Ogulinu poslovni broj Zp-4/10 od 11. svibnja 2011. godine, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Mladenu Miškulinu, spec. ortopedu i dr. Gordanu Makariću, spec. psihijatru te dr. Ireni Babić, spec. otorinolaringologu, proveden je dokaz pisanim očitovanjem vještakinje dr. Babić, proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice, dokaz dopunskim saslušanjem tužiteljice, saslušani su VZ i TZ (tada drugotužiteljica i trećetužitelj), proveden je dokaz poljoprivrednim (agronomskim) vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za poljoprivredu Draženu Županiću, dokaz usmenim očitovanjem poljoprivrednog vještaka, dokaz pisanim očitovanjem poljoprivrednog vještaka te je izvršen uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

10. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje ZPP) u njihovoj ukupnosti i svaki zasebno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

11. Kako je među strankama nesporna pasivna legitimacija, štetni događaj i odgovornost ovaj sud nije provodio dokaze radi utvrđivanja navedenih okolnosti te ih ovom presudom neće posebno obrazlagati jer su iste među strankama nesporne.

12. Uvidom u rodne listove koji prileže na listu 22 do 24 spisa ovaj sud je utvrdio da je tužiteljica majka VZ i TZ (drugotužiteljice i trećetužitelja u spisu ovog suda poslovni broj Pn-4620/2011) te kći HZ (četvrtotužiteljice i u spisu ovog suda poslovni broj Pn-4620/2011).

13. Iz iskaza tužiteljice te iskaza njezine kćeri VZ i njezinog sina TZ, ovaj sud je utvrdio da je prije predmetnog štetnog događaja tužiteljica bila zdrava i izrazito vitalna žena, a što potvrđuje i potvrda (svjedodžba) primarnog liječnika zdravstvene zaštite tužiteljice dr. OZN od 21. studenog 2016. godine iz koje proizlazi da uvidom u dostupni kompletni zdravstveni karton tužiteljice nije nađeno evidentiranih ikakvih povreda niti da je tužiteljica bolovala od akutnih i kroničnih bolesti, već se prvi puta 8. studenog 2010. godine spominje predmetna povreda (povreda iz predmetnog štetnog događaja).

14. Nadalje, iz iskaza tužiteljice danog na ročištu za glavnu raspravu 3. prosinca 2014. godine i njezinog dopunskog iskaza danog na ročištu za glavnu raspravu 15. studenog 2016. godine proizlazi da je prije predmetnog štetnog događaja tužiteljica živjela u zajedničkom domaćinstvu sa svojom majkom u [adresa], u selu [adresa] ([adresa]), gdje je uglavnom na zemlji svoje majke, na površini od oko 6 jutara obavljala poslove u poljoprivredi. Kopala je i na dijelu zemlje uzgajala povrće - najviše papriku, paradajz i luk, a u manjim količinama ciklu, repu, blitvu, krastavce i mrkvu, dok je na dijelu te zemlje sijala kukuruz, ječam, pšenicu i djetelinu te sadila krumpir. Imala je dovoljno povrća za svoje domaćinstvo tako da povrće nije morala kupovati, a dio je prodavala mještanima. Nadalje iz spomenutih iskaza tužiteljice proizlazi da su joj u obrađivanju zemlje pomagali braća i sestra i to kod težih poslova kao što je kosidba, a braća su joj i uzorala te prodrljala zemlju. U branju kukuruza, također, joj je besplatno pomagala obitelj, time da od kukuruza, ječma, pšenice i djeteline nije ostvarivala zaradu već je prinos koristila za uzgoj odnosno hranjenje stoke, a sijanje kukuruza i žetvu pšenice kombajnom je plaćala ljudima koji su te poslove za nju obavljali. Također iz navedenih iskaza tužiteljice proizlazi da je prije predmetnog štetnog događaja tužiteljica imala krave, ovce i svinje te da je od kravljeg mlijeka 5 radnih dana u tjednu radila (proizvodila) sir koji je prodavala nakupcima, kao i da je prodavala janjce. Iz dopunskog iskaza tužiteljice, također, proizlazi da za pomoć u obrađivanju zemlje braću i sestru nije plaćala već im je dala nešto povrća ili sira koji je radila, kao i da je prije štetnog događaja sve svakodnevne poslove koji su vezani uz hranjenje stoke, mužnju krava, pravljenje sira, čišćenje štale i svinjca, izbacivanje gnojiva iz štale, puštanje ovaca na pašu i čišćenje snijega do štale, tužiteljica obavljala sama.

15. Istinitost tužiteljičinih iskaza, u prethodno navedenom dijelu, potvrđuje suglasni iskaz njezine kćeri VZ koja je iskazala da je prije predmetnog štetnog događaja njezina majka (ovdje tužiteljica) većinu godine živjela u [adresa], u selu Pothum, općina Plaški, dok bi samo povremeno dolazila k njoj u [adresa] ako bi trebala ići kod zubara ili samo u posjetu njoj (svojoj kćeri) i njenoj obitelji, da je tužiteljica bila izrazito vitalna žena koja je obrađivala zemlju u [adresa], uzgajala raznovrsno povrće koje je imala za sebe, a davala ga je i kćerinoj obitelji te obitelji svoja dva brata, da je od žitarica sijala pšenicu, ječam i kukuruz, da je imala stoku (svinje, krave i ovce) o kojoj se brinula i uglavnom sama obavljala sve poslove oko stoke i sama muzla, da je tužiteljica prije predmetnog štetnog događaja od kravljeg mlijeka radila sir, da je sir prodavala te da je preko svoje kćeri prodavala i otprilike 5-6 janjaca godišnje, da je u branju kukuruza tužiteljici pomagala obitelj (ona kao kći sa svojom obitelji te dva tužiteljičina brata sa svojim obiteljima) te da se sjetva i žetva žitarica obavljala strojno i to sa strojevima koje su imali susjedi iz sela. Suglasno je iskazao i tužiteljičin sin TZ navodeći da je njegova majka (ovdje tužiteljica) prije predmetnog štetnog događaja uzgajala povrće te pšenicu, ječam, kukuruz i djetelinu i prodavala sir, kao i da je od povrća koje je uzgajala hranila sebe i svoju majku, obitelj svoje kćeri, a dio hrane davala je i svojoj braći, a što zna po pričama svoje majke te po onome što je osobno vidio kad bi joj jednom godišnje iz Beograda došao u posjetu.

16. Uvidom u prijepis posjedovnog lista broj 211, k. o. [katastarska općina] od 1.7.2011. i 20.9.2016. godine sud je utvrdio da je kao posjednica navedena majka tužiteljice, HZ, da je u tom posjedovnom listu zavedeno više katastarskih čestica te da se pojedine od njih upotrebljavaju kao oranice, pojedine kao livade, pojedine kao pašnjaci, a pojedine kao šume te da ukupna površina katastarskih čestica sadržanih u tom posjedovnom listu iznosi 34.685 m2.

17. Uvidom u prijepis posjedovnog lista broj 38, k. o. [katastarska općina] od 20.9.2016. godine sud je utvrdio da je kao posjednica navedena majka tužiteljice, HZ, da je u tom posjedovnom listu zavedeno više katastarskih čestica te da se pojedine od njih upotrebljavaju kao oranice, pojedine kao livade, pojedine kao pašnjaci, pojedine kao voćnjaci, pojedine kao šume te jedna kao kuća i dvorište te da ukupna površina katastarskih čestica sadržanih u tom posjedovnom listu iznosi 40.624 m2.

18. Uvidom u prijepis posjedovnog lista broj 209, k. o. [katastarska općina] od 1.7.2011. godine sud je utvrdio da je kao posjednica navedena tužiteljica, da su u tom posjedovnom listu zavedene dvije katastarske čestice i to: kčbr. [katastarska čestica] koja se upotrebljava kao oranica te kčbr. [katastarska čestica] koja se upotrebljava kao šuma, a ukupna površina katastarskih čestica sadržanih u tom posjedovnom listu iznosi 4.701 m2. Tužiteljica je i vlasnica ovih čestica, a što je ovaj sud utvrdio uvidom u rješenje Općinskog suda u Ogulinu, Zemljišno-knjižnog odjela, posl, broj Zp-4/10 od 11.05.2011. kojim je dopuštena uknjižba prava vlasništva na navedenim česticama za korist tužiteljice.

19. Kako je prethodno utvrđeno da je tužiteljica prije štetnog događaja živjela u zajedničkom domaćinstvu sa svojom majkom u selu [adresa] i to na kućnom broju 27 (kako proizlazi iz dopunskog iskaza tužiteljice i adrese koja je u tužbi navedena za majku tužiteljice HZ, ranije četvrtotužiteljicu u spisu Pn-4620/2011) te obzirom da iz dopunskog iskaza tužiteljice proizlazi da je obrađivala zemlju svoje majke, to ovaj sud smatra da je životno logično da je tužiteljica prije predmetnog štetnog događaja obrađivala upravo dio (kako je iskazala 6 jutara što iznosi 34.527,84 m2) katastarskih čestica koje su u prethodno navedenim posjedovnim listovima broj 211, k. o. [katastarska općina] i broj 38, k. o. [katastarska općina], upisane na njezinu majku HZ kao oranice, livade i pašnjaci te sud smatra da je obrađivala i kčbr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] označenu kao oranica za koju je sama tužiteljica upisana kao vlasnica i posjednica. Pri tome sud ističe kako se sve katastarske čestice iz spomenutih posjedovnih listova nalaze u bliskom okruženju obiteljske kuće N [adresa] (u kojoj je tužiteljica živjela s majkom prije štetnog događaja), oko 300 m zračne linije te da se radi o dubokom i plodnom tlu koje je pogodno za uzgoj ratarskih i voćarskih kultura, kako je to utvrđeno na temelju nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka od 4.1.2022.godine.

20. Sud ne vjeruje dopunskom iskazu tužiteljice u dijelu u kojem je iskazala da je prije predmetnog štetnog događaja imala dvije krave, 18 ovaca i 5-6 svinja i to iz razloga što je taj dio njezinog dopunskog iskaza u suprotnosti sa podacima iz veterinarskog pregleda na gospodarstvu izvršenog po ovlaštenom veterinaru iz veterinarske ambulante Josipdolvet d.o.o. dana 28. srpnja 2010. godine (dakle, nepuna 2 mjeseca prije predmetnog štetnog događaja) iz kojeg proizlazi da je na gospodarstvu HZ (majke tužiteljice, sa kojom je tužiteljica živjela u zajedničkom domaćinstvu prije predmetnog štetnog događaja) registrirano 2 goveda, od toga 1 krava i jedno tele, 4 svinje, 12 ovaca te 10 kokoši. Iz istog razloga sud ne prihvaća kao istinit iskaz VZ u dijelu u kojem je iskazala da je prije predmetnog štetnog događaja tužiteljica imala dvije krave i oko 20 starijih ovaca i 4 ili 5 janjaca, obzirom da je u tom dijelu njezin iskaz u suprotnosti sa podacima iz spomenutog veterinarskog pregleda na gospodarstvu izvršenog 28. srpnja 2010. godine.

21. Nadalje, sud ne poklanja vjeru dopunskom iskazu tužiteljice i iskazu VZ u dijelu u kojem su iskazale da je prije predmetnog štetnog događaja od prodaje sira i mlijeka tužiteljica mjesečno zarađivala 5.000,00 kuna. To stoga što su i dopunski iskaz tužiteljice u tom dijelu, kao i iskaz VZ u tom dijelu, u kontradikciji sa osnovnim iskazom tužiteljice u kojem je iskazala da je od prodaje sira i mlijeka ostvarivala zaradu od 2.000,00 kuna mjesečno, a osim toga dopunski iskaz tužiteljice i iskaz VZ o mjesečnoj zaradi tužiteljice od 5.000,00 kuna od prodaje sira prije predmetnog štetnog događaja, kao i dopunski iskaz tužiteljice o proizvodnji 3 komada sira svakog radnog dana, u suprotnosti su i sa provedenim poljoprivrednim vještačenjema što će detaljnije biti obrazloženo dalje u presudi.

22. Također, sud ne prihvaća kao istinit iskaz VZ u dijelu u kojem je iskazivala da je tužiteljica prije predmetnog štetnog događaja svake godine prodavala jedno tele, kao i da je prodavala grah, krumpir i šljive i od toga ostvarivala zaradu. Taj dio iskaza VZ ovaj sud ne prihvaća jer je u suprotnosti s osnovnim i dopunskim iskazom tužiteljice budući da tužiteljica niti u svom osnovnom, a niti u svom dopunskom iskazu nije spomenula da bi prije predmetnog štetnog događaja prodavala jedno tele godišnje, niti da bi prodavala grah, krumpir i šljive i od toga ostvarivala zaradu. Dakle, stav je ovog suda da tužiteljica prije predmetnog štetnog događaja nije ostvarivala zaradu od prodaje teladi, graha, krumpira i šljiva.

23. Iz u tom dijelu suglasnih iskaza tužiteljice te iskaza VZ i TZ, ovaj sud je utvrdio da tužiteljica nakon ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, zbog posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju više ne može obavljati poljoprivredne poslove niti poslove oko stoke, kao niti proizvoditi veće količine sira za prodaju, obzirom da joj je lijeva ruka nefunkcionalna i neupotrebljiva, pri čemu sud ističe kako su iskazi tužiteljice te iskazi VZ i TZ o nefunkcionalnosti lijeve tužiteljičine ruke nakon ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju u suglasnosti s provedenim medicinskim vještačenjem po vještacima dr. Mladenu Miškulinu, ortopedu i dr. Gordanu Makariću, psihijatru koji su u svom pisanom nalazu i mišljenju od 05.03.2015. godine, na temelju uvida u medicinsku dokumentacije tužiteljice i pregleda tužiteljice, utvrdili:

- da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede u vidu konkvasacije lijeve nadlaktice uz višeiverni komplicirani prijelom lijeve nadlaktične kosti te eksplozivnu ranu područja oba kuka, prsišta i abdomena, lijeve šake i glave uz metalna strana tijela,

- da je tužiteljici nakon predmetnog ozljeđivanja višekratno operirana lijeva ruka,

- da su kod tužiteljice po završenom kiruškom liječenju i fizikalnoj terapiji, s ortopedsko- traumatološkog motrišta, zaostale trajne posljedice koje se očituju u nestabilnosti lijevog ramena, stanju nakon konkvasacijske ozljede lijeve nadlaktice uz veliki defekt kože, potkožja i mišića posterolateralne strane lijevog ramena i nadlaktice, u vidu pseudoartroze lijeve nadlaktične kosti, u vidu ograničenja opsega pokreta lijevog ramena u teškom stupnju te u vidu stanja nakon ozljede lijevog n.radijalisa i n.ulnarisa s posljedičnom kljenuti muskulature inervirane n.radijalisom te pareze u inervacijskom području lijevog n.ulnarisa s posljedičnim umanjenjem kako mišićne snage tako i opsega pokreta lijeve šake,

- da su opisane trajne posljedice dovele do smanjenja životne aktivnosti tužiteljice sa ortopedsko-traumatološkog motrišta od 50%,

- da je tužiteljica na psihičkom planu razvila kliničku sliku PTSP-a (F43.1) uz razvoj komorbiditetnog depresivnog poremećaja (F32.2) jer je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji visokog stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet i život, što je, uz dugotrajno liječenje i zaostale tjelesne posljedice, i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja, a što je dovelo do smanjenja životne aktivnosti tužiteljice s psihijatrijskog motrišta od 20% te

- da smanjenje opće životne aktivnosti prvotužiteljice objedinjeno sa ortopedsko- traumatološkog i psihijatrijskog motrišta iznosi 65% te

- da je tužiteljici zbog ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći bila potrebna tuđa pomoć od 05.11.2010. godine do 17.02.2011. godine u opsegu od 6 sati dnevno, od 28.02.2011. godine do 21.03.2011. godine u opsegu od 4 sata dnevno i od 28.04.2011. godine do 05.06.2011. godine u opsegu od 3 sata dnevno.

- da je tužiteljici od 15.06.2011. godine a do kraja života potrebna trajna tuđa pomoć u opsegu od 2 sata dnevno.

24. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Miškulina, ortopeda i dr. Makarića, psihijatra od 05. ožujka 2015. godine, jer su isti izrađeni savjesno, detaljno, u skladu s pravilima medicinske znanosti i vještine, bez proturječnosti, na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju tužiteljice i pregleda tužiteljice, a stav je ovog suda da upravo pregled tužiteljice uz analizu njezine medicinske dokumentacije daje pravu sliku o zdravstvenom stanju tužiteljice nakon predmetnog ozljeđivanja, a u prilog objektivnosti nalaza i mišljenja vještaka dr. Miškulina, ortopeda i dr. Makarića, psihijatra od 05. ožujka 2015. godine govori i činjenica da stranke na isti nisu imale primjedbi.

25. Sud navodi kako je u ovom parničnom postupku provedeno medicinsko vještačenje po vještaku otorinolaringologu dr. Ireni Babić iz kojeg proizlazi da je kod tužiteljice, kao posljedica zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju, po pitanju gubitka sluha došlo do prosječnog gubitka sluha desno na 59,8 dB te lijevo na 50 dB, a koji gubitak sluha je vještakinja ocijenila smanjenjem životne aktivnosti tužiteljice od 10%. Međutim nalaz i mišljenje vještaka otorinolaringologa, ovaj sud nije posebno cijenio jer smatra da opisani gubitak sluha nije utjecao na nemogućnost tužiteljice u obavljanju poljoprivrednih poslova, uzgoju stoke i proizvodnji sira.

26. Nakon svih citiranih medicinskih vještačenja, na ročištu za glavnu raspravu održanom 06. rujna 2016. godine punomoćnik tužiteljice i zakonski zastupnik tuženika naveli su kako nemaju primjedbi na provedena medicinska vještačenja te su učinili u nespornom činjenicu da ukupno smanjenje životne aktivnosti tužiteljice iznosi 75%.

27. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 4.1.2022., poljoprivredni vještak navodi da su u tužbi uz životinje o kojima je brinula tužiteljica i od kojih je ostvarivala zaradu navedene i velike poljoprivredne površine, za koje vještak smatra da ih tužiteljica nije mogla sama obrađivati jer je biljna proizvodnja na otvorenom u poljoprivredi djelatnost koja je vremenski određena klimom i razvojnom fazom biljaka, što znači da se u velikom dijelu poslovi određuju prema stanju nasada i vrlo često se pojedini poslovi vremenski preklapaju, radi čega je potrebno utvrditi koje je poslove u poljoprivredi i u kojem obimu mogla tužiteljica odrađivati sama, a u kojem dijelu i u kojem obimu je trebala tuđu pomoć odnosno pomoć obitelji.

28. Nadalje, poljoprivredni vještak navodi da je radove u poljoprivredi potrebno podijeliti na:

1) redovne svakodnevne poslove vezane uz uzgoj i držanje živih životinja (goveda, svinje, ovce i kokoši) koji se moraju redovno dnevno odrađivati da bi životinje bile zdrave i u dobroj kondiciji. Samo takve životinje mogu dati dobre proizvodne rezultate kroz prirast, količinu i kvalitetu mlijeka, mesa i jaja. Uz svakodnevne redovne poslove čišćenja i hranidbe životinja, to su mužnja krava, briga o teladi, puštanje na pašu i zatvaranje ovaca, puštanje i zatvaranje kokoši te sakupljanje jaja. Priprema hrane za sve vrste i kategorije životinja zahtijevaju različite vrste i količine hrane te različiti broj dnevnih obroka i vrijeme hranidbe. Odstupanje od takvih dnevnih aktivnosti dovode do poremećaja u rastu i razvoju životinja te zdravstvenom stanju životinja, što se očituje kroz lošije proizvodne rezultate i troškove liječenja životinja.

2) sezonske poslove vezane uz biljnu proizvodnju (vrtlarstvo, ratarstvo i voćarstvo), a koji su ograničeni uz povoljne uvjete u sustavu klima-biljka-tlo, a povoljni su za navedene vidove proizvodnje samo u dijelu godine (drugi dio proljeća, ljeto i prvi dio jeseni). Zbog ograničenog vremenskog trajanja povoljnih uvjeta za biljnu proizvodnju često se pojedine proizvodnje preklapaju pa je za njihovu realizaciju potreban veći broj radnika/radnih sati kako bi osigurali pravovremenu i kvalitetnu provedbu potrebnih radova i slijedom toga ostvarili planiranu količinu kvalitetnih i zdravih proizvoda. Ujedno potrebno je naglasiti da radovi na poljoprivredi tijekom sezone nisu linearno raspoređeni, već znatno osciliraju ovisno o vrsti radova (priprema tla, sjetva, održavanje nasada, berba i žetva).

29. Također, poljoprivredni vještak je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 4.1.2022. prikazao utrošak radnog vremena u stočarskoj proizvodnji, u proizvodnji hrane za životinje i proizvodnji sira, a što je, smatra ovaj sud, u skladu s iskazima tužiteljice te iskazom njene kćeri VZ iz čijih, u tom dijelu suglasnih iskaza, proizlazi da je sve poslove oko uzgoja stoke i proizvodnje sira radila tužiteljica sama.

30. Kao osnovu prikaza utroška radnog vremena u stočarskoj proizvodnji, u proizvodnji hrane za životinje i proizvodnji sira, vještak je koristio poredbene podatke dobivene sa dva OPG-a (obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva) koji se bave držanjem mliječnih goveda i proizvodnjom sira te drže i ostale domaće životinje. Na temelju tih podataka vještak je utvrdio slijedeće:

Potrebni dnevni utrošak radnog vremena u stočarskoj proizvodnji:

- čišćenje, hranidba i mužnja krava 2 x dnevno po 1 sat =2 sata,

- priprema hrane za goveda (sijeno, zrno) pola sata,

- čišćenje i hranidba svinja s pripremom hrane 1 sat,

- puštanje, čišćenje i dopunska ishrana ovaca 1 sat,

- puštanje, čišćenje, hranidba kokoši + sabiranje jaja pola sata, odnosno ukupno 5 sati. Potrebni dnevni utrošak radnog vremena za proizvodnju sira (kuhanog):

- vještak navodi da je za 1 sir težine 1,5 kg potrebno 7-10 l mlijeka,

- grijanje mlijeka, sirenje, soljenje i stavljanje u kalup = pola sata za 1 sir,

- grijanje mlijeka, sirenje, soljenje i stavljanje u kalup = 1 sat za 2-3 sira. Potrebni dnevni utrošak radnog vremena za proizvodnju hrane za životinje:

- sjetva, održavanje nasada, žetva žitarica (ječam, pšenica, kukuruz),

- sjetva, održavanje nasada i berba okopavina (stočna blitva, stočna repa)

- košnja, proizvodnja i doprema sijena (livadno sijeno i djetelina),

te vještak procjenjuje za te poslove dnevni angažman od 1 sat dnevno u sezoni. Dakle, za naprijed navedene poslove potrebno je 6 i pol do 7 radnih sati.

31. Vještak je, dalje, naglasio da je uz cjelodnevnu radnu aktivnost potrebno osigurati višekratni odmor i najmanje dva obroka, posebice za žene visoke starosne dobi od sedamdeset godina, kao i da je sedam radnih sati dnevno na fizički teškim poljoprivrednim poslovima odnosno poslovima uzgoja stoke više nego objektivna procjena radne sposobnosti posebice za žene visoke starosne dobi od sedamdeset godina, pri čemu sud ističe da je u toj kategoriji i tužiteljica, koja je, prema podacima iz njenog rodnog lista (list 24 spisa) rođena **.**.1941. godine, iz čega proizlazi da ju u vrijeme štetnog događaja koji se dogodio 23.09.2010. godine, tužiteljica imala navršenih 69 godina i 8 mjeseci, dakle gotovo punih 70 godina.

32. Poljoprivredni vještak je, dalje, utvrdio kako smatra da je tužiteljica na prethodno navedenom poljoprivrednom zemljištu (iz posjedovnih listova broj 211, k. o. [katastarska općina], te broj 38 i 209 k. o. [katastarska općina]) te prema prethodno navedenom stočnom fondu (iz podataka o obavljenom veterinarskom pregledu od 28.07.2010. godine) mogla ostvarivati prinose od uzgoja poljoprivrednih kultura i uzgoja stoke, a slijedom toga i prihode od prodaje dijela tih prinosa. Nadalje vještak je naveo kako smatra da u svim biljnim proizvodnjama, zbog velikih površina, veliku ulogu imaju članovi obitelji tužiteljice, a da je tek manji dio tih poslova tužiteljica mogla obavljati sama zbog zauzetosti poslovima oko domaćih životinja i proizvodnje sira te vremenskog ograničenja u provedbi pojedinih poslova.

33. Nadalje, vještak je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 4.1.2022. istaknuo da proizvodnja mlijeka tijekom godine nije linearan proces s ujednačenim prinosima, već je vrlo dinamičan proces s različitim prinosima. Trajanje standardne laktacije ili mliječnosti iznosi 305 dana (44 tjedna) godišnje, dok je ostatak od 60 dana period suhostaje. Laktacija je dinamičan, a linearan proces koji počinje nakon teljenja i završava nakon 305 dana zasušenjem. Tada počinje period suhostaje, kada je krava visoko bređa i ne proizvodi mlijeko, a traje od zasušenja do teljenja, u prosjeku zadnjih 60 dana bređosti. Period nakon teljenja do odbijanja teleta od krave u pravilu iznosi 9 tjedana. Prvi mjesec tele se hrani samo punomasnim mlijekom, dok je drugi mjesec osnova punomasno mlijeko plus dodatna hrana. U prosjeku za prirast od 1 kg dnevno tele troši 10 litara mlijeka dnevno. Iz navedenog proizlazi da u normalnoj proizvodnji krava daje mlijeko tijekom 10 mjeseci u godini i to Produljenje laktacije, odnosno skraćivanje trajanja suhostaje znatno utječe na zdravlje goveda, a time i na kvalitetu i prinose mlijeka.

34. Poljoprivredni vještak, dalje, navodi da je prema podacima Kataloga kalkulacija tradicijskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za proizvodnju jednog sira, potrebno od 6-9 litara mlijeka, da je cijena jednog sira 50,00 kn, kao i da su u cijeni sira od 50,00 kn ugrađeni troškovi proizvodnje od 18,00 kn (troškovi hrane, veterinarski troškovi, energija i ostali troškovi). Međutim, kako iz iskaza tužiteljice i iskaza njene kćeri VZ proizlazi da je tužiteljica sama te dijelom uz pomoć obitelji proizvodila hranu za životinje (kako je to prethodno utvrdio ovaj sud), vještak je troškove proizvodnje kod tužiteljice procijenio na 10 kn po siru, što znači da je dobit proizvođača odnosno konkretno tužiteljice 40,00 kn po siru odnosno po jednom komadu sira. Pri tome sud ističe kako je i sama tužiteljica u dopunskom iskazu navela da je komad sira prodavala po cijeni od 50,00 kn, dakle, upravo po cijeni koju je utvrdio vještak.

35. Kako iz iskaza tužiteljice i njene kćeri VZ proizlazi da je tužiteljica prije štetnog događaja ostvarivala prihod i od prodaje janjadi, vještak je naveo da je to vrlo izvjesno jer se u normalnom sustavu proizvodnje svaka ovca janji barem jednom godišnje, a kako je tužiteljica imala 12 komada rasplodnih ovaca, pola godišnjeg podmlatka ostavljala je za vlastite potrebe i remont stada, a pola podmlatka (5-6 janjadi) bilo je raspoloživo za prodaju i ostvarivanje prihoda.

36. Uzimajući u obzir neujednačene količine mlijeka kroz period laktacije krave, kao i da je mlijeko za proizvodnju sira dostupno tijekom 8 mjeseci godišnje u potpunosti i još 1 mjesec djelomično, poljoprivredni vještak je u svom osnovnom nalazu i mišljenju od 4. siječnja 2022. godine izračunao količinu (broj komada) sira kojeg je tužiteljica mogla proizvesti i prodati, po mjesecima, time da je svoj izračun bazirao kao da se radi o proizvodnji i prodaji sira od jedne krave (prema podacima prethodno spomenutog veterinarskog pregleda nadležnog veterinara) te uzimajući u obzir da iz dopunskog iskaza tužiteljice proizlazi da je sireve radila kroz 5 radnih dana u tjednu (a što je obrazložio u svojim usmenim očitovanjima od 13.12.2022. i 19.5.2023.) te je prikazao kako svaki komad treba pomnožiti sa 40,00 kn (što je zarada od jednog prodanog sira), na koji način se dobiva izgubljena zarada od prodaje sira po svakom pojedinom mjesecu u godini, u utuženom periodu od 23. rujna 2010 godine (dan štetnog događaja u kojem je tužiteljica teško ozlijeđena) do 31. prosinca 2021. godine. Također, utvrdio je da je cijena jednog prodanog janjca iznosila 700,00 kn te je izračunao izgubljenu zaradu od prodaje 5 - 6 janjaca godišnje, sve uz utvrđeno 7 satno radno vrijeme dnevno.

37. Poljoprivredni vještak je u svom nalazu i mišljenju od 04.01.2022.godine izračunao i koliko iznosi izgubljena zarada tužiteljice od prodaje jednog teleta godišnje, kao i izgubljena zarada od prodaje graha, krumpira i šljiva, međutim obzirom da je stav ovog suda da tužiteljica prije predmetnog štetnog događaja nije ostvarivala zaradu od prodaje teladi, graha, krumpira i šljiva (iz već prethodno obrazloženih razloga), to sud u ovoj presudi neće obrazlagati niti cijeniti pisani nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka od 04.01.2022.godine, niti njegov dopunski pisani nalaz i mišljenje od 31.05.2023. godine u dijelu u kojem je poljoprivredni vještak utvrđivao izgubljenu zaradu tužiteljice od prodaje teladi, graha, krumpira i šljiva, kao niti dijelove njegovih usmenih očitovanja koji se odnose na isto.

38. Tužiteljica nije imala primjedbi na pisani nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka, dok je tužena navela kako je evidentno da mogućnost privređivanja u poljoprivredi nije jednaka u šezdesetim i osamdesetim godinama života, slijedom čega tužena smatra da vještačenjem utvrđena visina izgubljene zarade prema prihodima koje je tužiteljica ostvarivala prije predmetnog štetnog događaja ne može biti ispravna. Također, budući se broj krava na poljoprivrednom gospodarstvu nije mijenjao u odnosu na razdoblje prije štetnog događaja, to tužena smatra da vještačenjem nisu trebali biti obuhvaćeni prihodi od prodaje sira i teladi.

39. U svom usmenom očitovanju danom na raspravi održanoj dana 13.12.2022. poljoprivredni vještak je, očitujući se na prigovore tužene, iskazao da je, iako je tužiteljica iskazala da je imala dvije krave, on svoj izračun u pisanom nalazu i mišljenju od 4.1.2022. bazirao na službenim podacima tj. veterinarskom pregledu na gospodarstvu od 28.7.2010. godine izrađenom po veterinaru iz Veterinarske ambulante Josipdolvet d.o.o. (56-71 spisa) iz kojeg je vidljivo da je na gospodarstvu majke ovdje tužiteljice, HZ, utvrđeno da postoji jedna krava, a nema službene dokumentacije o promjeni broja krava u kasnijem razdoblju. Prema tome u svom izračunu za proizvodnju i prodaju sira od mjeseca siječnja do mjeseca prosinca u utuženim godinama, svoj izračun bazirao je kao da se radi o proizvodnji i prodaji sira od jedne krave. Nadalje, vještak je naveo da je cijenu proizvodnje sira u iznosu od 40,00 kuna po jednom komadu sira izračunao na način koji je obrazložen u njegovom pisanom nalazu i mišljenju u dijelu Proizvodnja sira te je obrazložio da je količina proizvedenih sireva u pojedinom mjesecu tijekom kalendarske godine vezana uz kretanje laktacije goveda što je dinamičan proces jer krava ne daje jednaku količinu mlijeka tijekom cijele godine, a kretanje laktacije prikazano je u dijelu nalaza i mišljenja Proizvodnja mlijeka tijekom godine. Naglasio je da je prilikom izračuna izgubljene zarade uzeo u obzir životnu dob tužiteljice što je vidljivo iz njegovog pisanog nalaza i mišljenja gdje je naveo da je prema svojoj životnoj dobi tužiteljica mogla raditi fizički najviše 7 radnih sati dnevno što ne mora biti i nije uvijek u kontinuitetu jer proizvodnja sira zahtijeva čistoću i higijenu te se treba nakon čišćenja i hranidbe životinja oprati i obući u čistu odjeću i obuću kada se pristupa proizvodnji sira. Također, vještak je objasnio da u cijenu prodaje jednog janjca od 700 kn ne ulaze nikakvi troškovi hrane obzirom da se janjci u prvoj fazi života hrane majčinim mlijekom, a nakon odbijanja od mlijeka, idu u prodaju. Također, nisu tu uračunati niti troškovi prodaje obzirom da janjci nisu prodavani u trgovini niti na sajmu nego prijateljima, i poznanicima što se može okarakterizirati kao prodaja na vlastitom dvorištu. Cijena prodaje janjaca od 700,00 kn po janjcu uzeta je kao cijena žive vage.

40. Tužiteljica nije prigovarala usmenom očitovanju poljoprivrednog vještaka od 13. prosinca 2022. godine, dok je tužena i nadalje ostala kod prigovora na pisani nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka od 4. siječnja 2022. godine te je također, prigovorila i spomenutom usmenom očitovanju poljoprivrednog vještaka iz razloga što vještak nije uzeo u obzir ulazne troškove kod prodaje janjaca i teladi, kao što su npr. troškovi goriva, prehrane radnika (makar to bili i rođaci), troškovi oplodnje te troškovi prodaje.

41. U svom dopunskom usmenom očitovanju danom na raspravi održanoj dana 19.5.2023., poljoprivredni vještak je vezano uz proizvodnju sira, ponovio (kao što je rekao i u svom usmenom očitovanju na ročištu održanom 13.12.2022. godine), da je količina proizvedenih sireva u pojedinom mjesecu tijekom kalendarske godine vezana uz kretanje laktacije goveda obzirom da krava ne daje jednaku količinu mlijeka tijekom cijele godine. Obzirom da je tužiteljica u svom dopunskom iskazu navela da je sireve radila kroz 5 radnih dana u tjednu, obrazložio je da je prema tome izračun izgubljene zarade koji se odnosi na proizvodnju sira, dobio na način da je pomnožio broj radnih dana svakog pojedinog mjeseca sa količinom sira koja se proizvede u jednom danu i onda dalje pomnožio sa cijenom proizvodnje jednog sira. Ponovio je da je cijenu prodaje janjaca od 700,00 kn po janjcu uzeo kao cijenu žive vage, ali ista zarada bi za tužiteljicu bila i da je uzeo u obzir klaonički obrađenu životinju i to stoga što kada se životinja prodaje po cijeni žive vage, prodajna cijena po kili je niža nego kod cijene klaonički obrađene životinje, ali kad se prodaje životinja po cijeni žive vage, onda je ukupna težina životinje veća nego kada se životinja prodaje kao klaonički obrađena, tako da se u konačnici dobije jednaka cijena odnosno zarada. Vještak je, nadalje, objasnio da kod uzgoja ovaca u malim obiteljskim gospodarstvima i kod manjeg broja ovaca, što je manje od 50, kao što je slučaj bio i kod tužiteljice prije štetnog događaja, vlasnici u sastavu stada drže ovnove koji se koriste za prirodni pripust odnosno za rasplod, što znači da nema troška veterinara i umjetnog osjemenjivanja. Također, u pravilu, ako nema nikakvih komplikacija, ovce se janje same, tako da niti tu nema troška veterinara. Kako iz iskaza VZ proizlazi da je tužiteljica prodavala 5-6 janjaca godišnje, tako je on u mjesecu ožujku uzeo kao da je prodala 3 janjca, a u mjesecu travnju 2-3 janjca i to je iskazao kroz godine na način da je u mjesecu travnju jedne godine uzeto kao da je prodano 3 janjca, a druge godine 2 janjca.

42. Na upit suda, obzirom na dopunski iskaz tužiteljice sa ročišta 15.11.2016. godine iz kojeg proizlazi da je i prije štetnog događaja tužiteljica plaćala ljude za sjetvu kukuruza te da je plaćala osobu koja je žela pšenicu kombajnom, da li je u 10,00 kn troškova proizvodnje sira, uračunao troškove žetve pšenice i troškove sijanja kukuruza, kao troškove koji su potrebni za proizvodnju vlastite hrane za životinje, vještak je odgovorio da te troškove nije odbio od dobiti odnosno zarade te da ne može napamet izračunati koliko troškovi žetve pšenice i troškovi sijanja kukuruza iznose, već te podatke mora izračunati temeljem Kataloga kalkulacija poljoprivredne proizvodnje radi čega je zamolio da mu sud odredi rok od 30 dana da izradi dopunski nalaz i mišljenje u kojem će točno izračunati koliko novčano iznose troškovi žetve pšenice i troškovi sijanja kukuruza koji su potrebni za proizvodnju vlastite hrane za stoku te će te troškove pribrojati do sada izračunatim troškovima proizvodnje sira od 10,00 kn te nakon odbijanja svih troškova proizvodnje sira, izračunati koliko iznosi dobit tužiteljice po jednom komadu sira, a posljedično tome izračunat će i koliko iznosi izgubljena zarada tužiteljice po mjesecima.

43. Obzirom da iz usmenog očitovanja poljoprivrednog vještaka od 19.05.2023. godine proizlazi da u 10,00 kuna troškova proizvodnje sira nije uračunao troškove žetve pšenice i troškove sijanja kukuruza (a koje je troškove tužiteljica plaćala kako to proizlazi iz njezinog dopunskog iskaza) kao troškove koji su potrebni za proizvodnju vlastite hrane za životinje, to je ovaj sud obvezao poljoprivrednog vještaka da izradi dopunski nalaz i mišljenje u kojem će izračunati koliko novčano iznose troškovi žetve pšenice i troškovi sijanja kukuruza koji su potrebni za proizvodnju vlastite hrane za stoku te da te troškove pribroji do sada izračunatim troškovima proizvodnje jednog sira od 10,00 kuna te nakon odbijanja svih troškova proizvodnje sira izračunati koliko iznosi dobit odnosno zarada tužiteljice po jednom komadu sira, a posljedično tome izračunati i koliko iznosi izgubljena zarada tužiteljice po mjesecima.

44. U svom dopunskom pisanom nalazu i mišljenju od 31.5.2023. poljoprivredni vještak navodi da je prilikom utvrđivanja troškova proizvodnje sira učinjen previd i pritom nisu uzeti u obzir troškovi usluga strojne žetve pšenice i strojne sjetve kukuruza, koji su potrebni za proizvodnju vlastite hrane za stoku, a koje su za tužiteljicu obavljale druge osobe i koje je tužiteljica plaćala. Za izračun troškova usluga strojne žetve pšenice i strojne sjetve kukuruza korišten je Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje izdan od strane Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva gdje su prikazani prinosi, troškovi i prihodi po jedinici površine za sve važnije poljoprivredne kulture koje mogu ostvariti dobri poljoprivredni proizvođači u RH. Tu su navedeni svi troškovi potrebnih inputa (sjeme, gnojivo, zaštita) i troškovi mehanizacije (vlastite i unajmljene). Prema podacima iz Kataloga kalkulacija poljoprivredne proizvodnje troškovi žetve pšenice i troškovi sijanja kukuruza iznose 12,5% ukupnih troškova u proizvodnji vlastite hrane za stoku. U ukupnom trošku proizvodnje hrane od 8,00 kn po jednom siru, troškovi žetve pšenice i troškovi sijanja kukuruza iznose 12,5% ukupnih troškova, što iznosi 1,00 kn po siru. Slijedom navedenog novo procijenjeni troškovi proizvodnje procjenjuju se na 11 kn po jednom siru, što znači da je dobit proizvođača 39,00 kn po jednom siru.

45. Slijedom navedenog, poljoprivredni vještak je u svom dopunskom nalazu i mišljenju od 31. svibnja 2023. godine izračunao izgubljenu zaradu tužiteljice u utuženom periodu od 23. rujna 2010. godine do 31. prosinca 2021. godine po godinama i po mjesecima, uzevši kod izračuna izgubljene zarade od prodaje sira, cijenu jednog sira od 39,00 kn, kao i prodaju janjaca po cijeni od 700,00 kn po janjcu. Međutim kako je i u dopunskom nalazu i mišljenju od 31. svibnja 2023. vještak u izračun izgubljene zarade osim izgubljene zarade od prodaje sira i janjaca uračunao i izgubljenu zaradu od prodaje teladi, graha, krumpira i šljiva, što ovaj sud ne prihvaća (iz prethodno obrazloženih razloga) to proizlazi da je izračun izgubljene zarade iz dopunskog nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka matematički točan, ali ga sud neće cijeniti u dijelu u kojem je utvrđivao izgubljenu zaradu tužiteljice od prodaje teladi, graha, krumpira i šljiva.

46. Tužiteljica nije imala primjedbi na dopunski nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka od 31.05.2023. godine, dok je tužena na isti istaknula identične prigovore kao na osnovni pisani nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka.

47. U svom dopunskom usmenom očitovanju danom na raspravi održanoj dana 18.10.2024., poljoprivredni vještak je iskazao da je, prilikom procjene izgubljene zarade od neostvarene poljoprivredne proizvodnje, i u svom osnovnom i u dopunskom nalazu i mišljenju u obzir uzeo samo jednu kravu jer je prilikom veterinarskog pregleda gospodarstva, a prije štetnog događaja, na gospodarstvu utvrđena samo jedna krava i jedno tele. Dakle, što se tiče broja krava na gospodarstvu, nije se vodio iskazom tužiteljice, nego dokumentacijom koja prileži spisu gdje se spominje samo jedna krava i jedno tele. Na poseban upit zakonskog zastupnika tužene "Da li krava, dok je noseća (stelna) daje mlijeko i može li se musti?", vještak je odgovorio da se krava može musti i krava daje mlijeko u prvih 7 mjeseci graviditeta te nakon toga nastupa period zasušivanja odnosno krava u naredna 2 mjeseca do teljenja ne daje mlijeko. Također, u mjesecu kada se krava oteli, svo mlijeko popije tele, dok u drugom mjesecu nakon teljenja, najmanje polovicu mlijeka se potroši za daljnji rast i razvoj teleta, a ostala polovica se može utrošiti za proizvodnju sira. Nakon dva mjeseca od teljenja, tele se može odvojiti od krave i ići u prodaju ili u daljnji uzgoj, bez hranidbe mlijekom, već se tada počinje hraniti ostalim vrstama životinjske hrane. Ovo što je prethodno opisao tj. periode kada krava daje mlijeko, a kada ne, vidljivo je i u njegovom osnovnom i dopunskom nalazu i mišljenju kroz mjesece ožujak do svibanj da nema mlijeka, dakle, radi se o 2 zadnja mjeseca graviditeta krave i prvom mjesecu kad se tele oteli, a sljedeći mjesec tj. mjesec lipanj je mjesec u kojem je vidljiva polovica količine proizvodnje sira jer u tom mjesecu je još polovica količine mlijeka potrebna za rast i razvoj teleta. Na upit suda "Zašto je u mjesecu veljači u njegovom nalazu i mišljenju te u dopunskom nalazu i mišljenju prikazana proizvodnja od samo jednog komada sira dnevno, a u mjesecu srpnju od 3 komada dnevno, dok je u ostalim mjesecima u kojima je prikazana proizvodnja sira, prikazana proizvodnja sira od 2 komada dnevno?" vještak je pojasnio da proces laktacije odnosno davanja mlijeka kod goveda nije linearan nego dinamičan proces, gdje krava u periodu nakon teljenja u pravilu daje veće količine mlijeka, što je konkretno u nalazu prikazano u mjesecu srpnju, dok je u mjesecu veljači laktacija manja jer u mjesecu ožujku nastupa period suhostaje. Obzirom na navedeno, dane su i količine sira koje je tužiteljica mogla proizvesti, time da je ponovio da je detaljno proces laktacije krave opisao u svom osnovnom nalazu i mišljenju od 4.1.2022. godine, na stranici 14 istog.

48. Tužiteljica nije imala prigovora na dopunsko usmeno očitovanje poljoprivrednog vještaka od 18. listopada 2024. godine, a niti tužena nije prigovarala tom usmenom očitovanju poljoprivrednog vještaka, niti je nakon tog usmenog očitovanja tužena predlagala provođenje novog poljoprivrednog vještačenja.

49. Sud smatra da je poljoprivredni vještak u svom osnovnom pisanom nalazu i mišljenju od 01.04.2022. godine, u skladu s pravilima poljoprivredne i stočarske struke, na temelju relevantnih podataka, detaljno i jasno prikazao dnevni utrošak radnog vremena u stočarskoj proizvodnji, u proizvodnji hrane za životinje i proizvodnji sira u ukupnom trajanju između 6 i pol i 7 sati dnevno, da je pravilno utvrdio da je žena visoke starosne dobi od 70 godina (što je i tužiteljica, kako je već prethodno obrazloženo) radno sposobna obavljati poljoprivredne poslove odnosno poslove vezane uz uzgoj stoke u trajanju od maksimalno 7 sati dnevno, što ne mora biti kontinuirani rad, da je precizno prikazao i obrazložio proces laktacije krava te uzimajući u obzir dinamičan proces laktacije krava tj. da krava ne daje jednaku količinu mlijeka u svakom mjesecu u godini, kao i uzimajući u obzir sedmosatno radno vrijeme dnevno, pravilno po mjesecima, utvrdio količinu sira koju je tužiteljica mogla proizvesti te stoga taj dio njegovog osnovnog nalaza i mišljenja prihvaća, ali ne prihvaća izračunatu zaradu od prodaje jednog komada sira od 40,00 kn i to stoga što prilikom izračuna zarade od jednog komada sira vještak nije odbio troškove strojne žetve pšenice i strojne sjetve kukuruza (kako to proizlazi iz usmenog očitovanja poljoprivrednog vještaka od 19. svibnja 2023. godine), radi čega je vještak pogrešno izračunao višu zaradu po jednom komadu sira nego što ona doista jest, a posljedično i izračun ukupne izgubljene zarade s osnove prodaje sira po godinama nije ispravan.

50. Sud, kao jasan, stručan i bez proturječnosti, prihvaća dopunski pisani nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka od 31. svibnja 2023. godine u dijelu izračuna izgubljene zarade tužiteljice s osnove proizvodnje sira obzirom da je prilikom izračuna zarade koja se ostvari od prodaje jednog komada sira uračunao troškove strojne žetve pšenice i strojne sjetve kukuruza (koje je tužiteljica plaćala prije predmetnog štetnog događaja) te u tom dopunskom pisanom nalazu i mišljenju utvrdio da troškovi proizvodnje sira iznose 11,00 kuna po jednom siru iz čega proizlazi da je dobit odnosno zarada proizvođača (tužiteljice) 39,00 kuna po jednom siru. Sud smatra da je dopunski pisani nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka izrađen u skladu s pravilima poljoprivredne i stočarske struke, detaljno i savjesno, uzimajući u obzir sve troškove proizvodnje koje je tužiteljica imala kod proizvodnje sira te stoga ovaj sud taj dopunski pisani nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka prihvaća u dijelu izračuna količine proizvedenog sira po mjesecima i visine izgubljene zarade proizvođača (tužiteljice) od prodaje jednog sira od 39,00 kn i visine izgubljene zarade od prodaje sira po mjesecima. Također, sud pisani dopunski nalaz i mišljenje prihvaća i u dijelu količine prodanih janjaca i izračuna izgubljene zarade od 700,00 kn / 92,91 EUR po komadu prodanog janjca, kao stručan i utemeljen na relevantnim podacima dobivenim iz stručne i znanstvene literature koju je poljoprivredni vještak naveo na stranici 2 svog nalaza i mišljenja.

51. Također, sud prihvaća usmena očitovanja poljoprivrednog vještaka od 13.12.2022., 19.05.2023. i 18.10.2024. jer je istima vještak jasno i stručno obrazložio dijelove svog osnovnog i dopunskog pisanog nalaza i mišljenja koje je sud prihvatio kao pravno relevantne u ovom postupku te stoga jer je istima u konačnici otklonio sve prigovore stranaka.

52. Slijedom navedenog, na temelju analize svih prethodno navedenih dokaza, ovaj sud smatra:

- da je tužiteljica prije predmetnog štetnog događaja bila potpuno zdrava i izrazito vitalna žena,

- da je u selu [adresa] u [adresa], pretežito na zemlji svoje majke HZ (sa kojom je živjela u zajedničkom domaćinstvu prije predmetnog štetnog događaja), a manjim dijelom na svojoj zemlji, uzgajala razno povrće i žitarice

- da su, zbog velike površine zemlje na kojoj je tužiteljica uzgajala razno povrće i žitarice te životne dobi tužiteljice (koja je u trenutku štetnog događaja imala 69 godina i 8 mjeseci), u obavljanju poljoprivrednih poslova koji se obavljaju strojno (kao što je primjerice obrađivanje zemlje, sjetva i žetva žitarica, košnja i prijevoz) i ručno (primjerice berba kukuruza) značajnu ulogu imali šire obitelji tužiteljice (kćer sa članovima svoje obitelji, braća tužiteljice i njihove obitelji te sestra), a uz njih i seljani (susjedi) koji su strojno sijali i želi žitarice.

53. Nadalje, analizirajući sve prethodno navedene dokaze, stav je ovog suda:

- da je prije predmetnog štetnog događaja tužiteljica kao potpuno zdrava žena, sama obavljala poslove oko uzgoja stoke (domaćih životinja) i proizvodnje te prodaje kravljeg sira i janjadi, u sedam satnom radnom vremenu dnevno koje je bilo primjereno njenoj životnoj dobi i koje nije nužno bilo u kontinuitetu zbog prirode poslova oko uzgoja stoke i proizvodnje i prodaje sira,

- da je od prodaje sira i prodaje janjadi tužiteljica ostvarivala zaradu,

- da nakon stradavanja u predmetnom štetnom događaju tužiteljica više ne može obavljati poslove oko uzgoja stoke (domaćih životinja) i proizvoditi sir u većim količinama za prodaju, već minimalno samo za potrebe svog domaćinstva i to prvenstveno zbog gotovo potpune nefunkcionalnosti lijeve ruke te dijelom i zbog postraumatskog stresnog poremećaja i depresivnog poremećaja (bezvoljna je, napeta, anksiozna, kako proizlazi iz provedenog medicinskog vještačenja po vještacima dr. Miškulinu i dr. Makariću te iskaza tužiteljice i njene kćeri VZ), a što su posljedice ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju te

- da tužiteljica nakon štetnog događaja gubi na zaradi koju je ostvarivala od prodaje janjadi i prodaje sira jer ne može prodavati janjad i sir, zbog nemogućnosti obavljanja poslova oko uzgoja stoke (domaćih životinja) i proizvodnje sira u većim količinama za prodaju

- da tužiteljica ne gubi na zaradi od prodaje graha, krumpira, šljiva i teladi jer tužiteljica niti u svom osnovnom, a niti u svom dopunskom iskazu nije spomenula da bi prije predmetnog štetnog događaja prodavala jedno tele godišnje, niti da bi prodavala grah, krumpir i šljive i od toga ostvarivala zaradu.

54. Pri tome sud ističe da tuženik ni na koji način nije dokazao da tužiteljica zbog svoje visoke životne dobi (rođena 1941. godine), a prema svom zdravstvenom stanju kakvo je bilo u trenutku predmetnog štetnog događaja, ne bi mogla redovno ostvarivati zaradu od prodaje sira i prodaje janjadi u utuženom periodu čak i da nije stradala u predmetnom štetnom događaju, niti je za isto predložio ikakve dokaze.

55. Iz dopunskog pisanog nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka od 31. svibnja 2023. godine, proizlazi da je u mjesecu siječnju proizvodnja i prodaja sira iznosila 2 komada dnevno, a kako mjesec siječanj ima 23 radna dana to proizlazi da je tužiteljica u mjesecu siječnju mogla proizvesti i prodati 46 komada sira, što pomnoženo sa 39,00 kn po jednom komadu sira iznosi 1.794,00 kn / 238,10 EUR. U mjesecu veljači proizvodnja i prodaja sira iznosila je 1 komad dnevno, a kako mjesec veljača ima 20 radnih dana to proizlazi da je tužiteljica u mjesecu veljači mogla proizvesti i prodati 20 komada sira, što pomnoženo sa 39,00 kn po jednom komadu sira iznosi 780,00 kn / 103,52 EUR. U mjesecu ožujku i mjesecu travnju nema izgubljene zarade s osnove proizvodnje i prodaje sira obzirom da je u tim mjesecima suhostaja goveda, tako da nema mlijeka za sir. Međutim, iz provedenog poljoprivrednog vještačenja proizlazi da je u mjesecu ožujku moguća prodaja tri janjca po cijeni od 700,00 kn po komadu, tako da izgubljena zarada u mjesecu ožujku od prodaje janjaca iznosi 2.100,00 kn / 278,72 EUR, dok je u mjesecu travnju moguća prodaja dva do tri janjca po cijeni od 700,00 kn po komadu, tako da izgubljena zarada u mjesecu travnju od prodaje janjaca iznosi 1.400,00 kn / 185,81 EUR (ukoliko su prodana dva janjca) odnosno 2.100,00 kn / 278,72 EUR (ukoliko su prodana tri janjca). Niti u mjesecu svibnju nema izgubljene zarade s osnove proizvodnje i prodaje sira obzirom da je u tom mjesecu period teljenja, kada također, nema mlijeka za sir. U mjesecu lipnju proizvodnja i prodaja sira iznosila je 1 komad dnevno, a kako mjesec lipanj ima 22 radna dana to proizlazi da je tužiteljica u mjesecu lipnju mogla proizvesti i prodati 22 komada sira, što pomnoženo sa 39,00 kn po jednom komadu sira iznosi 858,00 kn / 113,88 EUR. U mjesecu srpnju proizvodnja i prodaja sira iznosila je 3 komada dnevno, a kako mjesec srpanj ima 23 radna dana to proizlazi da je tužiteljica u mjesecu srpnju mogla proizvesti i prodati 69 komada sira, što pomnoženo sa 39,00 kn po jednom komadu sira iznosi 2.691,00 kn / 357,16 EUR. U mjesecu kolovozu proizvodnja i prodaja sira iznosila je 2 komada dnevno, a kako mjesec kolovoz ima 23 radna dana to proizlazi da je tužiteljica u mjesecu kolovozu mogla proizvesti i prodati 46 komada sira, što pomnoženo sa 39,00 kn po jednom komadu sira iznosi 1.794,00 kn / 238,10 EUR. U mjesecu rujnu proizvodnja i prodaja sira iznosila je 2 komada dnevno, a kako mjesec rujan ima 22 radna dana to proizlazi da je tužiteljica u mjesecu rujnu mogla proizvesti i prodati 44 komada sira, što pomnoženo sa 39,00 kn po jednom komadu sira iznosi 1.716,00 kn / 227,75 EUR. U mjesecu listopadu proizvodnja i prodaja sira iznosila je 2 komada dnevno, a kako mjesec listopad ima 23 radna dana pa proizlazi da je tužiteljica u mjesecu listopadu mogla proizvesti i prodati 46 komada sira, što pomnoženo sa 39,00 kn po jednom komadu sira iznosi 1.794,00 kn / 238,10 EUR. U mjesecu studenom proizvodnja i prodaja sira iznosila je 2 komada dnevno, a kako mjesec studeni ima 22 radna dana to proizlazi da je tužiteljica u mjesecu studenom mogla proizvesti i prodati 44 komada sira, što pomnoženo sa 39,00 kn po jednom komadu sira iznosi 1.716,00 kn / 227,75 EUR. U mjesecu prosincu proizvodnja i prodaja sira iznosila je 2 komada dnevno, a mjesec prosinac ima 23 radna dana pa proizlazi da je tužiteljica u mjesecu prosincu mogla proizvesti i prodati 46 komada sira, što pomnoženo sa 39,00 kn po jednom komadu sira iznosi 1.794,00 kn / 238,10 EUR.

56. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 3. prosinca 2014. godine tužiteljica je iskazala "danas zarađujemo tako što imamo jednu kravu te ima mlijeka, zakoljemo koju ovcu". U svom dopunskom iskazu danom na ročištu za glavnu raspravu 15. studenoga 2016. godine tužiteljica je na upit zakonskog zastupnika tuženika da li je u svom iskazu od 3. prosinca 2014. iskazala da nakon nesreće zarađuje na način da se zakolje koja ovca, potvrdila da jest tako iskazala, time da je pojasnila da se ne kolje ovca nego janje te je nadalje, navela da unatrag godinu do dvije dana više ne zarađuje na taj način nego se janje koje se zakolje koristi samo za kućne potrebe odnosno potrebe šire familije.

57. Iz iskaza VZ, kćeri tužiteljice, proizlazi nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljica nije živjela u [adresa] u selu [adresa], već da je živjela kod svoje kćeri VZ u [adresa], obzirom da je oko lijeve ruke i lijevog uha imala željezne šipke te se nije mogla samostalno kretati niti micati, a tek nakon što su joj u rujnu 2014. skinute sve šipke tužiteljica je mogla otići u [adresa]. Navedeni dio iskaza VZ ovaj sud prihvaća jer je u suglasju sa medicinskom dokumentacije tužiteljice i provedenim medicinskim vještačenjem po vještacima dr. Miškulinu, ortopedu, i dr. Makariću, psihijatru.

58. Uzimajući u obzir da je svoj dopunski iskaz tužiteljica dala 15. studenoga 2016. godine, te da je tada iskazala da unatrag godinu do dvije dana više ne zarađuje od klanja odnosno prodaje janjaca, a u svom osnovnom iskazu od 3. prosinca 2014. godine, iskazala je "danas zarađujemo tako što imamo jednu kravu te ima mlijeka, zakoljemo koju ovcu", to ovaj sud smatra da je tužiteljica uz pomoć članova svoje obitelji u razdoblju od rujna 2014. godine, kada se vratila živjeti u [adresa], u [adresa], do studenoga 2015. godine (što je godinu dana unatrag računajući od ročišta održanog 15. studenoga 2016. godine na kojem je tužiteljica dala dopunski iskaz) ostvarivala zaradu od prodaje janjaca, a kako je vrijeme prodaje janjaca, prema poljoprivrednom vještačenju u mjesecu ožujku i mjesecu travnju, to proizlazi da u mjesecu ožujku i travnju 2015. godine tužiteljica nije gubila na zaradi od prodaje janjaca, slijedom čega joj ovaj sud ne priznaje izgubljenu zaradu od prodaje janjaca u 2015. godini u iznosu od 2.100,00 kn / 278,72 EUR za mjesec ožujak 2015. godine te u iznosu od 2.100,00 kn / 278,72 EUR za mjesec travanj 2015. godine.

59. Također, iz dopunskog iskaza tužiteljice od 15. studenoga 2016. proizlazi da nakon predmetnog štetnog događaja nije ništa mogla raditi oko životinja, a koji dio njezinog iskaza ovaj sud prihvaća jer je u suglasnosti sa iskazom tužiteljičine kćeri VZ, kao i sa provedenim medicinskim vještačenjem u ovoj pravnoj stvari. Međutim, tužiteljica je u svom dopunskom iskazu iskazala kako je njezina majka prodavala sir i mlijeko oko godinu dana nakon što je tužiteljica stradala u predmetnom štetnom događaju te na taj način ostvarivala zaradu. Obzirom na navedeno te uzimajući u obzir činjenicu da su tužiteljica i njezina majka prije štetnog događaja živjele u istom domaćinstvu, stav je ovog suda da je zarada od prodaje sira odnosno mlijeka bila zarada tog domaćinstva te da je istu tu zaradu, koju je do štetnog događaja za domaćinstvo svojim radom tj. prodajom sira ostvarivala tužiteljica, u prvoj godini nakon tužiteljičinog stradavanja, umjesto tužiteljice ostvarivala njena majka, radi čega ovaj sud smatra da tužiteljica nema pravo na izgubljenu zaradu od prodaje sira od mjeseca rujna 2010., u kojem je stradala, do mjeseca rujna 2011.godine, tim više što niti iz jednog provedenog dokaza u ovom postupku ne proizlazi da bi tužiteljica svojoj majci plaćala za obavljanje svih onih poslova koji su potrebni da se proizvede i proda sir.

60. Slijedom navedenog, ovaj sud ne priznaje tužiteljici zaradu od prodaje sira za mjesec rujan 2010. godine u iznosu od 390,00 kn / 51,76 EUR (5 radnih dana od dana štetnog događaja do konca rujna 2010. po 2 komada sira dnevno x 39,00 kn zarade po jednom siru), za mjesec listopad 2010. godine u iznosu 1.794,00 kn / 238,10 EUR, za mjesec studeni 2010. godine u iznosu od 1.716,00 kn / 227,75 EUR, za mjesec prosinac 2010. godine u iznosu od 1.794,00 kn / 238,10 EUR, za mjesec siječanj 2011. godine u iznosu od 1.794,00 kn / 238,10 EUR, za mjesec veljaču 2011. godine u iznosu od 780,00 kn / 103,52 EUR, za mjesec lipanj 2011. godine u iznosu od 858,00 kn / 113,88 EUR, za mjesec srpanj 2011. godine u iznosu od 2.691,00 kn / 357,16 EUR, za mjesec kolovoz 2011. godine u iznosu od 1.794,00 kn / 238,10 EUR te za mjesec rujan 2011. godine u iznosu od 1.716,00 kn / 227,75 EUR. Ponovo, sud ističe da (kako je to utvrđeno poljoprivrednim vještačenjem), u mjesecu ožujku, travnju i svibnju 2011. godine, a i u svim ostalim utuženim godinama, nije bilo izgubljene zarade od prodaje sira, ali u ožujku i travnju postoji izgubljena zarada od prodaje janjaca za sve utužene godine, osim za 2015. godinu, a što je prethodno već obrazloženo.

61. Obzirom na sve naprijed navedeno, ovaj sud u točki I. izreke, na temelju čl. 1095. st. 1. ZOO-a, tužiteljici na ime naknade imovinske štete za dospjelu rentu zbog izgubljene zarade od prodaje sira i prodaje janjadi, dosuđuje ukupni iznos od 24.231,25 EUR, time da su u točki I izreke utvrđeni i točni iznosi svih dosuđenih pojedinačnih mjesečnih iznosa izgubljene zarade), dok je tužiteljica u točki II. izreke odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva za naknadom imovinske štete za dospjelu rentu za izgubljenu zaradu u iznosu od 12,188,02 EUR (do zatraženih 36.419,27 EUR / 274.401,00 kn) i zateznom kamatom na taj iznos, kao neosnovanim.

62. Čl. 1086. ZOO-a određeno je da se obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok je čl. 1088. st. 2. ZOO određeno da se novčana renta plaća mjesečno unaprijed. Međutim, kako je tužiteljica u tužbenom zahtjevu zateznu kamatu zatražila od 15-tog dana u mjesecu za prethodni mjesec, a sud na temelju čl. 2. st. 1. ZPP, ne može tužiteljici dosuditi više nego što traži tužbenim zahtjevom, to ovaj sud na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a, na svaki pojedini mjesečni iznos izgubljene zarade tužiteljici dosuđuje zakonsku zateznu kamatu tekuću od 15.-og dana slijedećeg mjeseca do isplate, kao u točki I. izreke.

63. Visina kamatne stope određena je na temelju čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

64. Sud, zaključno ističe kako nije proveo dokaz očevidom na poljoprivrednom zemljištu na kojem je tužiteljica uzgajala povrće i žitarice jer spisu prileže posjedovni listovi za katastarske čestice za koje sud smatra da ih je tužiteljica obrađivala (kako je prethodno u presudi obrazloženo) te obzirom da je tužiteljici dosuđena samo dospjela renta za izgubljenu zaradu od prodaje sira i prodaje janjadi, a poljoprivredni vještak je u svom vještačenju, količinu sira koju je tužiteljica mogla proizvesti i prodati i količinu janjaca koju je mogla uzgojiti i prodati, utvrdio na temelju podataka o obavljenom veterinarskom pregledu od 28.7.2010. godine koji prileži spisu. Slijedom navedenog ovaj sud smatra da je pravilno i u potpunosti utvrdio činjenično stanje i bez provođenja dokaza očevidom na licu mjesta.

65. Odluka o parničnom trošku u ovoj pravnoj stvari temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužiteljice po odvjetniku, odmjeren sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, koja se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje na temelju Tbr. 52. st. 3. iste) te na trošak sudskih pristojbi tužitelja odmjeren sukladno Zakonu o sudskim pristojbama (NN 118/18 i 51/23, dalje: ZSP) i Tarifi sudskih pristojbi (NN 53/19 i 92/21).

66. Pri odmjeravanju parničnog troška, sud je vodio računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove tužbenog zahtjeva, sve sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a.

67. Sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a proizlazi da će sud odmjeriti parnični trošak prema postotku koji se dobije na način da se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela (što je u konkretnom slučaju tužiteljica) odbije postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela (što je u konkretnom slučaju tuženik) time da se uspjeh stranaka u parnici procjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

68. Ovaj sud smatra da je tužiteljica u pogledu osnove tužbenog zahtjeva uspjela u cijelosti tj. sa 100%, dok je u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspjela sa 67 % (ukupno dosuđenih 24.231,25 EUR stavljeno u omjer sa zatraženih 36,429,27 EUR x 100%), iz čega proizlazi da je, gledajući i osnov i visinu tužbenog zahtjeva tužiteljica ukupno uspjela u sporu sa 84 % (100% uspjeha u pogledu osnove tužbenog zahtjeva + 67 % uspjeha u pogledu visine tužbenog zahtjeva = 167 : 2).

69. Dakle, kada se od uspjeha tužiteljice od 84% oduzme uspjeh tuženika od 16%, dobiva se 68%, prema kojem će postotku sud odmjeriti trošak tužiteljici u ovoj pravnoj stvari.

70. Trošak zastupanja tužiteljice po odvjetniku sastoji se od: sastava četiri podneska po Tbr. 8. točka 1. i to od: 21.03.2022., 02.05.2022. - oba podneska po 663,61 EUR, 12.12.2022. – po 995,42 EUR i 16.06.2023. – po 1.000 EUR, sastava podneska od 20.07.2021. – 50,00 EUR po Tbr. 8. točka 4. te zastupanja na 3 ročišta: 16.06.2020. - 663,61 EUR, 13.12.2022. – 995,42 EUR i 19.05.2023. – 1.000,00 EUR, po Tbr. 9 točka 1. što ukupno iznosi 6.031,67 EUR. Na taj iznos obračunat je sukladno Tbr. 46. PDV (25%) u iznosu od 1.507,92 EUR, tako da ukupni trošak zastupanja tužiteljice po odvjetniku iznosi 7.539,59 EUR. Pri tome se ističe da za priznate radnje, sud ne može tužiteljici dosuditi veći trošak nego što ista traži troškovnikom, sukladno čl.164.st.1. -3.

ZPP-a i čl. 2.st.1. ZPP-a.

71. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka (požurnica) od 10. travnja 2017., 18. svibnja 2017., 11. siječnja 2018., 2. ožujka 2018., 7. studenoga 2018. i 17. siječnja 2020. je požurnice navedenih datuma ne prileže spisu. Također, sud tužiteljici u trošak nije priznao niti trošak sastava podnesaka (požurnica) od 13. prosinca 2017., 3. srpnja 2018., 6. listopada 2020., 13. svibnja 2021., 1. rujna 2021. i 5. siječnja 2022., obzirom da sud zakazuje ročišta i poduzima ostale radnje u predmetu, vodeći računa o stanju predmeta te raspoloživom vremenu obzirom na ostale predmete za koje je zadužen, bez obzira na požurnice stranaka, slijedom čega sastav tih požurnica nije bio potreban za vođenje ove parnice u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a. Također tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 18.10.2024. obzirom da podnesak navedenog datuma ne prileži spisu.

72. Trošak sudskih pristojbi tužiteljice sastoji se od troška sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 205,39 EUR, uz primjenu čl. 7. st. 3. ZSP-a.

73. Dakle, priznati trošak zastupanja tužiteljice po odvjetniku i trošak sudskih pristojbi tužiteljice ukupno iznosi 7.744,98 EUR, što pomnoženo sa 68% sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a, iznosi 5.266,58 EUR, što s neophodnim troškom poljoprivrednog vještačenja u iznosu od 647,76 EUR (koliko je tužiteljica zatražila troškovnikom) čini dosuđeni parnični trošak tužiteljice u iznosu od 5.914,34 EUR, kao u točki III. izreke.

74. Tužiteljica je zatražila i zateznu kamatu na parnični trošak te joj je sud, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, dosudio zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos parničnog troška od 5.914,34 EUR, tekuću od 03.02.2026.godine, kao dana donošenja ove presude kojom je naloženo tuženiku plaćanje troškova postupka tužitelju, do isplate.

75. Sud zaključno ističe da je novčane iznose u obrazloženju ove presude preračunavao iz kuna u EUR-e na temelju Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22 i 88/22), prema fiksnom konverzijskom tečaju prema kojem 1 EUR iznosi 7,53450 kn.

U Zagrebu, 03. veljače 2026. godine

Sutkinja:

Violeta Veselić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dostave iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pisano u 4 istovjetna primjerka.

DNA:

1. pun. tužiteljice uz rješenje za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 205,39 EUR EUR

2. tuženiku po OGDO u Zagrebu