Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Poslovni broj: R1 Ob-538/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Martini Kozar, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] 55. samostalnog bataljona HV-a 14, Bjelovar, protiv prvoprotustranke JC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugoprotustranke OC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 3. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je predlagateljica ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim FC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i to od 9. travnja 2016. do njegove smrti 9. kolovoza 2019., pa se smatra njegovom izvanbračnom suprugom.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi donošenja odluke za utvrđenjem da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. FC koja je trajala do njegove smrti 9. kolovoza 2019.

1.1. U prijedlogu se navodi je predlagateljica bila u braku s pokojnim FC iz [adresa], rođenog **.**.1955. a umrloga **.**.2019., da je brak sklopljen 20. rujna 1986. a prestao je razvodom 8. travnja 2016., da je u braku rođeno dvoje sada odrasle djece, JC, rođ. **.**.1987. i OC, rođ. **.**.1994. Navodi se da je predlagateljica nakon prestanka braka nastavila do smrti pok. FC s njim kontinuirano, bez prekida, održavati odnos koji se sastojao u pružanju svekolike pomoći pok. FC u svakom pogledu i svim aspektima života, a on je imao prijavljeno prebivalište na adresi njezinog prebivališta. I po razvodu braka, njihov daljnji zajednički život obilježilo je uzajamno poštovanje, prožeto izrazitim uvažavanjem potreba pok. FC od strane predlagateljice te njezino neprekidno, nesebično i požrtvovno osobno, financijsko i moralno pomaganje, naročito nakon što je pok. FC po prestanku braka iznenadno onemoćao, pri čemu se njegovo psihofizičko stanje rapidno pogoršavalo, vodeći računa i o bolestima koje su posljedica njegovog sudjelovanja u Domovinskom ratu. Svemu tome su ponajprije svakodnevno svjedočila zajednička djeca predlagateljice i pok. FC, JC i OC, protustranke, koja su stvarno i pomagale predlagateljici u brizi za pok. FC, uvažavajući da su u kritično vrijeme svi živjeli u zajedničkom kućanstvu, na adresi [adresa] (sada 55. sam. bat. HV-a 14, [adresa]), a izvanbračna zajednica je trajala od 9. travnja 2016. do 9. kolovoza 2019., odnosno smrti FC. Navodi se da ima pravni interes sukladno čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju u izvanparničnom postupku zahtijevati utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice radi ostvarivanja prava na dio obiteljske mirovine koji će joj se isplaćivati uz njezinu starosnu mirovinu.

2. Prijedlog s prilozima je dopisom poslovni broj R1 Ob-538/2025-2 od 5. prosinca 2025. dostavljen protustrankama radi davanja odgovora na prijedlog.

2.1. U odgovoru na prijedlog od 12. prosinca 2025. protustranke su navele da su potpunosti suglasne s prijedlogom predlagateljice te predlažu prihvaćanje prijedloga.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: smrtni list za pok. FC, izvatke iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. FC, vjenčani list, rješenja o prebivalištu za predlagateljicu i pok. FC, izvatke iz matice rođenih za protustranke, rješenje javne bilježnice Martine Dujmović iz [adresa] O-1981/19 od 22. srpnja 2021., potvrdu Ministarstva hrvatskih branitelja od 12. rujna 2025., otpusnicu Neuropsihijatrijske bolnice dr. Ivan Barbot Popovača od 9. kolovoza 2019., rješenje HZMO PU u [adresa] od 1. kolovoza 2025., ispis podataka o plaćama, osnovicama osiguranja, naknadama i vrijednosnim bodovima po godini od HZMO PU u [adresa] od 1. kolovoza 2025. za predlagateljicu, odnosno u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu.

3.2. Na ročištu održanom 19. siječnja 2026. izveden je dokaz saslušanjem predlagateljice, protustranaka i svjedoka.

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, 80/22., 155/23. – dalje: ZPP) u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.), te je utvrđeno da je prijedlog osnovan.

5. Uvidom u smrtni list za pok. FC izdanog od Matičnog ureda Bjelovar od 21. srpnja 2025. utvrđeno je da je isti umro **.**.2019.

6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdanog od Matičnog ureda Bjelovar je utvrđeno da je predlagateljica rođena **.**.1958. u [adresa], da je zaključila brak **.**.1986. u [adresa] s LC i pri tome uzela prezime muža što je upisano u matičnu knjigu vjenčanih matičnog područja [adresa] pod rednim brojem 123 [adresa], te da je taj brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-111/16-3 od 8. travnja2016., i da je brak prestao 8. travnja 2016., a po prestanku braka je predlagateljica vratila prezime ZC.

6.1. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pokojnog FC izdanog od Matičnog ureda Bjelovar je utvrđeno da je isti rođen **.**.1955. u [adresa], BiH, da je sklopio brak **.**.1986. u [adresa] s ZC, da prezime nakon sklapanja braka glasi FC, a što je upisano u matičnu knjigu vjenčanih matičnog područja [adresa] pod rednim brojem 123 [adresa], te da je taj brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob- 111/16-3 od 8. travnja 2016., i da je brak prestao 8. travnja 2016., te da je umro **.**.2019. u Popovači.

7. Iz uvjerenja o prebivalištu od 13. siječnja 2026. za predlagateljicu (list 62) je utvrđeno da od 27. lipnja 2000. ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] 55. samostalnog bataljuna HV-a 14, [adresa], a iz uvjerenja o prebivalištu za pok. FC od 13. siječnja 2026. (list 61) je utvrđeno da od 26. rujna 2000. do 9. kolovoza 2019. ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

7.1. Dakle, iz navedenih isprava proizlazi da su predlagateljica i pok. FC prije smrti pok. FC imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi, te proizlazi da u vremenu za koje se traži utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici s drugim osobama.

8. Iz rješenja javnog bilježnika Martine Dujmović iz [adresa] je utvrđeno da je sukladno čl. 215. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.) odlučeno da se neće provoditi ostavinski postupak iza pok. FC radi nepostojanja interesa nasljednika, odnosno radi nemogućnosti utvrđivanja identiteta nasljednika trećeg nasljednog reda, te da su se utvrđeni nasljednici prvog nasljednog reda odrekli nasljedstva koje im pripada temeljem zakona u svoje ime i u ime svojih potomaka, a također i svi nasljednici drugog nasljednog reda, a da za neke nasljednike trećeg nasljednog reda nije bilo moguće utvrditi adrese niti bilo koji drugi relevantni podatak a oni kojima je dostava poziva izvršena također su se odrekli nasljedstva.

8.1. Iz izvadaka iz matice rođenih za prvo i drugoprotustranku je utvrđeno da su oni kćer i sin predlagateljice i pok. FC.

8.2. Uvidom u rješenje HZMO PU u [adresa] od 1. kolovoza 2025. je utvrđeno da je predlagateljici priznato počevši od 1. srpnja 2025. pravo na starosnu mirovinu.

9. Svjedokinja BC je u svome iskazu navela da su predlagateljica i pok. FC živjeli zajedno, zna da su se razveli negdje oko 2016., ali su i nakon toga živjeli u zajedničkom kućanstvu, predlagateljica je za njega brinula, kuhala, vodila ga u bolnicu, a do razvoda je došlo jer je pok. FC pio, no zbog bolesti koju je imao, a za uzrok koje bolesti svjedok misli da je iz razloga što je FC bio sudionik Domovinskog rata, imao je PTSP, od liječnika je dobio osam dijagnoza, a smatra da je do razvoda braka došlo jer je tužiteljica "pukla" zbog problema s alkoholom pok. FC, pa se stoga razvela, no shvatila je da je razlog njegovog ponašanja njegova bolest, pa su i dalje živjeli kao bračni drugovi, time da je u periodu kad su se razveli do smrti pok. FC predlagateljica o FC brinula u cijelosti u svemu, vezano za svakodnevne potrebe, odlaske liječniku. Iskazala je da je kao radna kolegica predlagateljice više puta osobno čula da je predlagateljica za vrijeme posla zvala djecu, a i djeca nju, da provjeri kako je FC koji je za vrijeme radnog vremena predlagateljice bio u kući, nekad sam, nekad sa djecom, kad su djeca bila doma. Ne zna tko je snosio troškove sahrane, misli da su djeca i predlagateljica.

9.1. Svjedok NC je u svome iskazu naveo da poznaje predlagateljicu a poznavao je i pok. FC više od deset godina, predlagateljicu poznaje kao radnu kolegicu, a pok. FC je poznavao kao korisnika besplatne pravne pomoći koji je u tu svrhu dolazio k njemu na radno mjesto, a pok. FC je bio i sudionik Domovinskog rata. Uvijek je o predlagateljici govorio s velikim poštovanjem, tako da svjedok nije nikad primijetio da bi predlagateljica i pok. FC bili u narušenom odnosu, a poznato mu je da su predlagateljica i pok. FC bili u braku i da su razvedeni. Predlagateljica se brinula o pok. FC, on kad je dolazio uvijek je govorio "moja supruga", dakle govorio je o njoj kao o supruzi, a i predlagateljica se na isti način o pok. FC izražavala. Svjedok je naveo da nije ulazio u njihovu intimu, više je sa predlagateljicom razgovarao o poslu, a o onome što je pok. FC svjedoku kao stranka govorio, svjedok nije dalje prenosio, ali što je primijetio je da su bili u skladnom odnosu, pok. FC je o predlagateljici govorio sa poštovanjem, misli da je njihova zajednica bila okarakterizirana sa emotivnom povezanošću uzajamnom. Zna da je brak razveden, ali misli da je to saznao tek oko 2019. kad je pok. FC bio jako bolestan. Zna da je predlagateljica zvala s posla doma provjeriti sa djecom kako je pok. FC, je li jeo, nedostaje li mu što, uglavnom je brinula o njemu, vozila ga je liječniku. Zna da je pok. FC imao problema i s alkoholom, ali misli da je njegova bolest donijela puno problema cijeloj obitelji, jer zna da je pok. FC imao dugova, pokretane su ovrhe i drugi postupci prisilne naplate, a sve to, koliko svjedok zna je "nosila kao svoj teret" i predlagateljica, i misli da ju to još uvijek nažalost prati. Ne zna tko je snosio troškove sahrane.

9.2. Svjedokinja ZCB je u svome iskazu navela da je poznavala pok. FC kao stranku u postupku priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, a što je bilo tijekom 2018., na kojim postupcima svjedok radi; da svaki put kad je dolazio pokazivao je sliku predlagateljice, govorio je o njom s lijepim riječima, bio je jako vezan za nju, a svjedoku je rekao da su se razveli, nije rekao razlog, svjedok nije ulazila u to, ali se vidjelo da žive na istoj adresi, u istoj kući. Pok. FC bi joj rekao da kada je predlagateljica kuhala da bi njega uvijek ponudila. U toj kući je živio pok. FC, predlagateljica, sin OC, a kćer je bila u Zagrebu, a kada je FC umro i kćer je živjela u toj kući. Predlagateljica i svjedok su radne kolegice, soba do sobe su na poslu i zna da je predlagateljica vodila pok. FC liječniku, kontaktirala liječnike vezano za njegovu bolest. Koliko zna o tim stvarima za pok. FC se brinula isključivo predlagateljica i njihova zajednička djeca, a ne zna zašto su se predlagateljica i pok. FC bili razveli. Kada je već Mirina bolest bila jako uznapredovala, "kad je bio kraj" svjedok navodi da se predlagateljica došla raspitati za vojne počasti prilikom sahrane, a iz razloga što na to pok. FC ima pravo kao hrvatski branitelj. Ne zna tko je snosio troškove sahrane, pretpostavlja predlagateljica i djeca.

9.3. Prvoprotustranka je u svome iskazu navela da je živjela u [adresa] u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, a tada su počeli problemi sa zdravljem pok. FC tj. prvoprotustranke, odnosno kada su se intenzivirala, a negdje 2017. se preselila u [adresa] da pomogne mami i bratu i tu je tražila i našla posao. Nisu imali saznanja o zdravstvenom stanju očevom, on je to tajio, imao je privatno poduzeće i 90% prihoda se stjecalo od njegovog poduzeća, a počeo je piti svakako prije 2014., a ako će se biti iskren, da treba reći da je počeo piti negdje 2009. kada je bila gospodarska kriza i kada je poduzeće zapalo u probleme, pa se počelo se otkrivati koje sve lijekove otac uzima, bilo je toga puno, i su ona i majka išle k liječniku da promjeni terapije, nije se ni znalo što sve otac uzima, a to je sve bilo negdje 2016. Iskazala je da što se tiče razvoda majke i oca misli da je to zbog toga što je predlagateljica htjela na neki način pok. FC "protresti" da se otvori prema njima, da kaže što ga muči da mu se može pomoći. I nakon formalnog razvoda, a koji razvod je bio samo na papiru, otac i majka su i dalje živjeli u istoj kući, na isti način, a otac nije promijenio ni na koji način odnos prema djeci i majci. To ga je pogodilo, a onda se više aktivirao, počelo se raspravljati što se može napraviti da mu se pomogne, a tada se počelo i prikupljati papire za status ratnog vojnog invalida, a što je sve bilo negdje 2018. U tom svemu su sudjelovali svi, i majka i protustranke kao djeca, pomagali prikupiti dokumentaciju koju je otac imao u svojem uredu, imao je registratore sa dokumentacijom. Što se tiče perioda nakon formalnog razvoda sve je ostalo isto, živjeli su kao bračni drugovi, majci bi bilo teško da je otišao jer je to bilo na papiru. Troškove sahrane je snosila majka.

9.4. Drugoprotustranka je u svome iskazu naveo da su roditelji živjeli cijelo vrijeme kao bračni drugovi, što se tiče razvoda 2016., a kada je svjedok imao oko 20 godina, on nije tada ni primijetio da bi bio razvod, odnosno nije ni znao da su se razveli jer ništa nije dalo naslutiti da je do toga došlo budući su otac i majka živjeli cijelo vrijeme života sve do smrti pok. FC kao bračni drugovi. Misli da su razlozi razvoda braka bili to što je majka htjela na taj način trgnuti oca da uvidi probleme koji su nastali i zbog alkohola, a koji je nastao zbog, protustranka misli, problema sa dugovima, sa poslovanjem poduzeća u raznim ovrhama, a čemu sve je vjerojatno kumovao i PTSP. Iskazao je da misli da je moguće da je do razvoda braka došlo i zbog toga što, kada se ima neko dugovanje, onda se prvo bračnog druga pita i poziva za te dugove, pa je moguće da je i to razlog. Majka je kroz razvod pokušala doprijeti do oca, a što misli da je i uspjelo jer otac ni na koji način nije primijetio da nakon razvoda oni drugačije žive, sve je ostalo isto u smislu i emotivne povezanosti, uzajamne pomoći, zajedničkog suživota. Cijelo vrijeme i trajanja braka i izvanbračne zajednice je živio s majkom i ocem i njihova zajednica je izgledala jednako i dok su bili u braku i nakon razvoda, razvod je bio samo formalan. Troškove sahrane snosila je majka, a dio Ministarstvo odnosno država jer je otac bio branitelj.

9.5. Predlagateljica je u svome iskazu navela da je pok. FC je negdje 2002. krenuo sa privatnim poslom, bavio se sa velikom industrijskom ambalažom, a oko 2009. kada je krenula kriza poduzeće je zapalo u probleme, krenuli su problemi sa zdravljem, odnosno pao je u depresiju te je počeo piti. Ona je radila od 7,00 do 15,00, kad bi došla doma bavila se kućanskim poslovima tako da sve te probleme u početku nije primijetila, a eskalacija svega je bila 2015., tada je pio i puno lijekova, počeo je propadati, i on, a i poduzeće, krenule su ovrhe. Primjerice poduzeće je bilo dužno poreznoj upravi 200.000,00 kn, a njoj kao državnoj službenici su takva financijska situacija i silna dugovanja jako teško padala. Takvi su problemi bili da su skoro izgubili kuću. I dan danas otplaćuje na ime dugovanja za poduzeće 464,00 eur svaki mjesec, a što će plaćati idućih tri godine. Iskazala je da je uslijed svega pokušala doprijeti do njega, nije to baš u cijelosti palo na plodno tlo, a onda je došlo do razvoda zbog svega navedenog, lijekova, dugovanja, no po razvodu je FC i dalje ostao živjeti u kući, živjeli su zajedno i dalje kao bračni drugovi, sve je bilo kao do tada, kao u svakom kućanstvu, zajedno se kuhalo, pravo, sve se radilo zajedno, a po saznanju za bolesti ona i djeca su se brinuli za pok. FC. Predala je u spis dokumentaciju iz bolnice u Popovači gdje je navedeno osam dijagnoza. Bio je dakle na psihijatriji, bili su veliki problemi, a sve je rezultiralo i embolijom pluća, bio je u komi, a nakon boravka u Popovači od osam dana, je umro. Nakon formalnog razvoda braka i dalje je živio u istoj kući u kojoj i predlagateljica, sve je bilo kao i prije na način da bi ona došla s posla, brinula o kućanskim poslovima, kuhala i brinuo o njemu koji je tada bio već jako bolestan, kao i o djeci. Troškove sahrane je snosila ona, a dio Ministarstvo odnosno država jer je bio hrvatski branitelj. Navela je da je ovaj postupak pokrenula zbog stjecanja prava na dio mirovine pok. FC kako bi si olakšala plaćanje dugovanja ostalih iza pok. FC.

10. Iz iskaza predlagateljice, protustranaka i saslušanih svjedoka, a koje iskaze je sud u cijelosti prihvatio jer su neproturječni, određeni i jasni je utvrđeno da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. FC u razdoblju 9. travnja 2016. do smrti pok. FC **.**.2019., obzirom da je ta izvanbračna zajednica u svemu nalikovala bračnoj zajednici s obiteljskog, emotivnog i ekonomskog aspekta, sve u smislu odredaba iz čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.).

11. Odredbom st. 1 čl. 11. Obiteljskog zakona je propisano da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

11.1. Odredbom st. 2. čl. 11. Obiteljskog zakona je propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

12. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je za izjednačavanje izvanbračne zajednice s bračnom zajednicom potrebno da je (kumulativno) riječ o zajednici života neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje dulje od tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka partnera.

13. Provedenim dokaznim postupkom je utvrđeno da je predlagateljica dokazala da je zajednica u kojoj je živjela s pok. FC imala sva obilježja iz čl. 11. Obiteljskog zakona, a to stoga što su dulje od tri godine živjeli u zajednici koju karakterizira obiteljska povezanost, bili su ekonomski i intimno povezani, imali su zajedničko kućanstvo, kako to proizlazi iz iskaza svih svjedoka, predlagateljice te iskaza protustranaka, a i po prestanku braka su imali istu adresu prebivališta sve do smrti pok. FC.

14. Nadalje je dokazala da postojanje pravnog interesa za vođenje ovoga postupka u smislu odredaba iz čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 96/25.). Naime, odredbom čl. 25. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje.

14.1. Odredbom čl. 25. st. 4. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

15. Obzirom na citirane zakonske odredbe, za potrebe stjecanja prava na dio mirovine pok. FC, a zbog čega predlagateljica u prijedlogu i svome iskazu navodi da je podnijela predmetni prijedlog, predlagateljica je morala pokrenuti izvanparnični sudski postupak za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice između pok. FC i nje postojala izvanbračna zajednica, pa kako je ocijenjeno da su ispunjene sve kumulativno propisane pretpostavke iz čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona za utvrđenjem da je između predlagateljice i pok. FC postojala izvanbračna zajednica u neprekidnom trajanju duljem od tri godine, a za koje vrijeme nitko od njih nije bio u braku s drugom osobom, prijedlog je osnovan, slijedom čega je odlučeno kao u izreci.

16. O troškovima postupka ovaj sud nije odlučivao jer isti nije bio zahtijevan.

Bjelovar, 3. veljače 2026.

Sudac

Martina Kozar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici po punomoćniku

2. Protustrankama

3. Spis