REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: R1 Ob-475/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sucu Ivanki Šaravanja, u izvanparničnom predmetu predlagateljice SH, OIB- [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], Nas. [adresa], zastupana po punomoćniku Hrvoju Betlachu, odvjetniku iz Slavonskog Broda i protustranaka ŽH, OIB- [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], Nas. [adresa] i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB-84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, zastupan po punomoćniku ČH, zaposleniku protustranke, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka 3. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je predlagateljica OH, rođena **.**.1967. u Slavonskom Brodu, živjela u izvanbračnoj zajednici s UH, rođenim **.**.1968. u Slavonskom Brodu, u razdoblju od sredine ožujka 1999. do njegove smrti 20. listopada 2024., te da je izvanbračna zajednica postojala i u trenutku smrti UH.

II Predlagateljica OH iz [adresa] odbija se s neosnovanim prijedlogom u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb, koji glasi:

„Utvrđuje se da je između SH, OIB- [osobni identifikacijski broj], [adresa] i UH, OIB- [osobni identifikacijski broj], [adresa], postojala izvanbračna zajednica u razdoblju od svibnja 1994. godine do smrti UH **.**.2024. te su time ispunjeni zakonski uvjeti za izjednačavanje s bračnom zajednicom.“

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između nje i UH. U prijedlogu navodi da je živjela s UH od svibnja 1994. u [adresa], Nas. [adresa], a živjeli su do njegove smrti. U njihovoj zajednici je rođena kćer ŽH **.**.1998., koja je u ostavinskom postupku proglašena zakonskim nasljednikom UH. Navodi da je UH bio umirovljenik, zato je kao protustranku označila i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer ima interes ostvariti pravo iz mirovinskog osiguranja. Predlaže da sud utvrdi da je bila u izvanbračnoj zajednici s UH od svibnja 1994. do smrti UH **.**.2024.

2. Protustranka ŽH u odgovoru na prijedlog navodi da su predlagateljica i UH njezini roditelji, koji su živjeli u izvanbračnoj zajednici do smrti njezinog oca 20. listopada 2024. Živjeli su [adresa], Nas. [adresa]. S njima je živjela i njezina polusestra po majci, MH. Navodi da su roditelji imali zajedničke financije, dijelili su istu spavaću sobu, oboje su sudjelovali u njezinom odgoju i obrazovanju, brinuli se o kućanstvu , zajedno su odlazili u posjet rodbini i prijateljima, na godišnje odmore i ponašali se kao i drugi ljudi u bračnoj zajednici. Priznaje prijedlog predlagateljice u cijelosti.

3. Protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u odgovoru na prijedlog protivi se prijedlogu u cijelosti.

4. U provedenom dokaznom postupku izvršen je uvid u smrtni list UH, rodni list protustranke ŽH, presliku osobne iskaznice UH i predlagateljice, elektronički zapis iz MUP-a o prebivalištu predlagateljice od 25. srpnja 2025., elektronički zapis iz matice rođenih za predlagateljicu, izvadak iz matice rođenih za UH, uvjerenje o prebivalištu iz MUP-a, PU Brodsko- posavska od 4. kolovoza 2025. za UH, te su saslušani svjedoci FH i KH.

5. Iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu je utvrđeno da je rođena **.**.1967. u [adresa]. Iz naknadih upisa i bilješki je utvrđeno da je 24. siječnja 1987. sklopila brak s JH i da je taj brak razveden presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P-1334/98-4 od 4. siječnja 1999., brak je prestao 4. ožujka 1999. Dakle, predlagateljica je neudana žena od 5. ožujka 1999.

6. Iz izvatka iz matice rođenih za UH je utvrđeno da je rođen **.**.1968. u [adresa]. U naknadnim upisima i bilješkama je evidentirana činjenica smrti UH. Dakle, UH je bio neoženjen muškarac.

7. Iz smrtnog lista za UH je utvrđeno da je umro **.**.2024. u Zadubravlju.

8. Iz rodnog lista za protustranku ŽH je utvrđeno da je rođena **.**.1998. u [adresa], UH je upisan kao otac, a OH, rođena KH, kao majka protustranke.

9. Iz elektroničkog zapisa o prebivalištu iz MUP-a od 25. srpnja 2025. i preslike osobne iskaznice predlagateljice je utvrđeno da ista ima prijavljeno prebivalište u [adresa], Nas. [adresa]. Prebivalište na toj adresi je prijavljeno od 1. srpnja 2005. do sada. Prije toga je imala prijavljeno prebivalište u [adresa] od 12. studenog 1993. do 1. srpnja 2005.

10. Iz preslike osobne iskaznice i uvjerenja MUP-a PU Brodsko-posavska od 4. kolovoza 2025. o prebivalištu za UH je utvrđeno da je isti imao prijavljeno prebivalište od 1. srpnja 2005. do smrti 20. listopada 2024. u [adresa], Nas. [adresa], a prije toga je imao prijavljeno prebivalište u [adresa] , od 21. veljače 1985. do 1. srpnja 2005.

11. Iz iskaza svjedoka FH, susjede predlagateljice i UH je utvrđeno da su njih dvoje kupili kuću u [adresa] IV 2004. Bili su prvi susjedi. Poznato joj je da je u zajednici predlagateljice i UH rođena ŽH, a njih je posjećivala i kći predlagateljice iz prvog braka, koja je inače živjela kod oca. Poznato joj je da su predlagateljica i UH živjeli dobro, nije čula da se svađaju.

12. Iz iskaza svjedoka KH, oca predlagateljice, je utvrđeno da je predlagateljica bila u vezi s UH od 1994. Tada su započeli zajednički život. U početku su živjeli kao podstanari u [adresa], a onda su kupili kuću na broju 3. Kuću su kupili 2004. i od tada su stanovali u toj kući. Predlagateljica je ranije bila u braku s JH, taj brak je razveden. Ne zna je li UH ranije bio u braku. U vezi između predlagateljice i UH rođena je kći ŽH 1998. Predlagateljica je živjela s UH do njegove smrti, a on je smrtno stradao u nesreći u kojoj ga je pregazio vlak. Poznato mu je da su njih dvoje živjeli kao da su u bračnoj zajednici.

13. Prema odredbi članka 11. stavka 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje: ObZ) odredbe ovog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Prema stavku 2. tog članka izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1., stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica, te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih Zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Izvanbračna zajednice predstavlja zakonom uređenu životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca. Za postojanje izvanbračne zajednice važno je da je ista bila zajednica življenja, da se radi o emotivnoj zajednici i da ima svojstva te kvalitete koja ju čine formalnom zajednicom.

14. Prema odredbi članka 436. ObZ-a protustranke u izvanparničnom postupku su osobe koje predlagatelj označi kao protustranke, svaka osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati odluka koja se predlaže, odnosno osoba na čiji bi pravni položaj mogla utjecati neka druga radnja suda i svaka osoba, tijelo ili oblik udruživanja koja se na temelju Zakona treba uključiti u postupak.

15. Prema odredbi članka 64. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" 96/25 dalje: ZMO) koji se primjenjuje u ovom slučaju jer je stupio na snagu 1. srpnja 2025., pa je prema odredbi članka 177. ZMO-a prestao važiti Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21), članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu. Prema odredbi članka 25. ZMO-a u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, navedeni od točke 1. do točke 7. Prema stavku 3. navedenog članka, pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovog članka smatra se i izvanbračni drug, koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine, do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno dijete. Prema odredbi stavka 4. tog članka status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku.

16. Predlagateljica je navela da ima pravni interes za vođenjem ovog postupka, zbog ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja. Status izvanbračne zajednice u smislu odredbe članka 25. stavka 3. ZMO-a se utvrđuje isključivo u izvanparničnom postupku, dakle to je propisano posebnim zakonom, zbog čega predlagateljica ne može na drugi način ostvariti utvrđenje označenog statusa, osim kako je to propisano ZMO-om.

17. Analizom provedenih dokaza u postupku je utvrđeno da su predlagateljica i UH živjeli zajedno. U njihovoj vezi je rođena kći ŽH **.**.1998. što je utvrđeno iz rodnog lista protustranke ŽH. Predlagateljica je bila u braku s JH, koji brak je prestao 4. ožujka 1999., što je utvrđeno iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu. Iz izvadaka iz matice rođenih predlagateljice i UH je utvrđeno da je predlagateljica bila neudana žena nakon 4. ožujka 1999. , a UH je bio neoženjen muškarac. Iz provedenih dokaza je utvrđeno da su predlagateljica i UH bili u vezi u kojoj je rođena ŽH **.**.1998., isti su kupili nekretninu u [adresa], Nas. [adresa] u kojoj su zajedno stanovali od 1. srpnja 2005. do smrti UH **.**.2024. Isti su mogli uspostaviti izvanbračnu zajednicu, tek nakon prestanka braka predlagateljice, a to je nakon 4. ožujka 1999., zbog čega sud cijeni da je njihova izvanbračna zajednica zasnovana sredinom ožujka 1999., a trajala je do smrti UH, što proizlazi iz provedenih dokaza u postupku i priznanja protustranke ŽH.

18. Imajući u vidu odredbu članka 11. ObZ-a, prema kojoj je izvanbračna zajednica životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, činjenice da su predlagateljica i UH živjeli u [adresa], Nas. [adresa], a prije toga kao podstanari u istom naselju , oko dvadeset godina, što je utvrđeno iz uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i UH, te iz iskaza saslušanih svjedoka, da je u njihovoj zajednici rođena kći ŽH, sud cijeni da je izvanbračna zajednica između predlagateljice i UH zasnovana sredinom ožujka 1999. i trajala je do smrti UH **.**.2024., slijedom čega je odlučeno kao u točki I izreke rješenja.

19. Predlagateljica je pokrenula postupak protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zagreb jer ima pravni interes ostvariti pravo iz mirovinskog osiguranja nakon smrti UH.

20. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022. iz odredbe članka 22 stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13) ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku u kojem se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb, bio pasivno legitimiran, a na što upućuje i odredba članka 436. ObZ-a kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku i da je jasno da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinskog osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javno-pravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stječu stranke, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba.

21. Imajući u vidu stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz citiranog rješenja proizlazi da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne bi bio pasivno legitimiran u ovom postupku radi utvrđivanja izvanbračne zajednice između predlagateljice i UH, na to ukazuju i odluke Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž Ob-2/2023 od 27. siječnja 2023., Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ob-5/2023 od 10. veljače 2023. i Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž Ob-33/2022 od 13. veljače 2023. i Gž Ob-14/2023 od 10. ožujak 2023. Pasivna legitimacija je pitanje materijalnog prava na što pazi sud i o tome se meritorno odlučuje. Imajući u vidu sve navedeno, prijedlog predlagateljice u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije osnovan, stoga je odlučeno kao u točki II izreke rješenja.

22. Iz gore navedenih razloga odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Slavonskom Brodu 3. veljače 2026.

Sudac

Ivanka Šaravanja

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog.