Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka predsjednice vijeća te Ivanke Mašić i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. DK i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine, broj 41/77, 55/89, 5/90, 47/90, 29/94, 114/22), odlučujući o žalbi okr. IK, protiv presude Općinskog suda u Zlataru broj: 30. Pp -2070/2022-10 od 12. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se kao osnovana žalba trećeookr. IK, ukida se prvostupanjska presuda u cijelosti i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvookr. NK, drugookr. ZK i trećeokr. IK su proglašeni krivima zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, i kažnjeni, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 ( petsto) kuna / 66,36 (šezdeset i šest eura i trideset i šest centi) eura, te su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 kuna / 19,90 eura, svaki okrivljenik.

2. Protiv te presude trećeookr. IK je pravodobno podnijela žalbu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, kako proizlazi iz sadržaja žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 ), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, na što pravilno ukazuje žaliteljica.

5. U pravu je žaliteljica kada tvrdi da je činjenično stanje u postupku nepotpuno i pogrešno utvrđeno.

1. Naime, izrekom pobijane presude okr. IK je proglašena krivom da je narušavala javni red i mir na način da je iz svog dvorišta u w4t vikala i vrijeđala susjedu ZK riječima. „ jadna si, pijana, šiptarka, bosanka, prodaješ paradajz i papriku“.

2. Prema obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud je odluku o krivnji okr. IK donio na temelju dokaza u postupku- iskazima okr. DK, okr. ZK, okr. IK , svjedoka HK i svjedokinje UK.

3. Međutim nitko od ispitanih osoba, sudionika događaja i neposrednih svjedoka nije tijekom dokaznog postupka opisao ovakvu dinamiku događaja, odnosno viku i galamu kao zakonsko obilježje iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

4. Okr. NK i okr. ZK su iznoseći svoju obranu iskazali kako im je okr. IK govorila svakakve riječi odnosno uvrede. Okr. IK je u potpunosti poricala viku i vrijeđanje s njezine strane naspram drugih okrivljenika. Svjedoci HK i UK su suglasno iskazali kako okr. IK nije vikala niti galamila na susjede ZK i DK.

6. Prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, a okr. NK, okr. ZK, svjedoci HK i UK nisu teretili žaliteljicu da je kritične zgode galamila ili vikala.

1. Treba napomenuti ukoliko je okr. IK upućivala DK i ZK razne pogrdne riječi, odnosno da ih je govorila, a pri tome nije bilo vike ili svađe, nije se ostvarilo zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a iz obrazloženja pobijane presude nije razvidno smatra li sud da se opisanim ponašanjem žaliteljice ostvarilo zakonsko obilježje remećenja javnog reda i mira „ na drugi način“.

7. Nadalje, iz izreke pobijane presude razvidno je da su se okrivljenici za vrijeme događaja nalazili u svom dvorištu, a prvostupanjski sud tijekom dokaznog postupka nije utvrđivao element javnosti, a što je bitno obilježje prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pa nije niti utvrđeno da li se djelo i zbog čega reflektiralo u javnost.

2. Naime, dvorište obiteljske kuće spada u tzv. fiktivna javna mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupljenoj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježje prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektirala u javnom mjestu. Dakle, iako dvorište kuće nije javno mjesto, okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja, a koje su činile dostupnu radnju javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu, mogle su dvorište privatne kuće u takvim okolnostima učiniti javnim mjestom, a istaknuta odlučna činjenica u ovom postupku nije utvrđena.

8. Slijedom naprijed navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu trećeookr. IK, a u smislu odredbe čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti ukinuti i u odnosu na prvoookr. DK i drugookr. ZK koji nisu podnijeli žalbu. Naime, odredbom zakona propisano je, ako drugostupanjski sud u povodu bilo čije žalbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u koristi i za kojeg suookrivljenika koji nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom smislu, postupiti će po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. Stoga je valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, zakazati glavnu raspravu na kojoj će na sve okolnosti događaja ponovno okolnosno ispitati okrivljenike, svjedoke, te provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

9. Iz navedenih razloga odlučeno je, temeljem članka 206. Prekršajnog zakona, kao u izreci.

U Zagrebu, 3. veljače 2026.

Zapisničar

Predsjednica vijeća

Ivica Ožbolt, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 6 ( šest ) otpravka za: spis, okrivljenike i tužitelja.