REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8968/2023
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog EI, zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23 ) i dr., rješavajući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 7. listopada 2023., broj: 23. Pp-123102/2023-4, na sjednici vijeća održanoj dana 3. veljače 2026.
r i j e š i o j e:
I. Djelomično se prihvaća žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, I Policijske postaje Split, kao osnovana i ukida se prvostupanjska presuda u odnosu na prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te se u tom dijelu predmet dostavlja sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.
p r e s u d i o j e:
II. U ostalom dijelu, žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, I Policijske postaje Split, odbija se kao neosnovana, te se, u pobijanom, a neukinutom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđuje.
Obrazloženje
1.Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, okr. EI oslobođen je optužbe, za djela prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i čl. 72. stavka 1. točke 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, s obrazloženjem kako iz činjeničnih opisa djela prekršaja ne proizlaze bitna obilježja prekršaja koja se okrivljeniku stavljaju na teret.
1.1.Istom presudom okr. ČI se po pravomoćnosti presude vraća privremeno oduzeti predmet.
2.Protiv te presude pravodobno je podnio žalbu tužitelj zbog bitne povrede postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
3.Žalitelj predlaže da drugostupanjski sud iz navedenih razloga prihvati njegovu žalbu.
4.Žalba tužitelja je djelomično osnovana.
5.Razmotrivši predmet i ispitujući prvostupanjsku presudu, uz ocjenu navoda žalbe po mišljenju Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (nastavno: Suda) u pravu je žalitelj kada ističe da ovom predmetu prvostupanjski sud pogrešno smatra kako iz činjeničnog opisa prekršaja za prekršaj iz 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nedostaje bitan element prekršaja.
6.Naime, takav zaključak prvostupanjskog suda je pogrešan, kako to osnovano ističe žalitelj u svojoj žalbi. Ovo iz razloga što su odredbom članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, prije svega, propisana dva objekta zaštite i to: „ državni organi“ i „službene osobe“, pri čemu se za vrijeđanje državnih organa ne traži uvjet da to bude „ prilikom vršenja službe ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja“, dakle ni jedan „ državni organ“ se, bez ikakvog ograničenja, ne smije vrijeđati odnosno omalovažavati. Dakle, kako iz optužnog prijedloga tužitelja proizlazi kako je okrivljenik vrijeđao „državne organe“ odnosno policijske službenike,pa stoga nije nužno točno navođenje imena policijskih službenika, da bi se ostvarilo djelo prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
7.Zbog izloženih razloga nije bilo osnove za donošenje oslobađajuće presude u odnosu na djelo prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer u činjeničnom opisu djela prekršaja su sadržani svi konstitutivni elementi bića prekršaja.
8.U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve dokaze, pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
9.Stoga je u pravu žalitelj kada ističe pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje glede citiranog prekršaja, pa je pobijanu presudu, sukladno članku 206. stavku 3. Prekršajnog zakona, u tom dijelu valjao ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupanja na ponovni postupak i odlučivanje.
10.Rješavajući nadalje predmet, te ispitujući prvostupanjsku presudu u preostalom dijelu, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/14, 70/17, 118/18 i 114/ 22 ) vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (nastavno: Suda) ne nalazi da bi u prvostupanjskom postupku bile počinjene bitne povrede postupka iz čl. 195. st.1. t. 6, 7, 9 i 10. ovog Zakona niti su počinjene povrede materijalnog prava na štetu okrivljenika, a na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
11.Nadalje, prvostupanjski sud je okrivljenika oslobodio optužbe, jer iz činjeničnog opisa prekršaja navedenog u optužbi, ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz čl. 72. stavke 1. točke 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana. Činjenični opis prekršaja koje se optužnim prijedlogom okrivljeniku stavlja na teret ne sadrži konstitutivne elemente prekršaja, jer nije razvidno na koji način je okrivljenik nosio nož, odnosno iz čega je razvidno da bi navedeno oružje bilo pogodno za nanošenje ozljeda, te kakav je to način ili okolnosti nošenja ukazuju da se nosi kako bi bio uporabljen za napad ili nanošenje ozljeda. Zakonski opis djela prekršaja koji je naveden u optužnom prijedlogu nije dostatan za postupanje, bez navođenja odlučnih činjenica koje čine elemente prekršaja iz čl. 72. st. 1. t. 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.
12. S obzirom da je zakonski opis djela, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to zbog navedenog sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj, što je pravilno utvrdio i obrazložio prvostupanjski sud.
13.Zbog naprijed izloženih razloga, sukladno članka 205., članka 206. stavka 3. i članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu, 3. veljače 2026.
ZAPISNIČAR:
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Ivica Ožbolt , v. r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda i rješenje se dostavljaju Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, i podnositelja optužnog prijedloga.
