Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-119/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Mirjane Rubić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužiteljice ĆK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Velimiru Galiću, odvjetniku u Požegi, protiv tuženika Zagrebačke banke d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB:92963223473, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Porobija i Porobija u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Požegi broj P-77/2025-17 od 31. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Požegi broj P-77/2025-17 od 31. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Utvrđuje se, da je ništetna odredbe glave 2. Ugovora o kreditu, koji je tužiteljica ĆK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zaključila s tuženikom Zagrebačka banka d.d., d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, dana 13.lipnja 2006., pod brojem 125/2006 koja glasi:

"KAMATA I NAKNADE

Članak 2.

Korisnik kredita je dužan Kreditoru platiti u anuitetima iznos od 93.630,00 CHF i redovnu kamatu koja je tijekom postojanja obveze po ovom ugovoru promjenjiva u skladu sa promjenama tržišnih uvjeta, a temeljem Odluke o kamatnim stopama Zagrebačke banke d.d., a na dan sklapanja ovog Ugovora iznosi 4,9 % godišnje, interkalarnu kamatu po stopi jednakoj stopi redovne kamate, sve u kunskoj protuvrijednosti na dan plaćanja, obračunato po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja.

Interkalarna kamata obračunava se na iskorišteni iznos kredita od dana isplate do stavljanja kredita u otplatu, a dospijeva 15 dana od dana do kojeg je izvršen obračun. O visini obračunate interkalarne kamate Kreditor će pisanim putem obavijestiti Kreditora.

U slučaju dospjele, a nepodmirene bilo koje tražbine koja proizlazi iz ovog ugovora, Korisnik kredita obvezuje se platiti kamatu po dospijeću sukladno Odluci o kamatnim stopama Kreditora koja je promjenjiva, odnosno zakonsku zateznu kamatu ukoliko ista bude više, računajući od dospijeća do namirenja."

II. Nalaže se tuženiku, Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, da tužiteljici, ĆK, [adresa], isplati iznos od 3.007,04 EUR, na ime stečenog bez osnove, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koje teku od dospijeća do 31.srpnja 2008 godine, po stopi od 15%, a od 1. kolovoza 2008 godine, do 31.srpnja 2015 godine, po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena, od 1.kolovoza 2015 godine do 31.srpnja 2022 godine, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023 godine, pa do isplate, po stopi zateznih kamata koje se određuju za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, sukladno odredbi članka 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima i sukladno članku 1. Uredbe o izmjeni zakona o obveznim odnosima i da joj naknadi trošak parničnog postupka, a sve to u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe i to na dolje navedene iznose kako slijedi:

-za iznos od 34,74 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2007 godine do isplate

-za iznos od 34,69 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.12.2007 godine do isplate

-za iznos od 34,66 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2008 godine do isplate

-za iznos od 34,61 EUR sa z.z.kamatom počevši od 25.02.2008 godine do isplate

-za iznos od 68,64 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.03.2008 godine do isplate

-za iznos od 68,55 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.04.2008 godine do isplate

-za iznos od 68,49 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.05.2008 godine do isplate

-za iznos od 68,40 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.06.2008 godine do isplate

-za iznos od 68,32 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.07.2008 godine do isplate

-za iznos od 68,23 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.08.2008 godine do isplate

-za iznos od 68,15 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.09.2008 godine do isplate

-za iznos od 68,07 EUR sa z.z,kamatom počevši od 15.10 2008 godine do isplate

-za iznos od 67,99 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2008 godine do isplate

-za iznos od 67,89 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.12.2008 godine do isplate

-za iznos od 67,81 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2009 godine do isplate

-za iznos od 67,71 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.02.2009 godine do isplate

-za iznos od 67,73 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.03.2009 godine do isplate

-za iznos od 67,54 EUR sa z.z.kamatom počevši od 28.04.2009 godine do isplate

-za iznos od 67,44 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.05.2009 godine do isplate.

-za iznos od 67,34 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.06.2009 godine do isplate.

-za iznos od 58,28 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.07.2009 godine do isplate

-za iznos od 71,40 EUR sa z.z.kamatom počevši od 06.08.2009 godine do isplate.

-za iznos od 68,23 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.09.2009 godine do isplate

-za iznos od 67,36 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.10.2009 godine do isplate

-za iznos od 64,29 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2009 godine do isplate

-za iznos od 63,28 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.12.2009 godine do isplate

-za iznos od 62,95 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2010 godine do isplate

-za iznos od 60,97 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.02.2010 godine do isplate

-za iznos od 58,13 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.03.2010 godine do isplate

-za iznos od 57,77 EUR sa z.z kamatom počevši od 15.04.2010 godine do isplate

-za iznos od 57,42 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.05.2010 godine do isplate

-za iznos od 49,55 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.06.2010 godine do isplate

-za iznos od 49,23 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.07.2010 godine do isplate

-za iznos od 48,91 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.08.2010 godine do isplate

-za iznos od 48,59 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.09.2010 godine do isplate

-za iznos od 48,27 EUR sa z.z.kamatom počevši od 04.10.2010 godine do isplate

-za iznos od 45,63 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2010 godine do isplate

-za iznos od 30,02 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.12.2010 godine do isplate

-za iznos od 29,79 EUR sa z.z.kamatom počevši od 07.01.2011 godine do isplate

-za iznos od 29,56 EUR sa z.z.kaamtom počevši od 08.02.2011 godine do isplate

-za iznos od 29,32 EUR sa z.z.kamatom počevši od 01.03.2011 godine do isplate

-za iznos od 29,09 EUR sa z.z.kamatom počevši od 12.04.2011 godine do isplate

-za iznos od 28,85 EUR sa z.z.kamatom počevši od 12.05.2011 godine do isplate

-za iznos od 28,61 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.06.2011 godine do isplate

-za iznos od 28,37 EUR sa z.z.kamatom počevši od 05.07.2011 godine do isplate

-za iznos od 21,74 EUR sa z.z.kamatom počevši od 08.08.2011 godine do isplate

-za iznos od 21,55 EUR sa z.z.kamatom počevši od 12.09.2011 godine do isplate

-za iznos od 21,36 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.10.2011 godine do isplate

-za iznos od 21,17 EUR sa z.z.kamatom počevši od 09.11.2011 godine do isplate

-za iznos od 20,98 EUR sa z.z.kamatom počevši od 08.12.2011 godine do isplate

-za iznos od 20,79 EUR sa z.z.kamatom počevši od 03.01.2012 godine do isplate

-za iznos od 20,59 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.02.2012 godine do isplate

-za iznos od 20,40 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.03.2012 godine do isplate

-za iznos od 20,20 EUR sa z.z.kamatom počevši od 11.04.2012 godine do isplate

-za iznos od 20,01 EUR sa z.z.kamatom počevši od 14.05.2012 godine do isplate

-za iznos od 19,81 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.06.2012 godine do isplate

-za iznos od 19,61 EUR sa z.z.kamatom počevši od 09.07.2012 godine do isplate.

-za iznos od 19,41 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.08.2012 godine do isplate

-za iznos od 19,21 EUR sa z.z.kamatom počevši od 11.09.2012 godine do isplate.

-za iznos od 19,01 EUR sa z.z.kamatom počevši od 11.10.2012 godine do isplate.

-za iznos od 18,81 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.11.2012 godine do isplate.

-za iznos od 18,61 EUR sa z.z.kamatom počevši od 06.12.2012 godine do isplate.

-za iznos od 18,41 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2013 godine do isplate.

-za iznos od 18,20 EUR sa z.z.kamatom počevši od 14.02.2013 godine do isplate.

-za iznos od 67,81 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2009 godine do isplate

-za iznos od 67,71 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.02.2009 godine do isplate

-za iznos od 67,73 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.03.2009 godine do isplate

-za iznos od 67,54 EUR sa z.z.kamatom počevši od 28.04.2009 godine do isplate

-za iznos od 67,44 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.05.2009 godine do isplate

-za iznos od 67,34 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.06.2009 godine do isplate

-za iznos od 58,28 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.07.2009 godine do isplate

-za iznos od 71,40 EUR sa z.z.kamatom počevši od 06.08.2009 godine do isplate

-za iznos od 68,23 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.09.2009 godine do isplate

-za iznos od 67,36 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.10.2009 godine do isplate

-za iznos od 64,29 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2009 godine do isplate

-za iznos od 63,28 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.12.2009 godine do isplate

-za iznos od 62,95 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2010 godine do isplate

-za iznos od 60,97 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.02.2010 godine do isplate

-za iznos od 58,13 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.03.2010 godine do isplate

-za iznos od 57,77 EUR sa z.z kamatom počevši od 15.04.2010 godine do isplate

-za iznos od 57,42 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.05.2010 godine do isplate

-za iznos od 49,55 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.06.2010 godine do isplate

-za iznos od 49,23 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.07.2010 godine do isplate

-za iznos od 48,91 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.08.2010 godine do isplate

-za iznos od 48,59 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.09.2010 godine do isplate

-za iznos od 48,27 EUR sa z.z.kamatom počevši od 04.10.2010 godine do isplate

-za iznos od 45,63 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2010 godine do isplate

-za iznos od 30,02 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.12.2010 godine do isplate

-za iznos od 29,79 EUR sa z.z.kamatom počevši od 07.01.2011 godine do isplate

-za iznos od 29,56 EUR sa z.z.kaamtom počevši od 08.02.2011 godine do isplate

-za iznos od 29,32 EUR sa z.z.kamatom počevši od 01.03.2011 godine do isplate

-za iznos od 29,09 EUR sa z.z.kamatom počevši od 12.04.2011 godine do isplate

-za iznos od 28,85 EUR sa z.z.kamatom počevši od 12.05.2011 godine do isplate

-za iznos od 28,61 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.06.2011 godine do isplate

-za iznos od 28,37 EUR sa z.z.kamatom počevši od 05.07.2011 godine do isplate

-za iznos od 21,74 EUR sa z.z.kamatom počevši od 08.08.2011 godine do isplate

-za iznos od 21,55 EUR sa z.z.kamatom počevši od 12.09.2011 godine do isplate

-za iznos od 21,36 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.10.2011 godine do isplate

-za iznos od 21,17 EUR sa z.z.kamatom počevši od 09.11.2011 godine do isplate

-za iznos od 20,98 EUR sa z.z.kamatom počevši od 08.12.2011 godine do isplate

-za iznos od 20,79 EUR sa z.z.kamatom počevši od 03.01.2012 godine do isplate

-za iznos od 20,59 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.02.2012 godine do isplate

-za iznos od 20,40 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.03.2012 godine do isplate

-za iznos od 20,20 EUR sa z.z.kamatom počevši od 11.04.2012 godine do isplate

-za iznos od 20,01 EUR sa z.z.kamatom počevši od 14.05.2012 godine do isplate

-za iznos od 19,81 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.06.2012 godine do isplate

-za iznos od 19,61 EUR sa z.z.kamatom počevši od 09.07.2012 godine do isplate

-za iznos od 19,41 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.08.2012 godine do isplate

-za iznos od 19,21 EUR sa z.z.kamatom počevši od 11.09.2012 godine do isplate

-za iznos od 19,01 EUR sa z.z.kamatom počevši od 11.10.2012 godine do isplate

-za iznos od 18,81 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.11.2012 godine do isplate

-za iznos od 18,61 EUR sa z.z.kamatom počevši od 06.12.2012 godine do isplate

-za iznos od 18,41 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2013 godine do isplate

-za iznos od 18,20 EUR sa z.z.kamatom počevši od 14.02.2013 godine do isplate

-za iznos od 18,00 EUR sa z.z.kamatom počevši od 12.03.2013 godine do isplate

-za iznos od 17,99 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.04.2013 godine do isplate

-za iznos od 17,58 EUR sa z.z.kamatom počevši od 14.05.2013 godine do isplate

-za iznos od 17,37 EUR sa z.z.kamatom počevši od 11.06.2013 godine do isplate

-za iznos od 17,16 EUR sa z.z.kamatom počevši od 10.07.2013 godine do isplate

-za iznos od 16,95 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.08.2013 godine do isplate

-za iznos od 16,74 EUR sa z.z.kamatom počevši od 12.09.2013 godine do isplate

-za iznos od 16,53 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.10.2013 godine do isplate

-za iznos od 16,32 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2013 godine do isplate

-za iznos od 16,10 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.12.2013 godine do isplate

-za iznos od 15,89 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.01.2014 godine do isplate sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10 da tužiteljici ĆK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova parničnog postupka plati iznos od 1.773,17 EUR, u roku od 15 dana."

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tuženik pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 354. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da sud drugog stupnja preinači prvostupanjsku presudu, podredno da je ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Predmet spora je utvrđenje ništetnom odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i isplata ukupnog iznosa od 3.007,04 eura sa zateznim kamatama iz osnove ništetnih ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi ugovora o kreditu sklopljenog između parničnih stranaka u švicarskim francima – CHF, koji je konvertiran u euro.

6. Nesporno je da su tužiteljica i tuženik sklopili potrošački Ugovor o kreditu broj: 125/2006 od 9. ožujka 2006., za adaptaciju stambenog objekta, i to na iznos od 93.630,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti, obračunato po srednjom tečaju HNB-a na dan isplate, te da je prvotno ugovorena kamatna stopa bila 4,9% godišnje, koja se tijekom otplate kredita mijenjala sukladno odluci banke. Isto tako, nesporno je da su parnične stranke 18. prosinca 2015. sklopile Dodatak Ugovora o kreditu kojim su kredit iz švicarskih franaka – CHF konvertirale u euro.

7. Među parničnim strankama je sporno je li došlo do povrede prava tužiteljice kao potrošača takvom konverzijom odnosno je li se u tom smislu pojedinačno pregovaralo o odredbama o kamatnim stopama koje su se tijekom otplate kredita mijenjale sukladno jednostranom odlukom tuženika, kao i to je li došlo do preplate iznosa kreditnih anuiteta iz osnove kamata uslijed nepoštene i ništetne odredbi članka 2. Ugovora o kreditu broj: 125/2006 od 9. ožujka 2006.

8. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud zaključuje da su ništetne odredbe ugovora o kreditu u CHF u dijelu kojim je ugovorena promjenjiva kamatna stopa o kojim ugovorne stranke nisu pregovarale niti je korisnik kredita imao utjecaj na njihov sadržaj jer su takve odredbe ugovora protivne načelu savjesnosti i poštenja.

9. S obzirom na razdoblje obuhvaćeno u ovoj parnici za ocjenu valjanosti ovdje spornih ugovornih odredbi mjerodavan je Zakon o zaštiti potrošača ("Narodne novine" br. 125/07, 79/09, 89/09, u daljnjem tekstu: ZZP/07).

9.1. Prema odredbi članka 96. stavka 1. ZZP/07 ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom i ništetnom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih stranaka na štetu potrošača, dok odredba stavka 2. tog članka propisuje da se smatra da se o pojedinoj odredbi ugovora nije pojedinačno pregovaralo ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac zbog čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako je riječ o unaprijed formuliranom standardnom ugovoru trgovca.

10. Na temelju nalaza i mišljenja mišljenja sudskog vještaka financijske struke Sande Marinac od 11. rujna 2025. i dopune nalaza i mišljenja, proizlazi da je tužiteljica redovito uplaćivala rate kredita o datumima dospijeća, te je pored uplaćenih rata u više navrata plaćala dodatne iznose uvećane otplate kredita, i to: 16.6.2009. iznos 2.500,06 CHF, 23.6.2009. iznos 4.777,24 CHF, 13.7.2009. 4.128,53 CHF, 06.8.2009. iznos 3.543,73 CHF, 7.10.2009. iznos 3.563,36 CHF, 19.01.2010. iznos 4.250,66 CHF i 4.10.2010. 3.027,63 CHF. Od dospijeća prve rate kredita do dana 01.10.2007. godine tuženik je obračunavao ugovorenu kamatnu stopu na kredit od 4,90% godišnje. Od 01.10.2007. god tuženik je povećao kamatnu stopu u odnosu na početnu ugovorenu kamatnu stopu na 5,55% godišnje , od 01.02.2008. je povećao kamatnu stopu u odnosu na ugovorenu na 6,30%, od 01.07.2009. povećao na 6,80% , od 01.06.2010. povećao na 6,55%, od 01.11.2010. povećao na 6,00%, od 01.07.2011. povećao na 5,75%, a od 01.01.2014. je smanjio kamatnu stopu u odnosu na ugovorenu na 3,23% godišnje. Vještakinja je konačno utvrdila da je tijekom otplate kredita zbog povećanja kamatne stope tužiteljica više platila iznos od 22.656,58 kuna što po konverzijskom tečaju kuna/euro 7,5345 iznosi 3.007,04 eura. Tijekom otplate kredita zbog smanjenja kamatne stope u odnosu na početno ugovorenu tužitelj je manje platila iznos od 3.974,27 kuna što po konverzijskom tečaju kuna/euro 7,5345 iznosi 527,48 eura.

11. Polazeći od toga da su odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi ugovorene jednostranom odlukom banke, bez prethodnog pregovaranja o tome sa tužiteljicom, kao korisnikom kredita, one su nepoštene te stoga ništetne, prema odredbi članka 322. stavka 1. i članka 324. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, u daljnjem tekstu: ZOO), te donesene bez suglasnosti i sudjelovanja tužiteljice.

12. S obzirom da su predmetne odredbe ništetne te se odredbe među strankama ne mogu primijeniti i tuženik nema pravo zadržati navedeni iznos, radi čega tužiteljica ima pravo na povrat navedenog iznosa.

13. Sklapanjem Dodatka ugovora o kreditu odnosno konverzijom, temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine broj 102/15, dalje: ZID ZPK) tužitelj ne gubi pravo na bilo kakvo potraživanje stečenog bez osnove temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu u CHF. Naime, sve odredbe Glave IV.a ZPK-a, pa tako i odredbe čl. 19. b i čl. 19c ZPK-a, reguliraju ugovorni odnos koji je između potrošača i vjerovnika (banke) nastao temeljem ugovora o kreditu. Navedeno proizlazi odredbe čl. 19.a ZPK-a kao i ostalih odredaba Glave IV.a ZPK-a. S druge strane, obveza restitucije nije obveza koja ima svoju pravnu osnovu u pravnom poslu odnosno ugovoru (čl. 247. u svezi s čl. 20. st. 1. ZOO/05), već u izvanugovornom obveznom odnosu stjecanja bez osnove (čl. 1111., čl. 323. st. 1. i čl. 20. st. 1. ZOO/05 u svezi s čl. 81. st. 1. i čl. 87. st. 1. ZZP/03). Dakle, ZPK regulira u potpunosti drukčiji obvezni odnos tj. ugovorni obvezni odnos koji je nastao sklapanjem ugovora o kreditu, dok tužitelj tužbeni zahtjev temelji na postojanju izvanugovornog obveznog odnosa stjecanja bez osnove koji nastao kao posljedica nepoštenosti i ništetnosti u potrošačkom ugovoru.

14. Ugovornim odredbama predmetnoga Dodatka ugovora, odnosno sporazuma o konverziji, ne može se osnažiti nešto što je od početka ništetno i nema pravni učinak, pa neutemeljeno tuženik drži da bi sklapanjem Sporazuma o konverziji tužitelj izgubio pravo i pravnu osnovu restitucijskim zahtjevom potraživati preplaćene iznose koji su posljedica nepoštene odredbe o promjenljivoj kamatnoj stopi. Osim toga, ovaj sud drži kako je pravo na potpunu restituciju potrošača u slučaju nepoštenosti ugovornih odredbi osnovno pravo potrošača kod zaštite nepoštenih ugovornih odredbi u potrošačkim ugovorima. Stoga ako bi se to osnovno pravo potrošača ukidalo ili ograničavalo, to bi moralo biti propisano jasnim i nedvosmislenim odredbama zakona. Ne može se osnovno pravo potrošača (pravo na potpunu restituciju) ukidati i ograničavati posredno kroz parcijalno i ekstenzivno tumačenje propisa kojima čija svrha primarno i nije zaštita potrošača od nepoštenih odredbi u potrošačkim ugovorima. Ograničenja ili čak ukidanje bilo kojeg prava potrošača, pa i prava na potpunu restituciju mora, dakle, prema stavu ovog suda, biti propisano jasnim i nedvosmislenim odredbama zakona i imati razumnu svrhu, a svako eventualno tumačenje odredbi koje bi u konačnici moglo ograničavati prava potrošača na potpunu restituciju, prema stavu ovog suda, mora biti restriktivno.

15. Dakle, ako je zakonodavac smatrao da konverzijom CHF kredita potrošači trebaju izgubiti pravo na potpunu restituciju kao posljedicu nepoštenosti pojedinih ugovornih odredbi osnovnog ugovora o kreditu, tada je to trebao jasno i nedvosmisleno propisati odredbama ZID ZPK. Zakonodavac to nije učinio, tako da ne postoji bilo kakva pravna osnova (odredba zakona) koja bi opravdavala stav da su potrošači koji su konvertirali CHF kredite izgubili, potpuno ili djelomično, pravo na potpunu restituciju. U svezi s tumačenjem i dosezima odredba ZID ZPK potrebno je navesti kako je člankom 19.a. ZPK-a jasno propisano što je predmet uređenja Glave IV.a ZPK-a. Iz predmetne odredbe, kao i ostalih odredbi ZPK-a, proizlazi da se Glavom IV.a ZPK-a reguliraju pretpostavke i postupak u kojem se provodi konverzija kredita i da iste ni na koji način reguliraju izvanugovorni obvezni odnos koji je u ovom postupku sporan tj. nepoštenost i ništetnost pojedinih odredbi osnovnog ugovora o kreditu i pravo na restituciju koja je posljedica nepoštenosti i ništetnosti takvih odredbi. Uostalom, tekst odredbi Glave IV.a ZPK niti ne sadrži pojmove "nepoštene odredbe", "restitucija" i sl, a pogotovo ne sadrži odredbe iz kojih bi proizlazilo da su potrošači konverzijom kredita izgubili pravo na potpunu restituciju. Predmet reguliranja ZID ZPK-a je konverzija, a ne restitucija pa ZID ZPK ne sadrži odredbu iz koje bi se moglo zaključiti da bi konverzijom kredita potrošač izgubio pravo na potpunu restituciju ili da je to njegovo pravo ograničeno.

16. Iz odredbi ZID ZPK jasno proizlazi kako svrha njegovog donošenja nije restitucija i saniranje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi osnovnog ugovora o kreditu, već zaštita potrošača od oscilirajućeg i rastućeg tečaja švicarskog franka. Osim toga, ako bi se prihvatilo da su potrošači koji su konvertirali kredite nemaju pravo na potpunu restituciju ovaj sud smatra da ne postoji razlozi koji bi opravdavali različito postupanje prema njima. Naime, potrošač koji je podigao kredit 2005. kao i tužitelj, ali isti nije konvertirao ili čak potrošač koji je kredit podigao u eurima ili uz valutnu klauzulu u eurima, ima pravo na potpunu restituciju, a neosnovano tuženik sugerira da tužitelj koji je kredit konvertirao to pravo uopće nema ili mu je isto ograničeno. Pravna pozicija potrošača koji su konvertirali kredite (zbog nepostojanja potpune restitucije ili ograničenosti iste) ne bi trebala bi slabija od svih ostalih drugih kategorija potrošača. Potrošačima koji su kredit konvertirali pravo na potpuno restituciju nije ukinuto, dokinuto ili ograničeno, a nema niti razloga da se tužitelju koji je izvršio konverziju prizna niža razina zaštite potrošačkih prava, onu koja mu ne omogućuje ostvarivanje temeljenog potrošačkog prava tj. prava na potpunu restituciju, dok svi ostali potrošači neovisno o tome jesu li dizali kredite u drugim valutama ili nisu uopće konvertirali CHF kredite, to pravo imaju u punom opsegu.

17. Pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske vođen je postupak pod brojem Gos-1/2019, a u tom oglednom postupku Vrhovni sud Republike Hrvatske je zauzeo pravno shvaćanje kako Sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine broj 102/15.) ima pravne učinke i valjan je u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli. Međutim, u ovom postupku tužitelj uopće ne tvrdi da je sporazum o konverziji ništetan, već svoj tužbeni zahtjev temelji na izvanugovornom odnosu stjecanja bez osnove, pa za ovaj postupak pravno shvaćanje iz oglednog postupka nije pravno relevantno. Potrošač se sklapanjem sporazuma o konverziji nije mogao odreći svog prava na potpunu restituciju jer takvo što nije propisano bilo kojom odredbom zakona, pa tako i odredbama ZID ZPK-a. Osim toga, u trenutku sklapanja sporazuma o konverziji bio je na snazi Zakon o zaštiti potrošača (Narodne novine broj 41/14, 110/15 – dalje: ZZP/14) koji je stupio na snagu 8. travnja 2014. Odredbom čl. 41. st. 1. ZZP/14 propisano je da se potrošač ne može odreći niti mu se mogu ograničiti prava koja ima na temelju tog zakona ili drugih zakona kojima se štite prava potrošača, dok je stavkom 2. istog članka propisano da su ništetne ugovorne odredbe koje su za potrošača nepovoljnije od onih propisanih tim zakonom ili drugim zakonima kojima se uređuje zaštita potrošača. Dakle, sukladno čl. 41. st. 1. i 2. ZZP/14, potrošaču se ne mogu ograničiti potrošačka prava (što se odnosi i na pravo na potpunu restituciju), a niti se istih može odreći, a ugovorne odredbe kojima bi to bilo ugovoreno su ništetne.

18. Radi toga ne postoji pravna osnova prema kojoj bi se odredbe Sporazuma o konverziji tumačile na način kao ih tumači tuženik da bi se sklapanjem sporazuma o konverziji potrošač odrekao prava na potpunu restituciju. Čak i kada bi se tog prava potrošač mogao odreći to odricanje moralo bi biti rezultat slobodnog i informiranog pristanka potrošača, što uostalom proizlazi i iz presude Suda Europske unije C- 452/18 što bi u ovom slučaju značilo da je potrošaču, barem okvirno, trebao biti poznat novčani iznos kojeg se potrošač sklapanjem sporazuma o konverziji odriče odnosno na određeni način "oprašta" banci. Kako prema odredbama ZID ZPK-a predmet konverzije niti nisu bili novčani iznosi na koje bi potrošač imao pravo potraživati protiv kreditora s osnove restitucije zbog nepoštenosti ugovornih odredbi, to se ni u kom slučaju ne može smatrati da se potrošač sklapanjem sporazuma o konverziji bilo čega odrekao, a pogotovo ne novčanog potraživanja koje i nije bilo predmetom konverzije, te u izračun konverzije nije niti ulazilo. ZID ZPK je imao osnovni cilj otkloniti dužničku krizu zbog rasta tečaja CHF te je u tom smislu zakonom predviđeno da banke moraju ponuditi sklapanje dodatka osnovnom ugovoru o kreditu, a potrošači mogu prihvatiti konverziju u odgovarajući kredit sklopljen u EUR tako što se krediti vezani uz CHF konvertiraju u kredite denominirane u EUR i kredite denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR (čl. 19.a do čl. 19.e ZID ZPK- a). Sklapanjem Dodatka osnovnom ugovoru o kreditu izmijenjeni su samo uvjeti i način otplate kredita, a što potvrđuje i činjenica kako se radilo o dodatku osnovnom ugovoru, a ne o sklapanju sasvim novog ugovora, a čak kada bi se uzelo da je osnovni ugovor o kreditu prestao važiti, ne bi bilo nikakvih zapreka za utvrđenje nepoštenim i ništetnim odredbi osnovnog ugovora o kreditu (tako i u odluci Vrhovnog suda RH broj Rev-18/2018 od 26. svibnja 2020.)

19. Osim toga, prema odluci Suda Europske unije broj C-118/17 JK protiv Erste Bank Hungary Zrt. od 14. ožujka 2019. sud mora provjeriti je li nacionalni zakon omogućio ponovno uspostavu pravno i činjenično situacije u kojoj bi se potrošač nalazio da nepoštena odredba potrošačkog ugovora nikada nije postojala, osobito uspostavom prava na povrat svih koristi koje je trgovac neopravdano stekao na štetu potrošača na temelju navedene nepoštene odredbe i to unatoč zakonskoj intervenciji. Dakle, iz te odluke može se zaključiti kako potrošač uvijek ima pravo na potpuno obeštećenje temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi potrošačkog ugovora i to bez obzira i na eventualnu zakonsku intervenciju u to njegovo pravo. Takvo pravno shvaćanje ne dovodi u pitanje niti činjenica što je prema ZID ZPK potrošaču i korisniku kredita u CHF dana mogućnost izbora pristati na konverziju ili nastaviti otplatu kredita prema odredbama osnovnog ugovora. Potrošač, a u konkretnom slučaju korisnik kredita u CHF, mogao se nagoditi i dogovoriti s davateljem kredita u pogledu nepoštenih i ništetnih odredbi, ali samo pod uvjetom da su potrošaču bili u cijelosti poznati svi parametri i uvjeti nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu. U odnosu na nepoštene odredbe o valutnoj klauzuli iz ugovora o kreditu u CHF odluka u kolektivnom sporu uslijedila je tek tri godine nakon sklapanja dodatka osnovnom ugovoru o kreditu i provođenju konverzije te potrošači i korisnici kredita zasigurno nisu mogli u cijelosti imati sve informacije i sagledati u cijelosti koje su sve odredbe nepoštene i ništetne u konkretnom ugovoru i kada bi se jedino mogli pravovaljano odreći tih svojih prava. Takav zaključak proizlazi i iz odluke Suda Europske unije od 9. srpnja 2020. u predmetu C-452/18 XZ protiv Ibercaja Banko S.A.

20. Stoga je u bitnom pravilno prvostupanjski sud, nakon što se povežu pravna shvaćanja iz odluka Suda EU C-452/18 od 9. srpnja 2020. u predmetu XZ protiv Ibercaja Banko S.A i C-118/17 od 14. ožujka 2019. u predmetu JK protiv Erste Bank Hungary Zrt, zaključio kako potrošačima i korisnicima kredita u CHF pripada pravo na puno obeštećenje temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu. Korisnik kredita zadržava pravo potraživati eventualnu razliku preplaćenih iznosa temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi Osnovnog ugovora o kreditu, ako takva razlika postoji.

21. Pravilno je prvostupanjski sud otklonio i tuženikov prigovor zastare. Naime, ovdje se primjenjuje opći zastarni rok iz čl. 225. ZOO-a od pet godina, a zastarijevanje počinje teći prvog dana nakon dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je u odluci između ostaloga odlučio i u dijelu vezanom za nedopuštenost odredbi o promjenljivim kamatnim stopama svojom odlukom od 14. lipnja 2014., a što je potvrđeno i odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci broj Rev-2245/2017, to se ima smatrati kako tužiteljima pravo na isplatu teče od navedenog datuma. Zastara je prekinuta podnošenjem kolektivne tužbe Udruge Franak 4. travnja 2012., a ponovno je počela teći 14. lipnja 2014., u vrijeme podnošenja kolektivne tužbe pred Trgovačkim sudom u Zagrebu 4. travnja 2012., za tužitelja je zastara prekinuta podnošenjem ove kolektivne tužbe, a ista počela ponovno teći po pravomoćnosti presude Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/2012. Dakle, predmetna tužba je podnesena unutar zastarnog roka od pet godina jer je ovaj postupak pokrenut dana 5. lipnja 2019. podnošenjem tužbe.

22. S obzirom na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Sande Marinac, temeljem odredbe članka 1111. ZOO-a, prvostupanjski sud je pravilno prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan i tuženiku naložio da tužiteljici isplati ukupan iznos od 3.007,04 eura sa zateznim kamatama te naknadi parnični trošak u iznosu od 1.773,17 eura sa zateznim kamatama.

23. Žalbeni razlozi i navodi tuženika su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Za razliku od tužiteljice, koja je potrošač, tuženik je financijska institucija čija je osnovna funkcija da pruža usluge u vezi s izdavanjem kredita te nema osnove da bi se tuženiku priznale negativne tečajne razlike. Suprotno žalbenim navodima tuženika prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a. Prvostupanjski sud je pravilno tužiteljici dosudio zatezne kamate na iznos glavnice od plaćanja odnosno od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate jer je tuženik nepošteni stjecatelj. Pored toga, prvostupanjski sud je pravilno dopustio preinaku tužbenog zahtjeva jer je tužiteljica tek nakon što je provedeno vještačenje mogla utvrditi ukupan iznos razlike zbog nepoštenih ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi.

24. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Split, 3. veljače 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić