REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-9863/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenog CH i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Ston, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, broj Pp-1476/2023 od 20. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se osnovanom žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Ston i ukida se pobijana prvostupanjska presuda u cijelosti, te se predmet vraća na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku, broj Pp-1476/2023 od 20. rujna 2024., prvookrivljeni CH i drugookrivljena NH, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođeni su od optužbe da bi počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je odlučeno da se temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenici oslobađaju plaćanja troškova prekršajnog postupka.

2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u bitnom navodeći da je prvostupanjski sud pogrešno protumačio da kod počinjenja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira radnja prekršaja mora biti dostupna širem krugu ljudi, odnosno da su se posljedice događaja reflektirale na javnom mjestu.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Ocjenom navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio, da razlozi prvostupanjskog suda za oslobođenje od optužbe nisu u cijelosti prihvatljivi te da je odluka zasad preuranjena.

6. Ovlašteni tužitelj činjeničnim opisom okrivljenicima stavlja na teret narušavanje javnog reda i mira (vikom, galamom i međusobnim vrijeđanjem raznim pogrdnim riječima), u mjestu Trnova, općina Dubrovačko Primorje, ulica Trnova kućni broj 0. Iz činjeničnog opisa djela u optužnom prijedlogu proizlazi da je mjesto izvršenja prekršaja mjesno pojilište za domaće životinje (što je doista i u postupku utvrđeno). Što se tiče pitanja javnosti mjesta događaja kao obilježja prekršaja, ističe se da mjesto počinjenja prekršaja ima obilježja tzv. realnog javnog mjesta, odnosno neograničeno otvorenog javnog mjesta koje je dostupno neodređenom krugu građana, te stoga nije potrebno provoditi dokaze za ocjenu javnosti takvog mjesta, nije potrebno utvrđivati konkretnu prisutnost građana ili eventualno postojanje njihove uznemirenosti, niti obrazlagati ocjenu javnosti mjesta.

7. Dakle, u ovom konkretnom slučaju događaj se odvio prema optuženju na neograničeno otvorenom javnom mjestu koje može biti dostupno bilo kojem građaninu te nije potrebno utvrđivati uvjet da se radnja izvršenja reflektirala, odnosno čula na javnom mjestu te da bi ponašanje okrivljenih bilo dostupno javnosti koju bi isto uznemirilo (kao što obrazlaže sud prvog stupnja). Stoga je konstitutivni element prekršaja (da je djelo počinjeno na javnom mjestu) ispunjen, pri čemu je irelevantno i je li doista netko od građana čuo ili vidio događaj odnosno je li događaj bio dostupan barem još nekim osobama koje nisu bile neposredni sudionici događaja, jer se ovim djelom prekršaja štiti i samo javno mjesto od neprihvatljivih oblika ponašanja.

8. Prvostupanjski sud u obrazloženju presude navodi kako iz činjeničnog opisa izreke optužnog prijedloga proizlazi da se navedeni događaj dogodio u mjestu Trnova, trnovskom polju, u blizini pojilišta za domaće životinje, a koje mjesto i po mišljenju prvostupanjskog suda spada po svojoj namjeni u javna mjesta.

9. Prema mišljenju prvostupanjskog suda javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupajućoj posljedici na javnom mjestu i djelo izvršeno na takvom mjestu ima obilježja prekršaja, ali pod uvjetom da je radnja prekršaja bila dostupna širem krugu ljudi te da su se posljedice događaja reflektirale na javnom mjestu. Prvostupanjski sud obrazlaže svoju odluku ukazujući da nisu dokazane činjenice o kojima ovisi javnost mjesta s obzirom da je mjesto prekršaja polje, u blizini kojeg nema ljudi, a sam događaj nije nitko vidio ni čuo osim supruga okrivljenice NH.

10. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pogrešno okrivljenike oslobodio optužbe temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, u nedostatku dokaza da bi okrivljenici počinili djelo prekršaja za koje ih se tereti, jer iz činjeničnog opisa prekršaja, proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Činjenični opis prekršaja koji se optužnim prijedlogom okrivljenima stavlja na teret sadrži sve konstitutivne elemente iz navedenog prekršaja i prvostupanjski sud je svoje utvrđenje trebao usmjeriti na dokazivanje radnji okrivljenih koje eventualno ispunjavaju zakonsko biće djela.

11. Zbog navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja, ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu u cijelosti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku, na način da će prvostupanjski sud u ponovnom suđenju cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, ispitati sve okrivljenike i svjedoka, u postupku utvrditi sve činjenice te provesti druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

12. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 206. Prekršajnog zakona kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 3. veljače 2026.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivica Ožbolt, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.