REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI PREKRŠAJNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Ppž-3308/2025.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja, Anđe Ćorluke, kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. DĆ zbog prekršaja iz članka 54. stavka 3. u svezi stavka 1. točke. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“ broj: 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 80/13, 39/19, 114/22 ), odlučujući o žalbi okr. DĆ, protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj: Pp-6174/2022-9 od 17. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 3. veljače 2026.

p r e s u d i o j e :

I Odbija se kao neosnovana žalba okr. DĆ i prvostupanjska presuda se potvrđuje.

II Na temelju čl. 138.stavka 2.točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“broj 107/07 39/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 ) okr. DĆ je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka ovog suda u iznosu od 50 ( pedeset) EUR-a u roku od 8 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okr. DĆ je proglašen krivim i kažnjen jedinstvenom kaznom zatvora u trajanju od 25 ( dvadeset i pet) dana, te mu je temeljem čl. 44. Prekršajnog zakona primijenjena uvjetna osuda , s rokom kušnje od 12 mjeseci, zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u svezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci te presude, te je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 14,00 eura.

2. Nadalje, temeljem odredbe čl. 64. st. 1. u svezi čl. 76 a Prekršajnog zakona, od okr. je oduzet predmet prekršaja.

3. Protiv te presude okr. DĆ je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, kako proizlazi iz sadržaja žalbe.

4. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6. Rješavajući predmet u okviru navoda žalbe, te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona po ocjeni ovog Suda u prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede postupka niti povrede odredaba prekršajnog materijalnog prava na štetu žalitelja na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti, niti su počinjene bitne povrede koje žalitelj ističe u svojoj žalbi

7. Žalitelj neosnovano ističe sadržajno kako je počinjenja bitna povreda postupka iz čl. 195. stavke 1. točke 11. Prekršajnog zakona. Izreka pobijane presude je razumljiva, nije proturječna sama sebi ili razlozima presude, prvostupanjski sud je krivnju okrivljenika dao u potpunosti jasne razloge, s kojima se u potpunosti slaže i ovaj sud.

7.1. Nadalje, žalitelj pogrešno ističe kako se pobijana presuda temelji na nezakonitim dokazima, ističući bitnu povredu iz čl. 195. stavke 1. točke 10. Prekršajnog zakona. Naime, zapisnici o ispitivanju svjedoka TĆ i ČĆ, sačinjeni u prethodnom postupku u PU zadarskoj, su zakoniti dokazi, sa svim potrebnim upozorenjima i potpisani od svjedoka. Nedostatak, na koji ukazuje žalitelj, a odnosi se da zapisnici nisu potpisani od strane svjedoka na svakoj stranici je u potpunosti pravno irelevantan. Prekršajni zakon ne navodi izričito obvezu potpisivanja svake stranice za svaki primjerak, već se primarno fokusira na potpis nakon pročitanog iskaza, što je i sadržaj navedenih zapisnika. Ispitanici prije potpisivanja imaju pravo pročitati zapisnik ili zahtijevati da im se pročita te tražiti izmjene ili dopune ako smatraju da nije točno uneseno. Zapisnici na koje ukazuje žalitelj su potpisani od strane svjedoka, nisu isticali nikakve primjedbe, dakle, radi se o zakonitim dokazima.

7.2. Pogrešno žalitelj navodi kako je Službena zabilješka o preliminarnom vještačenju nezakonit dokaz, te da se na njemu ne može temeljiti krivnja. Službena zabilješka o preliminarnom vještačenju nije nezakonit dokaz, ona je osnova za pokretanje prekršajnog postupka, a u postupku se utvrđuje je li sumnja osnovana. Kako je u konkretnom sam okrivljenik u potpunosti priznao počinjenje djela prekršaja, odnosno da je posjedovao drogu kritične zgode, nije bilo osnove za vještačenje sporne materije kako je pravilno zaključuje prvostupanjski sud. Napominje se žalitelju, kako gore iznesene žalbene navode nije niti mogao isticati u žalbenom postupku sukladno odredbi čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona.

7.3. U žalbi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, okrivljenik ističe da mu je povrijeđeno pravo obrane i pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda budući da je prvostupanjski sud temeljio osuđujuću presudu na zapisnicima o ispitivanju svjedoka u nekonfrotiranom postupku, odnosno bez prisutnosti okrivljenika.

Međutim, nije u pravu okrivljenik kada tvrdi da mu je u postupku povrijeđeno pravo obrane i da je to utjecalo ili moglo utjecati na presudu.

7.4. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud dokazni postupak dovršio na glavnoj raspravi dana 17. ožujka 2025., na kojoj je prisustvovao okrivljenik. Prvostupanjski sud je pročitao sve dokaze, pa tako i sporne zapisnike o ispitivanju svjedoka, okrivljenik po završetku glavne rasprave nije imao primjedbe niti je tražio konfrotaciju sa svjedocima, iz čega proizlazi kako se okrivljenik dobrovoljno odrekao svog prava na konfrotaciju.

7.5. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je u potpunosti i pravilno utvrđeno. Prvostupanjski sud je pravilno cijenio obranu okrivljenika u kojoj je on u potpunosti priznao počinjene prekršaja iz čl. 54. st. 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, te djelomično priznanja prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te suglasne iskaze svjedoka TĆ i ČĆ, kao i materijalne dokaze u spisu. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud je imao dovoljno osnova za utvrđivanje krivnje okrivljenika za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Pravilno je prihvatio kao istinite iskaze svjedoka, jer su njihovi iskazi dani okolnosno, decidirano i uvjerljivo, te su u bitnom podudarni. Stoga navodi žalbe nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.

8. Neosnovano žalitelj ističe kako se događaj nije zbio na javnom mjestu. Događaj se zbio na mjesnoj rivi u neposrednoj blizini trgovačkog centra „Tommy“, što je neograničenom javnom mjestu, odnosno javnom mjestu koje je trajno dostupno neograničenom skupu osoba. Kod takvih javnih mjesta nije potrebno obrazlagati prisutnost javnosti jer se to samo po sebi razumijeva.

9. Pogrešno žalitelj navodi kako iz izreke pobijane presude ne proizlazi zakonski opis prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer da u izreci nije navedeno da se on ponašao na naročito drzak ili nepristojan način.

10. Za djelo prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je konstitutivni element „narušavanje javnog reda i mira“, odnosno djelo mora biti počinjeno na javnom mjestu ili na neki način dostupno javnosti, a što nesporno proizlazi iz optužnog akta.

11. U činjeničnom opisu djela ne prepisuje i ne navodi se doslovno tekst zakonskog opisa djela- dakle „ na javnom mjestu se ponašao na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane….“ , već je nužno da se u uneseni činjenični opis djela prekršaja unesu činjenice i okolnosti životno i konkretno opisane, može podvesti pod zakonski opis djela narušavanja javnog reda i mira.

12. Iz činjeničnog opisa u optužnom aktu, odnosno iz ukupnosti navoda je okrivljenik pod utjecajem alkohola, na mjesnoj rivi, prišao oštećenom ČĆ, pljunuo ga, počeo gurati i više puta udario zatvorenom šakom u glavu, pljunuo dovoljno jasno proizlazi javnost mjesta događaja, te da se činjenični sklop može podvesti pod zakonski opis djela kojeg vrši počinitelj „koji na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane-članak 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Dakle, po mišljenju ovog Suda u optužnom aktu su navedeni svi konstitutivni elementi potrebni za postojanje prekršaja protiv javnog reda i mira, jer ovakvo ponašanje okrivljenika, koje je valjano obrazloženo odlukom prvostupanjskog suda, predstavlja ne sumnjivo naročito drsko i nepristojno ponašanje na javnom mjestu.

13. Iz gore navedenih razloga žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja je neosnovana.

14. Nadalje, ovaj Sud je ispitao odluku o primijenjenoj prekršajnoj sankciji te zaključio da primijenjena uvjetna osuda za djela prekršaja iz čl. 54. st. 3. Zakona o suzbijanju i zlouporabi opojnih droga i čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira nije previsoka, prvostupanjski sud je dao razloge za primjenu ove mjere upozorenja, te je i ovaj Sud mišljenja da će se ovom sankcijom u potpunosti preventivno djelovati na okrivljenika kako ne bi ponovno počinio ove ili slične prekršaje.

15. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka ovog suda temelji se na odredbi čl.138. stavke 2. točke 3. c Prekršajnog zakona. Kako je rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („N.N. broj 18/13)propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 12,12 do 663,61 eur-a, to je visina paušalnog iznosa troškova postupka iz čl. 138.stavke 2. točke 3.c Prekršajnog zakona određena u iznosu od 50 eur-a, što je po stanovištu ovog suda primjereno s obzirom na trajanje i složenost postupka te imovno stanje okrivljenika.

16. Iz navedenih razloga valjalo je presuditi kao u izreci.

U Zagrebu, 3 . veljače 2026.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivica Ožbolt , v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, i tužitelja.