Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-7235/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ŠS zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22) i prekršaja iz čl. 16. st. 1. u svezi s čl.29. toč. 1. Zakona o osobnoj iskaznici (NN 62/15, 42/20, 44/20, 114/22), odlučujući o žalbi okrivljenog ŠS, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp-16781/2022-12 od 24. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okrivljenog ŠS, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u točki a) izreke na način da se izriče:
Na temelju odredbe čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljeni ŠS (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
dana 24. lipnja 2022. u 12,30 sati u Vodicama, u otvorenom dvorištu kuće u [adresa], narušavao javni red i mir tako što je izvodio građevinske radove na način da je bušio betonski pod pneumatskom bušilicom, bacao kamenje te vršio radove bušenja, što je proizvodilo nesnosnu buku te narušio mir i spokoj oštećenih ŽS (rođ. 1984.) i LS (rođ. 1952) iz [adresa], koji su mu prvi susjedi, čime da je počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. U povodu žalbe okrivljenog ŠS, a po službenoj dužnosti preinačuje se pobijana presuda u točki b) izreke na način da se izriče:
na temelju čl. 181. t. 5. Prekršajnog zakona protiv okrivljenog ŠS
ODBIJA SE OPTUŽBA
što je iste prigode prilikom policijskog postupanja, policijskim službenicima Policijske postaje Vodice, koji su od njega zatražili osobnu iskaznicu, nije htio dati na uvid identifikacijski dokument, pri tome izjavivši „ovo je privatni posjed, neću vam dati osobnu iskaznicu te se krenuo samovoljno udaljavati prema ulaznim vratima kuće, čime da je počinio prekršaj iz čl. 16. st. 1., kažnjivo po čl. 29. toč. 1. Zakona o osobnoj iskaznici.
III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. st. 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
- Obrazloženje
-
1. Pobijanom presudom okrivljeni ŠS je u točki a) izreke proglašen krivim da je na način činjenično opisan u točki a) počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji prekršaj mu je utvrđena novčana kazna od 60,00 eur, a da je postupanjem navedenim u točki b) izreke pobijane presude počinio prekršaj iz čl. 29. st. 1. Zakona o osobnoj iskaznici za koji prekršaj mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 20,00 eur, te mu je na temelju odredbe čl. 39. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 80,00 eur koju kaznu je obvezan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, a ako u tom roku uplati 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.
2. Istom presudom na temelju čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eur.
3. Protiv te presude okrivljeni ŠS je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te s tim u svezi pogrešne primjene materijalnog prava.
3.1. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupka nastupila zastara prekršajnog progona te je pritom ovaj Sud utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena povreda odredaba prekršajnog materijalnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, odnosno djelo činjenično opisano u toč. a) izreke prvostupanjske presude nije prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje djelo je okrivljenik proglašen krivim i kažnjen.
6. Naime, žalitelj je u točki a) izreke pobijane presude proglašen krivim da je narušavao javni red i mir u otvorenom dvorištu kuće, a u optužnom prijedlogu je navedeno da je prekršaj počinjen u dvorištu kuće, u otvorenom dvorištu kuće, međutim ovako opisano mjesto počinjenja prekršaja kao zakonsko obilježje predmetnog prekršaja (otvoreno dvorište) predstavlja tzv. fiktivno javno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima može postati. Uvjeti i okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno dostupnost takvog postupanja, čujnosti ili vidiku, iz neograničenog javnog mjesta, dakle nastupanje posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja odredba sankcionira počinitelja koji vikom, svađom ili tučom na javnom mjestu remeti javni red i mir.
6.1. Slijedom navedenog, reflektiranje u javnosti nekog od ponašanja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kada se ono nije dogodilo na neograničeno otvorenom javnom mjestu, već na tzv. fiktivnom javnom mjestu, predstavlja jednu od odlučnih činjenica prekršaja iz navedene odredbe koja kao takva mora biti i navedena u činjeničnom opisu izreke (jednako kao i u činjeničnom opisu optužnog prijedloga). Budući da se iz izreke pobijane presude (točka a)) u činjeničnom opisu ne naznačuje da se ovakvo ponašanje okrivljenika moglo čuti sa neograničenog otvorenog javnog mjesta (navedeno da je narušavao mir i spokoj oštećenih ŽS i LS koji su mu prvi susjedi) što također ne predstavlja javnost, pa u činjeničnom opisu prekršaja nedostaje javnost mjesta kao jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret. S obzirom da je zakonski opis djela, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja zbog navedenog sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
7. Slijedom navedenog, djelo za koje se okrivljenik optužuje u točki a) izreke pobijane presude i zbog kojeg se protiv njega vodi postupak, a na način kako je to činjenično opisano po propisu nije prekršaj pa je ovaj Sud pravilnom primjenom zakona preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je u točki I. okrivljenika za predmetno djelo oslobodio optužbe.
8. Nadalje, u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti ovaj Sud je ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona utvrdio da je nastupila zastara prekršajnog progona u odnosu na prekršaj činjenično opisan u točki b) izreke pobijane presude, odnosno u odnosu za iz čl. 29. st. 1. Zakona o osobnoj iskaznici.
9. Naime, za počinjeni prekršaj iz čl. 29. toč. 1. Zakona o osobnoj iskaznici je propisana novčana kazna u iznosu od 20,00 eur, dakle fiksna novčana kazna, te da je prekršaj koji se okrivljeniku u točki b) izreke pobijane presude stavlja na teret počinjen 24.lipnja 2022., a od dana počinjenja prekršaja je proteklo više od tri godine, pa je u skladu s odredbom čl. 13. st. 2. Prekršajnog zakona nastupila zastara kao procesna smetnja za daljnje vođenje prekršajnog postupka te je stoga trebalo po službenoj dužnosti protiv okrivljenika odbiti optužbu zbog citiranog prekršaja (točka II. izreke ove presude).
10. Zbog svega navedenog, trebalo je na temelju odredbe čl. 207. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 3. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković v.r.
Mirjana Medić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
