Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-2572/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca Vedrane Perkušić, predsjednice vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Danijele Pivčević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica pod 1) NŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) VŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Damiru Jurkoviću, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženog CŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ani Bukši, odvjetnici u Rijeci, radi prestanka uznemiravanja prava suvlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj: 4 P-888/2020 od 7. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalbe tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj: 4 P-888/2020 od 7. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu i rješenje poslovni broj: 4 P-888/2020 od 7. lipnja 2024. Presudom je presudio: „I. Nalaže se tuženom da prestane s uznemiravanjem tužiteljica u pravu suvlasništva na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižnog odjela Crikvenica, označena kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica Robotinj u Sv. Vidu od 75 čhv koja nekretnina je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da uspostavi ranije stanje tako da ukloni postavljena vrata, zatvori i zazida napravljeni ulaz na katu u širini od 1,30 metara i visini od 2,20 metra sve na gospodarskom objektu - senarici koja se nalazi na zapadnom dijelu dvorišta, a u protivnom se na sve navedeno ovlašćuju tužiteljice i to na trošak tuženog, te mu se zabranjuje ponavljanje izvođenja istih ili sličnih građevinskih radova i radnji i svakog takvog ili sličnog uznemiravanja suvlasničkih prava tužiteljica na navedenoj nekretnini, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženom da tužiteljicama naknadi parnični trošak u iznosu od 3.173,42 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7. lipnja 2024. kao dana donošenja ove presude do isplate, po stopi propisanoj odredbom članka 29. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“

Rješenjem je prvostupanjski sud odbio kao neosnovan prijedlog tužiteljica za određivanjem privremene mjere kojom se tražilo određivanje zabrane obavljanja građevinskih i sličnih radova na predmetnom objektu.

2. Protiv prvostupanjske presude tuženik je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP). Tuženik predlaže da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsku presudu u i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Tužiteljice su podnijele odgovor na žalbu u kojem predlažu žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužiteljica da se tuženiku zabrani da uznemirava tužiteljice u njihovom pravu suvlasništva na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bespravnim otvaranjem ulaza na gospodarskom objektu – senarici i naloži povrat u prijašnje stanje.

6. Žalbenim razlozima tuženika, koji se svode na osporavanje zaključka prvostupanjskog suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva za prestankom uznemiravanja suvlasništva otvaranjem novog ulaza na gospodarskom objektu, nisu dovedene u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane presude.

7. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda odredbi parničnog postupka koje su predviđene odredbama članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi i po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Također prvostupanjski sud nije počinio povredu odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a (na koju povredu tuženik u žalbi posebno ukazuje) jer pobijana prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Pored toga, ona je jasna, razumljiva i nije kontradiktorna.

8. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud utvrdio slijedeće odlučne činjenice:

- da su tužiteljice pod 1) NŠ i pod 2) VŠ zajedno sa sinom tuženika ŽŠ suvlasnice nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je tužiteljica pod 1) NŠ suvlasnica za 2/4 dijela, tužiteljica pod 2) VŠ za ¼ dijela i ŽŠ za ¼ dijela,

- da je tuženik CŠ otac suvlasnika ŽŠ,

- da se predmet spora gospodarski objekt – senarica (stara kamena kuća) koja se nalazi na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi gospodarski objekt – senarica nalazi u sklopu kompleksa nekretnina koje u naravi čine stambeni objekt na adresi [adresa] s pripadajućim dvorištem i gospodarskim objektom – senaricom te da u tom stambenom objektu žive obitelji VŠ i ŽŠ,

- da se u odnosu na sve navedene nekretnine kod Općinskog suda u Crikvenici između tužiteljica i sina tuženika ŽŠ vodi postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, pod posl. br. R1-84/2023 (ranije R1-537/2015, R1-25/2019, R1-88/2021) u kojem je predlagatelj ŽŠ (sin tuženika), a protustranke VŠ (tužiteljica pod 1) i NŠ (tužiteljica pod 2), te da navedeni postupak do zaključenja glavne rasprave u ovom postupku, nije pravomoćno okončan,

- da je navedeni postupak sudskog razvrgnuća suvlasničke zajednice pokrenut temeljem prijedloga sina tuženika ŽŠ kao predlagatelja **.**.2015., dok je ovaj parnični postupak pokrenut 28. rujna 2020.,

- da su tužiteljice i njihov suvlasnik (sin tuženika ŽŠ) regulirali način izvršavanja suvlasništva na predmetnoj nekretnini na način da tužiteljice koriste prizemlje, a sin tuženika ŽŠ kat,

- da se čin smetanja prava suvlasništva tužiteljica sastoji od izvršenih građevinskih radova probijanja novog otvora (vrata) na katu predmetnog gospodarskog objekta – senarice,

- da je navedeni čin smetanja prava suvlasništva izvršio tuženik.

9. Na temelju utvrđenih činjenica prvostupanjski je sud zaključio da je tuženik, kao treća osoba, bespravno uznemiravao tužiteljice u njihovom pravu suvlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je na katu predmetnog gospodarskog objekta – senarice probio novi otvor (vrata).

10. Navedena činjenična utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer su rezultat logične i uvjerljive ocjene izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a.

11. Odredbom članka 167. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZVDSP), propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Stavkom 2. istog članka je propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

12. Pravilno je prvostupanjski sud, sukladno odredbi članka 167. stavak 1. i 2. ZVDSP-a, utvrdio kako je tuženik bespravno uznemiravao tužiteljice u pogledu njihovog suvlasništva na gospodarskom objektu – senarici na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je na katu predmetnog gospodarskog objekta – senarice probio novi otvor (vrata). Navedeni zaključak prvostupanjski sud temelji na činjenici da priložene fotografije prikazuju tuženika kako obavlja radove probijanja spornog otvora (vrata) unatoč jasnom protivljenju tužiteljica, već i na iskazu samog tuženika koji je naveo da je „dao ruke“ sinu ŽŠ, koliko je on fizički u stanju (str. 120. spisa). Također je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je neosnovan istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije, jer iz izvedenih dokaza proizlazi da je tuženik, kao treća osoba bespravno uznemiravao tužiteljice u njihovom pravu suvlasništva. Nadalje, tuženik je postupao u svoje ime, a ne po nalogu sina, što proizlazi i iz potvrde Policijske postaje Crikvenica od 13. listopada 2020., a što je prvostupanjski sud istaknuo na str. 16. prvostupanjske presude.

13. Nije osnovan prigovor tuženika da se u predmetnom slučaju radi o realno podijeljenoj nekretnini između tužiteljica i njegovog sina. Da se u predmetnom slučaju ne radi o realno podijeljenoj nekretnini prvostupanjski je sud pravilno utvrdio temeljem činjenice da se između tužiteljica i sina tuženika ŽŠ vodi postupka sudskog razvrgnuća suvlasništva predmetne nekretnine pod posl. br. R1- 84/23. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da reguliranje načina izvršavanja suvlasništva ne znači i realnu diobu suvlasništva (članka 42. stavak 1. ZVDSP-a).

14. Tužiteljice su, kao suvlasnice predmetne nekretnine, sukladno odredbi članka 46. stavak 2. ZVDSP-a, ovlaštene na podnošenje predmetne tužbe za zaštitu prava vlasništva od bespravnog uznemiravanja od strane treće osobe slijedom čega je neosnovan prigovor nedostatka aktivne legitimacije.

15. U postupku su utvrđene sve odlučne činjenice za odluku u ovoj pravnoj stvari sukladno odredbi članka 167. ZVDSP-a – vlasništvo stvari, identitet stvari, čin uznemiravanja i treća osoba koja bespravno uznemirava tužiteljice. Stoga nije osnovan prigovor nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao i prigovor da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama.

16. Tužbeni zahtjev je jasan i dovoljno određen sukladno odredbi članka 167. stavak 2. ZVDSP-a. Naime, tužbenim zahtjevom je naložen povrat u prijašnje stanje uklanjanjem spornog otvora (vrata) na katu. Predmetni gospodarski objekt – senarica ima samo dvoja vrata u prizemlju i na katu. Stoga je neosnovan prigovor tuženika o neodređenosti i neovršivosti tužbenog zahtjeva.

17. Žalbeni navodi da otvaranjem predmetnog otvora (vrata) na katu gospodarskog objekta – senarice ne postoji opasnost urušavanja, prodora vlage, neovlaštenog ulaska i drugo nisu odlučni za odluku u ovoj pravnoj stvari, jer se ne radi o međusobnom odnosu suvlasnika, i pitanju poslova redovne i izvanredne uprave, već o činjenici da je treća osoba bespravno uznemiravala tuženice u njihovom pravu suvlasništva predmetne nekretnine.

18. Odluka o parničnom trošku iz točke II. izreke pobijane presude, pravilno je i zakonito donesena na temelju odredbi članka 154. stavak 1. i 155. ZPP-a.

19. Slijedom navedenog u ovom obrazloženju trebalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu, a ovo na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a. Stoga je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude.

U Splitu 3. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić