REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-1008/2026
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluke, kao predsjednice vijeća te Ivanke Mašić i Mirjane Medić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ER i dr. , zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („ Narodne novine“ broj 5/90., 47/90, 29/94 ), odlučujući o žalbi okrivljenog ZR, podnesenoj po branitelju Petru Crnovu, odvjetniku iz Đakova, protiv presude Općinskog suda u Đakovu, pod brojem: Pp-775/2025-10 od 12. prosinca 2025., na sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe okrivljenog ZR, ukida se pobijana presuda u cijelosti i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. ER i okr. ZR su proglašeni krivima i kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 49,11 eura, svaki okrivljenik, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci prvostupanjske presude, te su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 32,74 eura, svaki okrivljenik.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljeni ZR je pravodobno podno žalbu po svom branitelju, zbog bitne povrede postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji i troškovima postupka.
3. Žalitelj predlaže da se zbog razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
4. Žalba okrivljenog ZR je osnovana.
5. Odlučujući o žalbi okrivljenika i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. , 118/18 i 114/22 ), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da je pobijanom presudom počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, jer je optužni prijedlog prekoračen, a na koju povredu žalitelj pravilno ističe u svojoj žalbi.
6. Naime, optužnim prijedlogom tužitelja od 11. lipnja 2022. okrivljenicima se stavlja da su narušavali javni red i mir na način da je prvookrivljeni ER u [adresa], E, ispred kućnog broja 12. uhvatio…………, čime su počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
7. Izrekom pobijane presude okrivljenicima se stavlja na teret što su dana 18. svibnja 2022. godine u 13,45 sati na ulici u [adresa], E ER i ZR narušavali javni red i mir………….….,
dakle, na javnom mjestu su međusobno vikali narušavajući javni red i mir
time su počinili prekršajno djelo opisano i kažnjivo po čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira
8. Odredbom članka 179. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano je da se presuda može odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optužni prijedlog i proveden postupak (subjektivni identitet) i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga (objektivni identitet).
9. Na opisani način prvostupanjski sud je okr. ER i okr. ZR proglasio krivom za drugačije činjenično stanje nego je izloženo u optužnom prijedlogu i za dio radnje počinjenja, koja ne čini činjenični opis optužnog prijedloga.
10. Prvostupanjski sud može, ovisno o rezultatu dokaznog postupka, u izreku presude unijeti utvrđenja koja se mogu razlikovati u odnosu na tvrdnje iz optužbe, ali pod uvjetom da se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji mu koji mu je stavljen na teret ili da se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužbom stavljeno na teret. Prvostupanjski sud je, dodajući mjesto izvršenja prekršaja ( na ulici) a što je bitno zakonsko obilježje djela koje se okrivljenicima stavlja na teret, pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da je upravo javnost mjesta sporna , odnosno je li se događaj zbio na javnom mjestu., proglasio okrivljenike krivima za nešto više nego što im se optužbom stavlja na teret. Takva izmjena , po ocjeni ovog suda, predstavlja prekoračenje optužbe, bez obzira što sud okrivljene nije proglasio krivima za neko drugo djelo u odnosu na djelo za koje su optuženi. Prvostupanjski sud je u ponašanju okrivljenih, sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, dodao veću količinu protupravnog ponašanja, a za koje nisu optuženi.
11. Navedena izmjena u ovoj situaciji predstavlja preinačenje na gore za okrivljenike jer je dodano bitne obilježje prekršaja i samim time veća količina kriminalnog ponašanja od onog koji je naveden u optužbi.
12. Na opisani način prvostupanjski sud je prekoračio optužbu i počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona.
13. Kako prekoračenje optužbe predstavlja bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka na koju ovaj Sud pazi i po službenoj dužnosti, valjalo je, prihvaćanjem žalbe okrivljene, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
14. Slijedom naprijed navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu okr. ZR, a u smislu odredbe čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti ukinuti i u odnosu na okr. ER koji nije podnio žalbu. Naime, odredbom zakona propisao je, ako drugostupanjski sud u povodu bilo čije žalbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist i za kojeg suookrivljenika koji nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom smislu, postupit će po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. Stoga je valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, zakazati glavnu raspravu na kojoj će na sve okolnosti događaja ponovno ispitati okrivljenike, eventualne svjedoke, te provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i obrazloženu odluku.
15. Zbog izloženih razloga, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 3. veljače 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt v. r.
TR, v. r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu, u 6 ( šest ) otpravka: za spis, okrivljenike, branitelja i ovlaštenog tužitelja.
