REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok, Turinina 3
Poslovni broj Pp-3947/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sutkinji Nadi Jelavić, uz sudjelovanje zapisničarke Mirjane Cvetko, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb i II okr. odgovorne osobe ĆC, koje zastupa odvjetnica Sanja Krišto, iz Odvjetničkog društva Leko i partneri iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 6. st. 2. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14,64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 – u daljnjem tekstu ZSPC-a), odlučujući o prigovoru I. i II. okrivljenika podnesenom protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave Zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb pod brojem Klasa: 211-07/25- 4/68493, Ur.br. 511-19-45-25-1 od 08. srpnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, dana 3. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. I. okrivljena pravna osoba: Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, OIB 85584865987, sa sjedištem na adresi [adresa], prekršajno kažnjavana i
II-okrivljena odgovorna osoba ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca Ć, rođen **.**.1965. u mjestu [adresa], sa prebivalištem u mjestu [adresa], prekršajno kažnjavan,
k r i v i s u
što dana 25. veljače 2025. oko 17.30 sati sati u Zagrebu I.okrivljena pravna osoba Zagrebački holding d.o.o. - podružnica Zagrebačke ceste i u njoj II.okrivljena odgovorna osoba ĆC nisu vodili brigu i poduzimali mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, tj. nisu na vrijeme na kolniku Strmečka cesta 79, Strmec sanirali oštećenje kolnika niti na odgovarajući način označili prometnom signalizacijom nedostatak metalnog poklopca šahta dimenzije 0,44 m dužine i 0,44 metara širine iz kojeg se razloga dogodila prometna nesreća na način da je ĆCĆ upravljala teretnim automobilom [registarska oznaka] uz zapadni rub kolnika Strmečke ceste u smjeru juga, dolaskom do kbr. 79 stražnjim desnim kotačem vozila naletjela je na spomenuti šaht na kolniku te je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta,
čime je I. okrivljenik počinio prekršaj iz članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 6. stavku 5. istog Zakona, uz primjenu članka 293. stavka 1. istog Zakona i
čime je II. okrivljenik počinio prekršaj iz članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 6. stavku 6. istog Zakona, uz primjenu članka 293 stavka 1. istog Zakona.
II. pa se na temelju citiranih zakonskih odredbi
I-okr. pravnoj osobi
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 790,00 (sedamsto devedeset eura) eura i
II-okr. odgovornoj osobi
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 320,00 (tristo dvadeset eura) eura
II. Na temelju odredbe čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – u daljnjem tekstu PZ-a) I. i II. okrivljenici su obvezni platiti novčane kazne u roku od 1 (jedan) mjesec po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku uplate 2/3 izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna uplaćena u cijelosti. Novčane kazne okrivljenici trebaju platiti u korist Državnog proračuna po priloženoj uplatnici.
IV. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3., u svezi s odredbom čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici su dužni naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu od po 50,00 (pedeset eura) eura, s v a k i okrivljenik, u roku od 1 (jedan) mjesec po primitku ove presude, jer će se isti u protivnom, na temelju odredbe čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno. Trošak postupka okrivljenici trebaju platiti u korist Državnog proračuna po priloženoj uplatnici.
Obrazloženje
1. PUZ, II. postaja prometne policije Zagreb, izdala je protiv okrivljenika obavezni prekršajni nalog zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude koji je povodom prigovora okrivljenika stavljen van snage te je proveden žurni prekršajni postupak.
2. U zajedničkoj pisanoj obrani dostavljenoj putem branitelja, okrivljenici u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv gore citiranog obveznog prekršajnog naloga, te se za navedena prekršaja djela ne smatrali krivim, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili.
3. Naslovljeno tijelo donijelo je obvezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavali krivim za počinjeni prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog odvijanja prometa, ti. nisu pravovremeno sanirali niti su na odgovarajući način označili prometnom signalizacijom nedostatak metalnog poklopca šahta, iz kojeg razloga je došlo do prometne nesreće te je nastala materijalna šteta, slijedom čega im se izriče novčana kazna sukladno čl. 6. st. 5. i 6. istog Zakona. Okrivljenici se ne smatraju odgovornima za počinjeni prekršaj obzirom da je predmetna cesta u javnim registrima upisana kao nerazvrstana cesta odnosno javno dobro u općoj uporabi Grada Zagreba. Javne ceste su u javnim registrima upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, dakle sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokal ne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Navedeno stajalište potvrdio i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi posl. broj Iż-8859/11 od 06.03.2014.
Zakon o komunalnom gospodarstvu, u čl. 2. sl. 2. propisuje kako je jedinica lokalne samouprave (južna osigurali trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti, a prema odredbi čl. 3. istog Zakona komunalnu djelatnost, između ostalog predstavlja održavanje i javnih površina.
Sukladno čl. 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu jedinica lokalne samouprave i komunalni redari koji su odgovorni za održavanje tog dijela nerazvrstane i javne ceste, odgovorni su i za nebrigu glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa.
Sama činjenica (da je održavanje cesta jedinica lokalne samouprave povjerila 1. okrivljeniku ne može na njega i odgovornu osobu A. okrivljenika prenijeti i prekršajnu odgovornost.
Članak 1. Pravilnika o održavanju cesta propisuje da se odredbe tog podzakonskog akta primjenjuju u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s propisima kojima se ureduje komunalno gospodarstvo. Dakle, iz svega navedenog nedvojbeno proizlazi da okrivljenici ne mogu prekršajno odgovarali za štete nastale na cestama čije im je održavanje povjereno od strane jedinice lokalne samouprave.
Il. okrivljenici posebno skreću pozornost na odredbe Zakona o cestama kao lex specialis u od nosu na Zakon o sigurnosni prometa na cestama, točnije odredbe čl. 83. u vezi s čl. 26. Zakona, a kojim je, između ostalog, propisana obveza upravljanja lokalnim cestama, a koja je povjerena županijskim upravama za ceste.
Istim Zakonom propisane su obveze, a također određeni i prekršaji za propuste nastale na cestama u nadležnosti županijskih uprava za ceste. Okrivljenicima je obveza ophodnje i održavanja cesta prenesena aktima jedinice lokalne samouprave, stoga ne mogu prekršajno odgovarati za dijela čije im izvršavanje nije propisano kao zakonska obveza.
Slijedom navedenog, za utvrđeni prekršaj pogrešno je primijenjeno materijalno pravo te stoga niti po toj osnovi okrivljenici ne mogu odgovarati za utvrđeni jer bi se pravilnom primjenom zakonskih odredbi (Il. 113. Zakona o cestama kao lex specialis utvrdila prekršajna odgovornost upravo županijske uprave za ceste, a koja je isključivo nadležna i za upravljanije lokalnih cesta, između ostalog i cestom na kojoj se dogodila materijalna šteta, a kako je opisano u obveznom prekršajnom nalogu.
III. Iz Pravilnika o ophodnji javnih cesta u čl. 3. proizlazi da se ophodnja javnih cesta uspostavlja i obavila jednom mjesečno na lokalnim cestama, što 1. okrivljenik putem odgovorne osobe redovito i obavila, dok do trenutka navodne prometne nesreće nije bilo prijave oštećenja na kolniku Strmečke ceste.
Okrivljenici nisu imali saznanja da nedostaje metalni poklopac šahta u trenutku nastanka prometne nesreće. tako da isto nisu mogli sanirati ili obilježiti sve dok nisu zaprimili prijavu o oštećenju.
Nadalje, kako nije moguće utvrditi kada je došlo do odvajanja poklopca šahta, nije moguće u utvrditi postojanje uzročno-posljedične veze između navodnog propusta okrivljenih i nastale prometne nesreće, Jednako tumačenje vezano za odvajanje okvira rešetke slivnih voda od ležišta Općinski sud u Sesvetama zauzeo je u presudi Pp- 1476/2024 od 22.04.2025.
Dakle u pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nedostaje uzročno posljedična veza između štetnika i štete, sloga sukladno načelu in dubio pro reo okrivljenici ne mogu odgovarati za prekršaj ukoliko se nedvojbeno ne utvrdi njihova odgovornost odnosno da su upravo svojim nečinjenjem skrivili prekršaj koji im se slavlja na teret.
Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka.
Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se: okrivljenike oslobodi krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret i ukine odluku o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom.
4. U dokaznom postupku Sud je ispitao oštećenicu ĆCĆ, pročitao dokaze koji prileže sudskom spisu, zapisnik o očevidu, razgledao skicu mjesta događaja, priležeće fotografije, pročitao izvadak iz Sudskog registra za pravnu osobu, generalnu punomoć za zastupanje pravne osobe, izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave za okrivljenike iz kojega je vidljivo da su I. i II. okrivljenici prekršajno kažnjavani.
5. Oštećenica ĆCĆ je navela da je 25.02.2025. oko 16,00 sati ne može točno navesti vrijeme jer su dugo čekali policiju, upravljala je ulicom Strmečkom cestom, ne zna kućni broj, mjesto Strmec, službenim automobilom marke Peugeot Rifter, ona točno ne znam što se dogodilo, ali zna da je u vožnji prošla sa prvim prednjim kotačima šaht, a drugi kotači zadnji su propali unutar šahta. Jedan cijeli kotač, zadnji desni kotač je bio totalno oštećen i morala je zvati supruga da joj dođe pomoći, suprug je došao i zamijenio kotač da bih ona uopće mogla nastaviti vožnju. Kada je izašla izvan automobila primijetila je da nije bilo poklopca na tom šahtu. U tom dijelu gdje se nalazio taj otvoreni šaht nije bila nikakva signalizacija koja bi upućivala na nedostatke ili radove. Ona je nakon toga službeno vozilo vratila, a ne zna što se dalje događalo sa tim vozilom.
Na upit suda koje bi bile dimenzije šahta navodi da točne dimenzije ne zna, radi se o uobičajenoj dimenziji šahta. Rukom pokazuje oko 50ak cm.
Obrana okrivljenika nema pitanja, prigovara iskazu svjedoka.
6. Uvidom u zapisnik o očevidu, u čiju vjerodostojnost sud nije našao razloga sumnjati, u podacima o oštećenjima na vozilu opisano je da je šaht na kolniku dimenzija dužine 0.44m i širine 0,44 metara bez rešetke, odnosno poklopca nalazio se uz zapadni rub kolnika Stmečke ceste.
7. Stoga je nedvojbeno da I i II okrivljenici kao pravna i u njoj odgovorna osoba, nisu poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu sanirali oštećenje kolnika niti na odgovarajući način označili prometnom signalizacijom nedostatak metalnog poklopca šahta dimenzije 0,44 m dužine i 0,44 metara širine iz kojeg se razloga dogodila prometna nesreća na način da je ĆCĆ upravljala teretnim automobilom [registarska oznaka] uz zapadni rub kolnika Strmečke ceste u smjeru juga, dolaskom do kbr. 79 stražnjim desnim kotačem vozila naletjela je na spomenuti šaht na kolniku te je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta.
8. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenih, iskaz u postupku ispitanog svjedoka, te uvidom u zapisnik o očevidu, u skicu mjesta događaja i priležeće fotografije, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno i tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sud je uzeo dokazanim da su okrivljenici počinili prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno sud je uzeo dokazanim da I okrivljena pravna i II okrivljena odgovorna osoba nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu sanirali oštećeni kolnik uslijed čega je došlo do prometne nesreće.
9. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu svjedoka-oštećenice, ocijenivši isti vrlo uvjerljivim i objektivnim, s detaljima koji nedvojbeno upućuju na zaključak da su se u postupanju okrivljenih ostvarila bitna obilježja prekršaja za koji su proglašeni krivima, jer je oštećenica opisala način da je upravljajući teretnim vozilom naletjela na otvoreni metalni šaht bez poklopca koji nije bio označen signalizacijom, uslijed čega je došlo do prometne nesreće sa materijalnom štetom.
10. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je uzeo dokazanim da su I okrivljena pravna osoba i II okrivljena odgovorna osoba počinili navedeni prekršaj nečinjenjem, jer je očito da su okrivljenici koji su pravno obvezni voditi brigu i poduzeti mjere radi odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa to propustili učiniti. Odgovornost postoji budući okrivljenici nisu spriječili posljedice koje su uzrokovale nastanak prometne nesreće. Obranu okrivljenih u kojoj navode da nisu počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, sud nije prihvatio, smatrajući da okrivljenici svojom obranom nastoje izbjeći prekršajnu odgovornost, odnosno da su okrivljenici poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno da su adekvatno sanirali metalni šaht i stavili signalizaciju do prometne nesreće ne bi ni došlo.
11. Obzirom na izneseno, sud je okrivljenike proglasio krivima, te im je izrekao novčane kazne u granicama zakona, za koje smatra da su primjerene težini počinjenih prekršaja, štetnim posljedicama, značaju i opasnosti prekršaja te stupnju odgovornosti okrivljenih. Prilikom odmjeravanja novčane kazne sud okrivljenicima nije našao posebno olakotnih okolnosti, dok je otegotnim cijenio dosadašnju prekršajnu kažnjavanost za istovrsna djela prekršaja, te smatra da će se odmjerenim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja i djelovati na buduće ponašanje okrivljenih.
12. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenike primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, tako da će se, ako okrivljenici u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, ista smatrati plaćenom u cjelini.
13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka te imovnom stanju okrivljenika, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn (13,27 do 663,61 eura).
U Zagrebu 3. veljače 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Mirjana Cvetko
Nada Jelavić
Protiv ove presude nije dopuštena žalba.
Dostavna naredba:
1. I. okrivljeniku: Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, [adresa],
2. II. okrivljeniku: ĆC, [adresa],
3. Obrana: odvj. Sanja Krišto, Odvjetničko društvo Leko i partneri, Domagojeva 18, Zagreb,
4. Tužitelju: PUZ, II. postaja prometne policije Zagreb, Jadranska avenija 8, Lučko,
5. Pismohrana- ovdje;
