Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-6853/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŠO i dr., zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko – dalmatinske, I Policijske postaje Split, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu, broj Pp-5121/2022 od 8. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko – dalmatinske, I Policijske postaje Split i potvrđuje pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu, broj Pp-5121/2022 od 8. travnja 2025., okrivljeni ŠO, okrivljeni MO, okrivljeni HO i okrivljeni TO su na temelju odredbe članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona, oslobođeni od optužbe da bi počinili prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko – dalmatinska, I Policijska postaja Split, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog suda te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže je ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13. 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. U odnosu na istaknuti žalbeni osnov bitne povrede odredaba prekršajnog postupka isti nije ničim konkretiziran te stoga na taj žalbeni osnov nije moguće odgovoriti.
6. U suštini, žalba predstavlja nezadovoljstvo utvrđenim činjeničnim stanjem i potom pogrešnom primjenom materijalne norme. Međutim, suprotno žalbenim navodima, ovaj sud pronalazi da je valjan i ispravan zaključak da u dokaznom postupku nije utvrđeno da bi okrivljenici počinili terećeni prekršaj.
7. Zakonsko obilježje prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira jest javnost mjesta inkriminacije. Konkretna inkriminacija dogodila se u dvorištu, stoga na fiktivnom javnom mjestu. Unatoč pokušajima žalitelja da uvjeri ovaj sud da okrivljenici iskazuju drugačije, to jednostavno ne odgovara stanju spisa i izvedenim dokazima.
8. U pravu je žalitelj kada u žalbi navodi da je i dvorište stoga fiktivno javno mjesto moglo u inkriminirano vrijeme imati obilježja javnog mjesta jer se kako se u žalbi navodi „inkriminacija mogla čuti i uočiti na javnom mjestu“. Međutim, tužiteljeva je obveza bila u postupku pred prvostupanjskim sudom upravljati optužbom, predlagati dokaze, ispitivati okrivljenike i mijenjati činjenični opis prekršaja kako bi ishodio odluku koju želi. U suprotnom, prvostupanjski sud na je temelju raspoloživog stanja spisa predmeta donio u cijelosti valjanu odluku koja žalbom nije dovedena u pitanje.
9. Dijelove žalbe koji opisuju nedvojbenom nepristojno i drsko ponašanje okrivljenika, uslijed svega gore navedenog valja otkloniti kao irelevantne u slučaju kada je predmet postupka djelo prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinjen na fiktivnom javnom mjestu.
10. Stoga, budući žalbenim navodima ispravnost zaključka prvostupanjskog suda nije dovedena u sumnju, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 3. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 6 ovjerenih prijepisa.
