Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Kžm-3/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca ovoga suda Nevena Cambja kao predsjednika vijeća, Marije Majić i Damira Romca kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu prema maloljetnom HC, zbog kaznenog djela iz članka 163. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21, dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi maloljetnika podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovnog broja Km-3/2024-11 od 3. ožujka 2025., u sjednici održanoj 3. veljače 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba maloljetnog HC podnesena protiv prvostupanjskog rješenja kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinski sud u Splitu prema maloljetnom HC na temelju članka 11. i članka 10. stavka 2. točki 3., 8. i 11. Zakona o sudovima za mladež ("Narodne novine" broj 84/11, 143/12, 148/13, 56/15 i 126/19 - dalje u tekstu: ZSM) izrečene su odgojne mjere pojačanje brige i nadzora te posebne obveze iz članka 10. stavka 2. točke 3. ZSM-a da redovito pohađa školu, iz članka 10. stavka 2. točke 8. ZSM-a da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekološkog značenja u trajanju od 60 sati u razdoblju od 6 mjeseci, ali tako da se ne ometa maloljetnikovo školovanje ili zaposlenje, iz članka 10. stavka 2. točke 11. ZSM-a da se uključi u pojedinačni ili skupni psihosocijalni tretman u savjetovalištu za mlade iz članka 10. stavka 10. ZSM-a. Maloljetnik se upozorava da zbog skrivljenog neispunjavanja obveza može biti upućen u disciplinski centar.
1.1. Na temelju članka 89. stavka 1. ZSM-a zakonski zastupatelji oštećene maloljetne žrtve AC upućuju se u parnicu.
1.2. Na temelju članka 89. stavka 1. ZSM-a odlučeno je kako troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnio maloljetni HC po branitelju Ivanu Santici odvjetniku u Odvjetničkom društvu Santica & Đapić sa sjedištem u Splitu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o odgojnim mjerama, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači "na način da se protiv maloljetnog HC odbije prijedlog za izricanje maloljetničke sankcije, odnosno obustavi postupak".
3. Prije održavanja sjednice vijeća, u suglasju s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku (152/08, 76/09, 80/11, 91/12 odluka USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 52/14, 70/17, 126/19, 130/12 odluka i rješenja USRH, 80/22, 36/24, 72/25 -dalje u tekstu: ZKP/08). spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu na uvid, a nakon obavljenog uvida vratilo ga je ovom sudu na daljnje postupanje.
4. Žalba maloljetnog HC nije osnovana.
5. Iako u uvodu žalbe maloljetnik navodi kako pobija rješenje zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, u nastavku žalbe ne obrazlaže koju bi to bitnu povredu odredaba kaznenog postupka prvostupanjski sud počinio, a niti je pravno označava. Zbog toga je u povodu žalbe maloljetnika, a po službenoj dužnosti na temelju članka 494. stavka 4. ZKP/08, ovaj sud ispitao pobijano rješenje po službenoj dužnosti te nije utvrdilo kako bi bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08, nije povrijeđen kazneni zakon na štetu maloljetnika i rješenje je donijelo ovlašteno tijelo.
6. Pobijajući rješenje zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja maloljetnik u žalbi navodi kako nakon provedenog dokaznog postupka nije na nedvojben način utvrđeno da je upravo on bio osoba koja je komunicirala sa žrtvom AC i počinila kazneno djelo za koje se tereti, stoga što je "dijelio šifre svojih profila s prijateljima te su u tom društvu bile tri osobe koje se zovu H". Prvostupanjski sud tu okolnost nije uzeo u obzir, stoga je identitet počinitelja inkriminiranog djela upitan. Potom se u žalbi ističe kako je bilo potrebno utvrditi, ne samo s čijeg Instagram profila se komuniciralo sa žrtvom AC, već i IP adresu s koje je komunikacija ostvarena i kako nije znao koliko žrtva ima godina pa da nije bio svjestan da komunicira s djetetom.
6.1. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u povodu istaknutih žalbenih navoda ovaj sud zaključuje kako je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice, a za svoja činjenična utvrđenja je dao jasne i logične razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Naime, neuvjerljivi su navodi žalbe maloljetnika kada ističe da je "dijelio šifre svojih profila s prijateljima", uslijed čega da je bilo tko od tih osoba mogao komunicirati sa žrtvom AC. Sasvim je neživotno, a time i neuvjerljivo, da maloljetnik tako postupa budući da je notorna činjenica da u današnje vrijeme svaka mlada osoba ima jedan ili čak više profila na društvenim mrežama, uključujući Instagram pa nema nikakve potrebe da bilo tko šifre svojih profila dijeli s drugima jer se ipak radi o osobnim podatcima i nije isključeno da bi se takvi podatci mogli zlouporabiti, a osim toga, ako neka osoba želi prikriti svoj identitet može uvijek otvoriti "lažni profil", odnosno profil čiji podatci ne odgovaraju stvarnima. Osim toga, tijekom postupka utvrđeno kako je žrtva AC komunicirala s osobom koja je koristila profil na društvenoj mreži Instagram "H ili nešto tako", detaljno je opisala kako se dopisivala s osobom koja se koristila lažnim profilom, u početku da je to bio normalan razgovor, o školi i slično tome, a osoba koja je koristila taj profil joj je kazao kako živi pored Splita, da je 2007. godište. Potom je od nje tražio da mu pošalje "gole slike, sise i dupe" pa mu je takve slike i poslala, a on je njoj poslao slike svojeg spolovila i to "sigurno 4-5 slika". Inače da joj je ta osoba otvoreno kazala kako mu je to "fejk profil i da time zajebava cure",a potom da joj je priznao da se zove HC. Analizirajući ovakav iskaz žrtve zaključuje se kako su u običnoj komunikaciji u početku žrtva i maloljetnik podijelili podatke o svojim osobnim prilikama, dobi, gdje žive i slično tome pa se ne mogu prihvatiti navodi žalbe kako maloljetnik nije znao kako je žrtva dijete, čak štoviše vrlo je dobro znao tko je žrtva, s obzirom da je fotografije koje mu je ona poslala proslijedio njezinoj sestri i prijateljici, a kojim slučajem da mu nisu bili poznati osobni i obiteljski podatci o žrtvi, onda ne bi mogao proslijediti fotografije sestri i žrtvinoj prijateljici. Osim toga, svi osobni podaci koje je osoba s lažnog profila kazala žrtvi, u načelu, odgovaraju osobnim podacima maloljetnika i to u odnosu na dob jer je i maloljetnik rođen 2007. godine, a živi u mjestu [adresa], Općina Marina, a koje mjesto je doista u blizini Splita.
7. Neutemeljeni su i žalbeni navodi o povredi kaznenog zakona koja bi se nadovezivala na pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu, pri čemu maloljetnik zaključuje kako se radi o "među vršnjačkom flertovanju", a ne o kaznenom djelu.
7.1. Međutim, iz iskaza žrtve AC, svjedokinja RC i VC proizlazi kako je maloljetnik tražio od žrtve da mu pošalje slike svojeg tijela što je ona učinila, a on sam joj je u 4 ili 5 navrata poslao slike svojeg spolovila, pri tome je znao da je žrtva maloljetna pa se ne može se govoriti o "među vršnjačkom flertovanju" jer takve radnje doista nadilaze granice opće prihvatljive društvene, a time i među vršnjačke komunikacije. Stoga je na pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud ispravno primijenio kazneni zakon kada je utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o kaznenom djelu spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece za pornografiju iz članka 163. stavka 1. KZ/11 jer je maloljetnik poticao dijete žrtvu AC na snimanje golih dijelova tijela, a to što je dijete žrtva snimila pojedine dijelove tijela u donjem rublju, ne utječe na pravilnost kvalifikacije kaznenog djela.
8. Nije u pravu maloljetnik niti kada pobija rješenje zbog odluke o izrečenim odgojnim mjerama. Naime, izrečene odgojne mjere pojačane brige i nadzora i posebnih obveza da redovito pohađa školu, da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekološkog značaja te da se uključi u pojedinačni ili skupni psihosocijalni tretman u savjetovalištu za mlade, nikako nisu "stroge maloljetničke sankcije" jer su propisane kao najblaže odgojne mjere koje se po odredbama ZSM-a mogu izreći. Radi se o odgojnim mjerama kojima se dodatno može utjecati na ponašanje i razvoj maloljetnikove ličnosti, utjecati na njegov odgoj, a stručna osoba koja će provoditi izrečene mjere postupat će u suradnji s maloljetnikovim roditeljima i maloljetnikom, na koji način se očekuje njezin pozitivni utjecaj na daljnje formiranje ličnosti i ponašanja maloljetnika i njima će se nadzirati ispunjenje maloljetnikovih obveza i dužnosti.
8.1. Izvršenje odgojnih mjera pojačane brige i razvoja te posebnih obveze dodatno će polučiti svrhu u vidu pružanja zaštite, brige, pomoći i nadzora maloljetnikovog odgoja i ponašanja te razvijanja njegove cjelokupne ličnosti i jačanje njegove osobe odgovornosti radi suzdržavanja od ponovnog činjenja kaznenih djela. Stav je ovog drugostupanjskog suda kako se svrha maloljetničkih sankcija propisana člankom 6. stavkom 1. ZSM-a može ostvariti izrečenim mjerama opreza. Osim toga maloljetnik gubi iz vida kako provođenje izrečenih odgojnih mjera prolazi i postupak kontrole njihovog provođenja te u slučaju da izrečene odgojne mjere poluče svoju svrhu (a što se očekuje) tim prije će se ukinuti.
9. S obzirom na obrazloženo odlučeno je kao u izreci, a u suglasju s člankom 494. stavkom 3. točkom 2. ZKP/08.
Split, 3. veljače 2026.
Predsjednik vijeća za mladež
Neven Cambj