Poslovni broj: Us I-1207/2025-16

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ĆR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe JR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmene rasprave zaključene 21. siječnja 2026. u prisutnosti tužitelja i zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 3. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži oglašavanje ništavim rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/25-07/94, Urbroj: 541-11/4-25-3 od 10. travnja 2025. te da sud meritorno riješi upravnu stvar na način da evidentira stvarni položaj predmetnih katastarskih čestica.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 27. svibnja 2025. protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/25-07/94, Urbroj: 541-11/4- 25-3 od 10. travnja 2025., te u podnesku tužitelja zaprimljenom u spis na raspravi održanoj 21. siječnja 2026., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreku prvostupanjskog rješenja, nakon čega navodi žalbene razloge istaknute u žalbi izjavljenoj protiv tog rješenja, pa ističe kako je tuženik nezakonito postupio kada je odbio njegovu žalbu. Naime, njegova žalba da je osnovana i to iz razloga što se predmetni elaborat evidentiranja stvarnog stanja na terenu, izrađen od strane GEO SALONA d.o.o. za podnositelja zahtjeva JR odnosi na kč.z.br. 7068/2 u odnosu na kč.z.br. 7086/1, a ne za kč.z.br 5082 ČR i GR, koji uopće nisu vlasnici ni spornog zida, koji je stvarna međa, a ne nekakva ograda koja se spominje, s tim da je samo kota kč.z.br. 7086/1 u odnosu na predmetni zid bila viša s prirodnom međom kamenom (u privitku stara "skica"). Suspektno je mijenjanje međe između Bosančića kč.z.br. 5082 u odnosu na kč.z.br. 7086/1 ĆR i FR, i to na način da su isti suglasni s navedenim promjenama kao uknjiženi vlasnici (dva kamena su vlasništvo i dio kč.z.br. 7086/1), s tim da isti mijenjaju među u cijeloj dužini po postojećem starom stanju u katastru, a ista nije predmet ovog elaborata, odnosno dogovorne lomne točke na koje je ukazivao u Odjelu katastra Solin te tražio da nadležni izađu na teren, te sve opisao u prigovorima i žalbi, iz toga proizlazi da ĆR i FR nisu suglasni s navedenom promjenom, te smatra da je žalba osnovana. Predmetni elaborat mijenja se tri puta (bez zapisnika), na način da u odnosu na sporni zid (uopće se ne prikazuje, prikazuje se parcijalno, prikazuje se u punoj dužini, mijenja se pripadajuće pravo kao dio kč.z.br. 7086/1) uvid u isti ispred GEO SALONE d.o.o. za geodetske poslove vodi kontakt osoba PR, pa je upitno radi li se o ovlaštenoj osobi, kao i da nema traženog očitovanja, slijedom čega da je upitno i li je to u skladu sa zakonskom procedurom. U odnosu na pobijano rješenje, koje je doneseno bez njega jer nije dobio nikakvu obavijest, niti pravni "akt" Odjela katastra u Solinu, te je podnio žalbu drugostupanjskom tijelu, a "post festum", ovlaštena službena osoba u Odjelu katastra Solin, zadržava pravo da odlučuje sama, pored aljkavosti, bez preuzimanja odgovornosti, donosi rješenje bez stranke u postupku ĆR, a da o uvidu i dolascima u ured Odjela za katastar Solin i ukazivanja na navedene propuste u predmetnom postupku nema nijednog zapisnika. Žalbu tuženiku uputio je 6. prosinca 2024., a rješenje je doneseno 10. travnja 2025., pa je upitno radi li se o zakonskim rokovima. U predmetnoj žalbi, da je sve objasnio, ista je trebala biti proslijeđena drugostupanjskom tijelu u zakonskom roku, te sve radnje poslije vođene od strane ovlaštene osobe Odjela za katastar Solin, su skretanje fokusa sa merituma cijelog predmeta. Usporedbom skice predmetnog elaborata podnositelja zahtijeva JR i skice stvarnog stanja u katastarskom operatu [adresa], jasno se vidi prikaz stvarnog stanja i kako to izgleda kad struka radi transparentno bez manipulacija. 'Modus operandi' predmetnog elaborat su vlasnici kč.z.br. 5082, čiji je glasnogovornik kontakt osoba PR ispred GEO SALONA d.o.o., koji po uvidu u predmetni elaborat (bez zapisnika) jasno isto komunicira i zalaže se za interese istih sa kojima ĆR i FR nisu suglasni, te se "eskulpira" i sve u konačnici prebacuje na podnositelja zahtjeva predmetnog elaborata. Predmetno prvostupanjsko rješenje je pobijeno zbog nepoštivanja zakonske procedure, nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i primjene mjerodavnog materijalnog propisa, te je u odnosu na isto podnesena i predmetna žalba, a sve radnje poslije toga da predstavljaju izbjegavanje odgovornosti. Temeljem prethodno navedenog protiv predmetnog rješenja podnosi tužbu jer smatra da je isto pravno neutemeljeno, da nije suglasan s predmetnim elaboratom jer nije evidentirano stvarno stanje, da je uskraćen za zakonsku proceduru cijelog postupka, slijedom čega tužbenim zahtjevom predlaže donošenje presude na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako su tvrdnje tužitelja paušalne, ničim obrazložene i samim tim tužba je u cijelosti neosnovana. Naime, nakon što je kupio nekretninu, (č.z. 7068/2 (zk.č.br. 1107/4) k. o. [katastarska općina]) sukladno elaboratima od prijašnjeg vlasnika, te sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. br. 152/24) te uputama arhitekta i geodete pristupilo se postupku utvrđivanja stvarnog stanja koji rezultira izradom elaborata utvrđivanja stvarnog stanja čestice koji elaborat se potvrđuje pred Katastrom Solin, kao prvostupanjskim tijelom u predmetnom postupku. Nakon što je elaborat izrađen od strane geodeta, svi vlasnici susjednih nekretnina su uredno pozvani na očitovanje i iskazivanje primjedbi na predmetni elaborat, sve sukladno pozitivnim propisima. Primjedbe su iskazali ĆR i FR i to način da se njihovoj nekretnini pripoji dio njegove nekretnine i to dio špica u površini od cca 5 m2, koji dio je fizički smješten iza zida sa sjeverne strane nekretnine. Nakon primitka obavijesti da su primjedbe iskazane, obavještava geodeta da pristaje na navedeno, te dopušta da tih cca pet kvadrata špica pripadne ĆR i BR u nadi što skorijeg okončanja postupka, te da bi se moglo početi pristupiti ishođenju novih dozvola. Međutim, nakon što je elaborat izmijenjen, tužitelj upućuje novi zahtjev geodetu navodeći da želi i da zid pripadne nekretnini u suvlasništvu BR ne navodeći realne i dokazive argumente za to. Kontaktira prijašnje vlasnike koji su potvrdili da zid nije nikad bio u vlasništvu BR niti su ga izgradili, te da isti ne treba biti njihov, te da u slučaju potrebe mogu posvjedočiti da zid nikad nije bio njihov niti treba biti dio nekretnine BR. Kako Ć osobno ne poznaje, iste je pozvao na sastanak radi izjašnjavanja o razlozima zašto žele zid. Pristupio je sastanku sa ĆR na kojem nije dobio valjane i utemeljene argumente iz kojih proizlazi da je zid njihov, već predlaže da radi bržeg okončanja postupka zid bude po pola i navodi da ima obitelj s malom djecom, da su zaduženi kreditom radi kupnje ove nekretnine s velikom željom za izgradnjom vlastite kuće i da zato pristaje na kompromisno rješenje da zid bude zajednički budući je već darovao cca 5 m2 „špica" J, a što nije zanemarivo imajući na umu današnje cijene nekretnina. Imenovani ne pristaje na predloženo, a u međuvremenu geodet savjetuje predaju elaborata na katastar i nastavak s procesom odobrenja istog. Tijekom prvostupanjskog postupka, a nakon proteka dužeg vremena (kasnije je dobio obrazloženje da dugotrajnost postupka leži u činjenici da se pismena nisu mogla uručiti žaliteljima) dobiva poziv na raspravu pred Katastrom Solin. Uredno pristupa na raspravu, čeka 45 minuta da se netko pojavi, međutim bez žalitelja. Katastar Solin donosi prvostupanjsku odluku na način da zid ostaje dio njegove nekretnine, a darovani dio odnosno cca 5 m2 špica postaje dio njihove nekretnine. ĆR na predmetnu odluku ulaže žalbu kao i prigovor u kojoj se u bitnom navodi da mu je u predmetnom prvostupanjskom postupku onemogućena mogućnost očitovanja, a što iz stanja spisa nesporno proizlazi da nije točno, kao i iz obrazloženja rješenja drugostupanjskog tijela. Nadalje, sva pismena, odnosno žalba se podnose osobno u Katastar Solin u kojem stranke ako žele uvijek se mogu očitovati kako usmeno ili predati podnesak pisanim putem te u podnesku napokon navesti te bitne činjenice koje potvrđuju navode žalitelja. Odnosno u istoj žalbi opet se ne navode konkretni razlozi kao ni dokazi zašto bi zid trebao pripasti žaliteljima već se žalba usmjerava na rad katastra i na ne pružanje mogućnosti očitovanja, što zaista nije točno. Naposljetku, a nakon što je tijelo drugog stupnja odbilo žalbu, ponovno ĆR podnosi tužbu u ovom sporu. U odnosu na sve navedeno, pogotovo da je elaborat mijenjan ovdje se navodi, a što i stanje spisa potkrjepljuje da je isti i mijenjan radi zahtjeva tužitelja i isključivo u njegovu korist. Međutim, to nije bilo dovoljno već tužitelj zahtjeva još i da zid pripadne njemu odbijajući prijedlog za zid bude zajednički. Nadalje, tužitelj u tužbi navodi da su učinjene nepravilnosti prilikom izrade predmetnog elaborata, međutim ne navodi se jasno koje su to nepravilnosti, ne navode se dokazi koji potkrepljuju tvrdnje da zid treba postati njegov, ne navode se ni materijalni propisi koji su povrijeđeni u predmetnom postupku, ne navodi se ni činjenično stanje koje bi barem donekle bacilo sumnju u provedeni postupak već se odugovlači postupak pritom nanoseći štetu njemu i njegovoj obitelji bez ikakvog utemeljenog razloga i uz iskorištavanje svih zakonskih prava uz maksimalno odugovlačenje. Također, tužitelj zaboravlja spomenuti i ovdje, kao i tijekom postupka da je pristao, odnosno darovao dio svoje nekretnine cca 5 m2 "špica" J kao izraz dobrosusjedske volje i radi nade u okončanje daljnjeg postupanja što je u konačnici rezultiralo izmjenom elaborata u korist tužitelja. Ponavlja da darovani kvadrati nisu zanemarivi jer su plaćeni preko 2.000 €. Sada se zaključuje kako je prva primjedba na elaborat bila usmjerena isključivo na dobivanje dodatnih kvadrata u vlasništvo tužitelja, te nakon što se predao elaborat u vidu povećanja čestice u vlasništvu ĆR za darovani dio, postavlja se drugi prigovor u vezi zida, odnosno špic je dobiven ucjenom jer je njegovo ustupanje cca 5 m2 špica trebao biti razlog da se tužitelj suglasi s predmetnim elaboratom. Nadalje, tužitelj nastavlja sa žalbama, te preko elaborata kojeg je on naručitelj pokušava iskazati nepravilnost u odnosu na prethodno vođeni postupak pred katastarskim uredom između tužitelja i GR, vlasnika susjedne nekretnine, što zaista nije njegov problem niti ga zanimaju nikakvi prijašnji, ni sadašnji odnosi među susjedima. Upravo ovaj kao i svi prethodni postupci koji traje više od godinu dana je potvrda kako tužitelj ima sva zakonska prava uz poštivanje svih materijalnih propisa, uz mogućnost nebrojenih žalbi, dok se njega i njegovu obitelj uvelike usporava, odnosno onemogućuje u daljnjim aktivnostima sve dok ovaj postupak traje. Također, naglašava kako neprestano cijene rastu, tako i građevinskog materijala koji je unazad godinu dana porastao za više od 30%, a njegova obitelj trpi štetu jer ne može pristupiti rekonstrukciji nekretnine barem radi najma iz čega proizlazi da je pretrpio štetu po pitanju izgubljene dobiti. Također, onemogućeni su pristupiti izgradnji kuće jer predmetni postupak nije okončan, što također predstavlja štetu s osnove izgubljene dobiti.

4.U sporu je održana rasprava 21. siječnja 2026. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupili tužitelj i zainteresirana osoba, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja i to da se u ovom sporu u svojstvu svjedoka sasluša FR, to na okolnosti precizirane u tužbi i održanoj raspravi, kao nepotreban i suvišan, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

10.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Solin, Klasa: UP/I 932-07/24-02/360, Urbroj: 541-28-04/3-24-4 od 12. studenog 2024. u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] mijenjaju se podaci o katastarskoj čestici oznake kč. br. [katastarska čestica] na način kako je to navedeno u izreci tog rješenja pod A) dosadašnje stanje i pod B) novo stanje, a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II- 932-07/25-07/94, Urbroj: 541-11/4-25-3 od 10. travnja 2025. postupajući po žalbi između ostalih i tužitelja iz ovog spora, njegova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

12.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li u provedenom upravnom postupku pred prvostupanjskim tijelom činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kao i jesu li u provedenom postupku pred prvostupanjskim tijelom počinjene procesne povrede na štetu tužitelja koje bi bile od utjecaja na zakonitost akta tuženika, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

13.Prema odredbi čl. 84. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica, dok sukladno st. 2. istog članka koordinate lomnih točaka iskazanih u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se mijenjati, osim kada se pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku osniva nova katastarska čestica.

Prema odredbi čl. 85. st. 1. istog Zakona, u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta evidentiranje i promjena podataka o zgradama provodi se u katastarskom operatu na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku. Stranka elaboratu može priložiti akt o uporabi. Sukladno odredbi čl. 35. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) katastarski ured evidentira zgradu, odnosno njezin dio u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar ako je za tu zgradu, odnosno njezin dio doneseno rješenje o izvedenom stanju.

Prema odredbi čl. 89. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta. Prema stavku 2. istog članka, nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz st. 1. ovog članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

Sukladno odredbi čl. 91. st. 2. istog Zakona, da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Sukladno čl. 93. st. 1. istog Zakona ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim u HDKS/GK projekciji te ako se površina izračunata iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5%, a najviše do 500 m² u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišnoknjižnog tijela.

Prema odredbi čl. 94. st. 1. istog Zakona, zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti vlasnik ili ovlaštenik, odnosno pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes.

Sukladno čl. 6. st. 1. t. 11. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine" broj 59/18) geodetski elaborati mogu biti izrađeni u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama.

Prema čl. 6. st. 1. t. 14. istog Pravilnika geodetski elaborati mogu biti izrađeni u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica.

Sukladno čl. 20. istog Pravilnika geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može se izrađivati za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. ovoga Pravilnika.

Prema čl. 23. istog Pravilnika geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje se uz primjenu površinskih kriterija propisanih Zakonom, a koji se odnose na razlike u površini između katastarskih čestica katastra zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina.

Sukladno čl. 24. st. 1. istog Pravilnika geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, dok prema st. 2. istog članka međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi između ostalih i tužitelja iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa kakve u vidu imaju mjerodavne naprijed citirane zakonske i podzakonske odredbe, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom citiranih odredbi, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni osporeno rješenje tuženika u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

15.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka upravnog spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu od strane tuženika, proizlazi da je prvostupanjsko tijelo donijelo svoje rješenje po zahtjevu JR, zainteresirane osobe u ovom sporu, zaprimljenog kod tog tijela 26. rujna 2024. i to za provedbu promjene u katastarskom operatu temeljem pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata od 23. rujna 2024., broj: 24-2024, koji je izradio GEO SALONA d.o.o. za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama te u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Navedeni geodetski elaborat potvrdilo je prvostupanjsko tijelo da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe održavanja katastra zemljišta potvrdom KLASA: 932- 06/2024-02/390, URBROJ: 541-28-04/1-24-6 od 26. rujna 2024. Postupajući po navedenom zahtjevu prvostupanjsko tijelo provelo je ispitni postupak na način što je pozvalo stranke u postupku na usmenu raspravu (zaključak od 2. listopada 2024.), kako bi se strankama omogućilo izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari s obzirom na okolnost da su zainteresirana osoba i FR u okviru neupravnog postupka izrade geodetskog elaborata izjavili prigovor, te prema zapisniku o usmenoj raspravi koji prileže spisu FR je svoj izostanak opravdao (dijagnostičke pretrage) putem e-maila, a kojim je putem je obaviješten da osobno pristupi u Ured na dan 30. listopad 2024. (e-mail o tome prvostupanjskog tijela od 22. listopada 2024. prileže spisu), dok ĆR nije pristupio u Ured niti iz spisa proizlazi da bi dotični opravdao izostanak. Uz navedeni zaključak spisu prileže povratnice/dostavnice u odnosu na obojicu (FR je potpisao povratnicu/dostavnicu s danom 4. listopada 2024. vlastoručnim potpisom, s tim da je za tužitelja dostava pokušana dva puta, te je pismeno ostavljeno u poštanskom kovčežiću po drugom dolasku 14. listopada 2024., dok je JR uredno pristupio raspravi. Nadalje, iz upravnog spisa proizlazi kako je u žalbenom postupku prvostupanjsko tijelo ponovno pozvalo tužitelja na usmenu raspravu (zaključak od 6. prosinca 2024.), a uz koji zaključak prileže povratnica/dostavnica s evidentirana dva pokušaja dostave pošiljke te je potom, s obzirom na okolnost da se ne raspolaže dokazom da mu je citirani zaključak uručen, novim zaključkom od 23. prosinca 2024. tužitelj pozvan, ovaj put na dostavu pisanog očitovanja vezano za predmetnu provedbu, a uz koji zaključak prileže povratnica/dostavnica s dvama evidentiranima pokušajima dostave pismena, kada je pošiljka također ostavljena u poštanskom kovčežiću. Tužitelj se prema podacima spisa na potonji zaključak, očitovao pisanim podneskom u kojem je u bitnom naveo kako je već ukazao na propust u obavještavanju službenom e-poštom o ročištu od 22. listopada 2024., na kojem nije bio prisutan iz opravdanih razloga, zatim da je zaključak od 6. prosinca 2024. kojim se određuje usmena rasprava za dan 20. prosinca 2024. preuzeo 24. prosinca 2024., dok u odnosu na provedbu predmetnog elaborata poziva se na sadržaj već izjavljene žalbe. S obzirom da je predmetni elaborat potvrđen od strane prvostupanjskog tijela da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, prvostupanjsko tijelo smatrajući da su ispunjene sve pretpostavke da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa donijelo je svoje rješenje od 12. studenog 2024. naprijed citirane izreke, protiv kojeg je između ostalih i tužitelj izjavio žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje je tužitelj pokrenuo predmetni upravni spor.

16.Sud nadalje primjećuje da su tužbeni prigovori koje tužitelj ističe u tužbi identični onima koje je već istaknuo u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, a koje je pak tuženik pravilno otklonio u obrazloženju svog akta, koje obrazloženje je u cijelosti prihvatljivo i ovom sudu, kod kojeg stanja stvari tužbeni prigovori tužitelja koje ističe u ovom sporu nisu, niti mogu biti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari.

17.Naime, glede tužbenih prigovora u kojima tužitelj ističe da u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa uz razloge koje detaljno elaborira u tužbi, za kazati je kako sud takve navode ne nalazi osnovanima. Naime, s tim u vezi najprije je za kazati kako je iz predmetnog geodetskog elaborata razvidno da se u k. o. [katastarska općina] predlaže na dosadašnje stanje upisanih osoba (JR) evidentiranje oblika i veličine predmetne k. č. br. [katastarska čestica] prema stvarnom stanju na terenu snimanjem svih vidljivih međnih točaka i svih detalja (na objektima, putovima, zgradama, zidovima i sl.) kako je to prikazano na skici izmjere te se predlaže i promjena podataka o već evidentiranoj zgradi temeljem rješenja o izvedenom stanju (rješenje o izvedenom stanju, Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostave Solin, KLASA: UP/I-361-02/13-02/0180, URBROJ: 2181/1-11-06/04-13-0006 od 27. svibnja 2013.) Prema pak skici izmjere proizlazi da među predmetne k. č. br. [katastarska čestica] prema susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] (u suvlasništvu tužitelja prema zk. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], prema uvidu u e-zemljišne knjige) u naravi čini ograda koja u cijelosti pripada predmetnoj katastarskoj čestici, a sa čime tužitelj iz ovog spora nije suglasan.

18.Nadalje, prema Tehničkom izvješću, dio "1. OBRAZLOŽENJE: 04.07.2024.", tužitelj i FR su po pozivu na uvid u elaborat tražili da se na skici izmjere naznači kako ograda pripada njihovoj čestici, sa čime vlasnik predmetne čestice nije suglasan. Također, geodetski izvoditelj je predmetnom geodetskom elaboratu priložio skicu izmjere nove katastarske izmjere 1:1000 za koju tvrdi da nije vidljivo što je prema starom stanju ista predstavljala, dok prema Tehničkom izvješću, dio "2. OBRAZLOŽENJE: 09.2024." građevinske radove betoniranja ogradnih zidova, parkinga i pristupnog dijela puta izvršili su vlasnici susjedne zk.č.br. 5082 GR ČR i GR u dogovoru sa starim vlasnikom kao pristup na svoju parcelu.

19.Stoga, kod izloženog stanja stvari stajalište je i ovog suda kako navodi tužitelja koji se odnose na među predmetne k. č. br. [katastarska čestica] prema susjednoj k. č. br. [katastarska čestica], u suvlasništvu tužitelja, nisu odlučujući za rješavanje konkretne upravne stvari, to pak iz razloga što je odredbom čl. 90. st. 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano da u situaciji kada nositelji prava na susjednim katastarskim česticama (tužitelj) ne pokaže granice katastarskih čestica, tada se za izradu geodetskih elaborata upotrebljavaju podaci mjerenja lomnih točaka granica koje je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat te podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata u okviru standarda položajne točnosti propisane čl. 26. st. 2. istog Zakona. Pored navedene međe predmetne katastarske čestice prema susjednoj čestici na kojoj tužitelj također ima prava, tužitelj osporava i sam tijek predmetne međe prema susjednoj k. č. [katastarska čestica] na kojoj tužitelj nema evidentirana knjižna prava, a glede koje susjedne katastarske čestice je pregledom e-katastar i e-zemljišne knjige utvrđeno da je ta kč. br. [katastarska čestica] upisana u posjedovni list br. 5798 za k. o. [katastarska općina] na ime ČR i GR, odnosno da se radi o zk.č.br. 5082, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] na ime ČR i GR, s tim da su dotični dali pisanu suglasnost na tijek predmetne međe koja se predmetnim geodetskim elaboratom predlaže (potpis Izvješća o međama i drugim granicama te o novom razgraničenju). Slijedom izloženog stanja stvari, nedvojbeno je da su svi tužbeni navodi tužitelja vezani za među predmetne čestice prema susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] u cijelosti neosnovani.

20.Potom, vezano za navode tužitelja u kojima ukazuje da su u provedenom upravnom postupku pred prvostupanjskim tijelom povrijeđena njegova procesna prava, za kazati je kako sud niti takve navode ne nalazi utemeljenim, to pak iz razloga što je iz podataka upravnog spisa razvidno da je tužitelju omogućeno očitovati se o svim činjenicama i pravnim pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari. Naime, s tim u vezi najprije je za navesti kako je obveza nadležnog upravnog tijela da osobama koje izjave prigovor (kao što je to u konkretnom slučaju učinio tužitelj) i to u okviru neupravnog postupka izrade geodetskog elaborata, treba biti omogućena zaštita interesa u upravnom postupku, a na koji način je prvostupanjsko tijelo u ovoj upravnoj stvari i postupilo, to stoga što je upravo radi očitovanja o svim činjenicama i pravnim pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari, prvostupanjsko tijelo prije donošenja prvostupanjskog rješenja najprije pozvalo tužitelja na usmenu raspravu (zaključak od 2. listopada 2024. i zapisnik o usmenoj raspravi od 22. listopada 2024. koji priležu upravnom spisu), koju mogućnost tužitelj nije iskoristio jer nije pristupio na zakazanu raspravu iako je bio uredno pozvan, a nakon čega je prvostupanjsko tijelo po donošenju prvostupanjskog rješenja upravo tužitelju uputilo novi zaključak od 6. prosinca 2024. o zakazivanju usmene rasprave te potom novi zaključak od 23. prosinca 2024. radi pisanog očitovanja, s tim da je nedvojbeno da je prvi citirani zaključak tužitelj zaprimio tek 24. prosinca 2024., odnosno nakon termina usmene rasprave, no tužitelj je nesumnjivo postupio sukladno drugom navedenom zaključku od 23. prosinca 2024. s obzirom da je u spis dostavio svoje pisano očitovanje, slijedom čega je potpuno jasno da je tužitelj u upravnom postupku imao mogućnost očitovati se o svim činjenicama i pravnim pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari i to najprije u postupku pred prvostupanjskim tijelom, potom i u žalbenom postupku pred tuženikom, a u konačnici i pred ovim sudom u upravnom sporu, uslijed čega sud ne nalazi da bi u provedenom postupku došlo do procesnih povreda na štetu tužitelja koje bi bile od utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora.

21.S prethodnim u vezi, dodatno je za navesti kako je odredbom čl. 54. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine" br. 47/09 i 110/21) propisano da ako uredno pozvana stranka bez opravdanog razloga ne dođe na usmenu raspravu, službena osoba može provesti raspravu i bez nazočnosti stranke, što pak znači da s obzirom da je tužitelj uredno zaprimio zaključak od 2. listopada 2024. usmena rasprava zakazana za 22. listopada 2024. mogla je biti održana i bez tužitelja, što opet samo dodatno ukazuje na to da u provedenom upravnom postupku nije došlo do povrede procesnih odredbi na štetu tužitelja, odnosno da bi tužitelju bilo uskraćeno zaštiti svoja prava i interese u predmetnom upravnom postupku.

22.Konačno, sud nalazi potrebnim ukazati tužitelju kako mjerodavni Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) i Pravilnik o geodetskim elaboratima („Narodne novine" broj 59/18), kao mjerodavno materijalno pravni propisi u ovoj upravnoj stvari, niti u jednoj svojoj odredbi kao uvjet provedbe parcelacijskog elaborata ne propisuju suglasnost nositelja stvarnog prava na katastarskoj čestici koja je predmet elaborata s predloženom parcelacijom, iako se tim osobama mora omogućiti sudjelovanje u upravnom postupku u kojem se parcelacija provodi, koji uvjet je uslijed prethodno obrazloženog u konkretnom slučaju zadovoljen, što pak znači da su u ovoj upravnoj stvari bile ispunjene sve pretpostavke da se provede predmetna primjena katastarskog upisa, s čim u vezi je dodatno za navesti kako je i Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj: U-III-3070/2013 od 27. travnja 2016. nedvojbeno naveo kako članci 63. i 80. Pravilnika ne propisuju obvezu suglasnosti od strane vlasnika parcela na postupak provođenja parcelacije.

23.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

24.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

25.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

U Splitu, 3. veljače 2026.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju ĆR, iz [adresa], uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 21. siječnja 2026., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi JR, iz [adresa], uz zapisnik o objavi,

- u spis.