Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

    Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

    Poslovni broj: Kž-396/2025-10

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Dubravke Kovačević kao predsjednice vijeća, te Gordane Paljevec i Marije Garačić-Turković kao članica vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika JŠ i GŠ, zbog kaznenih djela iz članka 139. stavka 2. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i oštećenika MŠ i SŠ protiv presude Općinskog suda u Splitu broj K-357/2020 od 3. lipnja 2025., u javnoj sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026., u odsutnosti državnog odvjetnika, optuženika JŠ i GŠ, a u prisutnosti odvjetnika Zlatka Bukovca u zamjeni za branitelje optuženika iz Odvjetničkog društva Ljubičić-

    J i partneri iz Splita,

    r i j e š i o  j e

    I. Žalba oštećenika MŠ i SŠ odbacuje se kao nedopuštena.

    II. Povodom žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

    III. Uslijed gornje odluke žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu, na temelju članka 453. točke

    3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25; dalje: ZKP/08), optuženici JŠ i GŠ oslobođeni su optužbe za počinjenje kaznenih djela prijetnji iz članka 139. stavka 2. KZ/11, a optuženi JŠ i za kaznena djela oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavka 1. KZ/11 i nasilničkog ponašanja iz članka 323.a KZ/11, sve činjenično i pravno pobliže opisano u izreci presude.

    2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

    3. Pravodobnu žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    4. Žalbu su podnijeli i oštećenici MŠ i SŠ po opunomoćenici Heleni Čerina, odvjetnici iz Splita, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom pobijanu presudu ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno preinačiti presudu i osuditi optuženike.

    5. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika su podnijeli optuženici JŠ i GŠ po braniteljima iz Odvjetničkog društva Ljubičić-Vrdoljak i partneri iz Splita, s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana, a žalba oštećenika odbaci kao nedopuštena.

    6. Spis predmeta je na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.

    7. Žalba državnog odvjetnika je bespredmetna, a žalba oštećenika je nedopuštena.

    8. Sukladno istaknutom prijedlogu u odgovoru na žalbu određena je javna sjednica na koju su pozvani državni odvjetnik, optuženici i branitelji optuženika. Na javnu sjednicu nisu pristupili uredno pozvani državni odvjetnik i optuženici, dok je u zamjenu za branitelje optuženika pristupio Zlatko Bukovac, odvjetnik iz Velike Gorice.

    U odnosu na žalbu oštećenika

    9. Oštećenici MŠ i SŠ su po opunomoćenici Heleni Čerina, odvjetnici iz Splita, podnijeli žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Odredbom članka 464. stavka 4. ZKP/08 je propisano da oštećenik može podnijeti žalbu samo zbog odluke o troškovima kaznenog postupka i imovinskopravnom zahtjevu.

    9.1. Kako se ne radi o situaciji da je državni odvjetnik preuzeo kazneni progon, to oštećenici nisu ovlašteni podnijeti žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, slijedom čega je ista odbačena kao nedopuštena na temelju članka 481. stavka 2. ZKP/08.

    U odnosu na žalbu državnog odvjetnika

    10. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08 drugostupanjski sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio više oblika bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

    11. Izreka presude je proturječna razlozima presude jer prvostupanjski sud, između ostaloga, oslobađa optužbe svakog od optuženika za počinjenje po dva kaznena djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11, dok se u točki 12. obrazloženja pobijane presude obrazlaže da su optuženici JŠ i GŠ, svaki, oslobođeni za počinjenje jednog kaznenog djela prijetnje.

    11.1. Nadalje, u točki 12. obrazloženja kao temelj zaključka da su iskazi oštećenika nevjerodostojni vezano za ozljede EŠ, prvostupanjski sud obrazlaže “Premda je sud utvrdio ovu činjenicu kao nespornu niti MŠ niti SŠ ne opisuju ovaj događaj, bolje reći prešućuju ga.“. No, uvidom u raspravni zapisnik od 9. listopada 2023. utvrđeno je da je oštećeni SŠ osporio da bi autom prešao preko noge EŠ i navodi da je EŠ nogom lupao o gume auta, a MŠ je iskazao da je vidio EŠ kako je zamahnuo nogom i da je možda udario nogom o auto ali on to nije vidio. Dakle, razlozi prvostupanjskog suda o sadržaju iskaza oštećenika danih na zapisnik su proturječni sa samim sadržajem njihovih iskaza, što je daljnji oblik počinjenja gore navedene bitne povrede.

    11.2. Jednako tako su u potpunosti izostali razlozi o odlučnim činjenicama jer prvostupanjski sud, nakon reproduciranja sadržaja personalnih i materijalnih dokaza, samo utvrđuje da ne vjeruje oštećenicima jer da prešućuju ozljeđivanje EŠ pa im stoga ne vjeruje i smatra da nisu vjerodostojno iskazivali i u odnosu na druga terećena kaznena djela. Pritom su izostali razlozi o tome tko je započeo sukob, je li ili nije oštećeni SŠ osobnim vozilom udario u EŠ, ima li poveznica između toga i navoda obrane JŠ da je taj oštećenik htio pobjeći prije dolaska policije kao što je propušteno cijeniti da je istovremeno kao i EŠ taj oštećenik odvezen na hitni odjel, da su konstatirane ozljede i da postoje fotografije u spisu predmeta i na koji je način iste zadobio. Radi se o odlučnim činjenicama u odnosu na vrednovanje obrana optuženika, iskaza svjedoka i iskaza obojice oštećenika, koje su izostale, kao što nema razloga o dinamici odvijanja događaja kritične zgode koji se očito odvijao u dvije faze.

    12. Kako se zbog uočenih bitnih povreda presuda ne može ispitati to je žalba državnog odvjetnika bespredmetna i odlučeno je kao u izreci na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08.

    13. Postoji obveza drugostupanjskog suda da se neovisno od počinjenih bitnih povreda očituje na žalbene navode državnog odvjetnika. Po ocjeni drugostupanjskog suda, državni odvjetnik je, za sada, svojim prigovorima doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da se nije cijenilo da je oštećeni SŠ također zadobio tjelesne ozljede i da je izostala brižljiva i kritička vrijednosna ocjena dokaza.

    14. U ponovljenom postupku će prvostupanjski sud obnoviti dokaze, provesti će sudskomedicinsko vještačenje ozljeda EŠ kako bi se utvrdio mehanizam nastanka istih jer o tome ovisi ocjena vjerodostojnosti obrana optuženika i iskaza oštećenika, a jednako tako radi ocjene vjerodostojnosti iskaza SŠ se trebaju vještačiti i njegove ozljede kako bi se utvrdilo je li se ozlijedio na način da je sam skočio preko zida s jednog metra visine i pao na trnovito raslinje ili ih je zadobio dok ga je optuženi JŠ vukao po putu 20 metara i gurnuo preko zida. Također će prvostupanjski sud ukloniti nedostatke vezano za počinjene bitne povrede kako je to ukazano ovim drugostupanjskim rješenjem te će potom donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku koju će obrazložiti na način kako to nalaže odredba članka 459. ZKP/08.

    U Velikoj Gorici 3. veljače 2026.

    Predsjednica vijeća

    Ivana Dubravka Kovačević

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.