REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pr-1553/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Danijeli Marotti Andrić, u pravnoj stvari tužiteljice HŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Dobriši Rubesu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Zagreb, [adresa], OIB: 46377257342, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 15. siječnja 2026., u nazočnosti tužiteljice osobno, zamjenice punomoćnika tužiteljice KŽ, odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika OŽ, **.**.2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da Odluka o otkazu ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem Radnice) od 07. listopada 2024. tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, sa sjedištem u [adresa], OIB: 46377257342, kojom je tužiteljici HŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otkazan Ugovor o radu KLASA: 4.5.1.-17/9841-2 Broj: 02/22 FM zaključen dana 16.03.2018 godine i Dodatak važećem Ugovoru o radu KLASA: 4.5.1. -24/1235-5580 Broj: 03/011/ŽJ, nije dopuštena i da tužiteljici radni odnos nije prestao.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljicu vrati na radno mjesto čistač/spremačica u sustavu s posebnim uvjetima rada u Klinici za plućne bolesti, u roku od 8 dana od pravomoćnosti ove presude, a ako radno mjesto pod tim nazivom ne bude postojalo u vrijeme vraćanja na rad, da je vrati na drugo odgovarajuće radno mjesto koje odgovara njezinoj stručnoj spremi, kvalifikacijama koje posjeduje, sposobnostima i iskustvu.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak uz zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 22,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je do Odluke o otkazu ugovora o radu bila u radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu čistačice/spremačice. Tužiteljica smatra da su razlozi za otkaz u potpunosti neosnovani i neopravdani. Iz obrazloženja Odluke proizlazi da je radnici otkazan ugovor o radu jer je nekoliko puta napustila radno mjesto dva sata prije završetka radnog vremena. U odnosu na napuštanje radnog mjesta prije kraja radnog vremena radnica je navodno izjavila da je radno mjesto napustila jer je morala ići doma suprugu koji je operiran. Navodi da Zakon o radu dopušta mogućnost nenazočnosti na radu zbog bolesti. Radnica je redovito dolazila na posao, ali je navodno odlazila s posla prije kraja radnog vremena. Očito je da se radi o manjoj povredi obveza iz radnog odnosa koja nije opravdan razlog za otkaz ugovora o radu budući je Zakonom o radu dopušteno izostati s posla u slučaju bolesti u kojem slučaju je otkaz poslodavca nezakonit. U obrazloženju stoji da je zbog ranijeg odlaska s posla dolazilo do poremećaja u procesu rada. Do poremećaja u radnom procesu nije došlo jer je radnica savjesno obavljala svoj posao i ako je zaista došlo do poremećaja u radnom procesu tada je poslodavac bio dužan u obrazloženju navesti o kakvom se konkretnom poremećaju radi i koje je mjere poduzeo da se radni proces nastavi neometano odvijat. Ovako se radi o paušalnoj i ničim dokaznoj tvrdnji. Iako je radnica potpisala Zapisnik od 4. listopada 2024. gdje je pred vijećem sastavljenim od tri osobe trebala odgovarati na neugodna pitanja, pri tome osjećajući veliki stres, pritisak i neugodnost, isti smatra u potpunosti nevjerodostojnim. Naime, poslodavac je sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca bio dužan voditi evidenciju o radnom vremenu radnika koja između ostalog sadrži početak i završetak rada. Radnica odgovorno tvrdi da nikada nije odlazila ranije s posla. Jedino je nedjeljom odlazila pola sata ranije zbog prijevoza o čemu je obavijestila odgovornu osobu poslodavca i ishodila usmeno dopuštenje. Da bi se objektivno zaključilo je li radnica doista ranije odlazila s posla tada je poslodavac trebao izvršiti uvid u evidenciju radnika i utvrditi relevantne činjenice. Suprotno tome poslodavac je sastavio vijeće i u prostorijama Službe za upravljanje ljudskim resursima 4. listopada 2024. održao svojevrsno suđenje po prijavi glavne sestre koja očito ima određeni animozitet prema radnici i tražio od radnice da odgovara na određena neugodna pitanja umjesto da iz evidencije radnika utvrdi kada je radnica pristupila na posao, a kada je završila s poslom. Radnica je zbog ovakvog postupanja poslodavca 11. listopada 2024. zatražila liječničku pomoć na Klinci za psihijatriju i psihološku medicinu. Ustanovljeno je pogoršanje psihičkog stanja uslijed izvanrednog otkaza, ali i da se osobito ističu deficiti razumijevanje/misinterpretiranje socijalnih situacija s pratećim doživljajem ugroženosti i hostilnosti. Upravo zbog psihičkog stanja i crta ličnosti radnica nije našla snage oduprijeti se lažnim optužbama vezanima za izostanak s posla, sukobe s drugima i ne obavljanje zadataka kako se to od nje očekuje, već je davala šture odgovore sebi na štetu nadajući se da će ispitivanje što prije završiti. Dalje se u obrazloženju stoji da se radnica neprimjereno ponaša prema radnim kolegama, te se navodi da adekvatno ne zbrinjava otpad i ostalo čime se ukazuje na propuste u radu. Takve su tvrdnje također paušalne i neutemeljene. Naime, poslodavac nije predočio niti jedan dokaz, bilo u vidu snimki zatečenog stanja, bilo u vidu izjava ostalih zaposlenika, iz kojeg bi takvi navodi proizlazili. Navodi da je mogla koristiti bolovanje, međutim unatoč zdravstvenim tegobama redovito je dolazila na posao i izvršavala radne zadatke čime se dokazuje njena savjesnost i predanost poslu. Otkazom ugovora o radu u pitanje je dovedena egzistencija radnice i njezine obitelji. Tužiteljica je u odnosu na Odluku o otkazu ugovora o radu podnijela Zahtjev za zaštitu prava radnika na koji tuženik nije odgovorio. Obzirom prethodno istaknuto u konkretnoj situaciji nije riječ o okolnostima koje u svojoj ukupnosti predstavljaju skrivljeno ponašanje kojim je došlo do povrede radne dužnosti i obveza takve naravi, težine, intenziteta i posljedica da opravdavaju odluku tuženika o prestanku radnog odnosa donesenu temeljem čl. 115. ZR-a. Slijedom navedenog predlaže utvrditi da Odluka tuženika o otkazu ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem Radnice) od 7. listopada 2024., kojom je tužiteljici otkazan Ugovor o radu zaključen 16. ožujka 2018. i Dodatak važećem Ugovoru o radu KLASA: 4.5.1. -24/1235-5580 Broj: 03/011/ŽJ, nije dopuštena i da tužiteljici radni odnos nije prestao, naložiti tuženiku da tužiteljicu vrati na radno mjesto čistač/spremačica u sustavu s posebnim uvjetima rada u Klinici za plućne bolesti, a ako radno mjesto pod tim nazivom ne bude postojalo u vrijeme vraćanja na rad, da je vrati na drugo odgovarajuće radno mjesto koje odgovara njezinoj stručnoj spremi, kvalifikacijama koje posjeduje, sposobnostima i iskustvu, kao i da se naloži tuženiku da nadoknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zateznom kamama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da se u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu te istu smatra u cijelosti neosnovanom. Tuženik ističe da je tužiteljica prekludirana u ostvarenju sudske zaštite prava iz radnog odnosa obzirom da zahtjev poslodavcu, odnosno sudu nije podnesen u rokovima propisanim čl. 133. Zakona o radu, iz kojeg razloga se predlaže predmetnu tužbu odbaciti. Navodi da nije sporno da je tužiteljica bila u radnom odnosu kod tuženika od 19. ožujka 2018. zasnovanog temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 16. ožujka 2018. i to za obavljanje poslova radnog mjesta spremačice, broj radnog mjesta 2305. Nije sporno da su tužiteljica i tuženik sklopili Dodatak važećem ugovoru o radu od 1. ožujka 2024. kojim je provedeno usklađivanje naziva radnog mjesta tužiteljice sa Zakonom o plaćama i Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama. (NN 22/2024). Nije sporno da je tuženik Odlukom o otkazu ugovora o radu od 7. listopada 2024. otkazao gore spomenuti Ugovor o radu od 16. ožujka 2018. godine i Dodatak važećem ugovoru o radu od 1. ožujka 2024. zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljen ponašanjem radnika), a sve iz razloga detaljno obrazloženih u citiranoj Odluci o otkazu ugovora o radu. Naime, kao što to jasno proizlazi iz sadržaja predmetne Odluke o otkazu ugovora o radu, razlozi otkaza Ugovora o radu tužiteljice su nepoštivanje radnog vremena kod poslodavca, neopravdani odlasci s radnog mjesta prije isteka radnog vremena zbog čega dolazi do poremećaja u procesu rada, neizvršavanje radnih zadataka, neprimjereni odnos i komunikacija prema kolegama i nadređenima, nepridržavanja pravila rada o održavanju higijene prostora poput kao što su mjere izolacije, nepostupanje u skladu sa uputama nadređenih o načinu obavljanja poslova radnog mjesta (neadekvatno odvajanje otpada) što dovodi u opasanost sigurnost bolesnika i osoblja, nepravilno korištene dezinfekcijskih sredstava. Riječ je o postupanju i ophođenju tužiteljice koje se odvija kontinuirano i svakodnevno unatoč opetovanim upozorenjima i uputama. Iako tužiteljica predmetnom tužbom sada spori otkazne razloge glede neopravdanih odlazaka s radnog mjesta, okolnost neopravdanog napuštanja radnog mjesta prije isteka radnog vremena tužiteljica je učinila nespornim što nedvojbeno proizlazi iz Zapisnika od 4. listopada 2024. Naime, 14. rujna 2024., 29. rujna 2024., u tjednu od 23. do 27. rujna 2024., unatoč rasporedu rada s točno definiranim trajanjem radnog dana odnosno završetka radnog vremena (rad od 07,00 – 19,00 ili 13,00-21,00) tužiteljica bez suglasnosti tuženika napušta radno mjesto 2 sata (ili više) prije formalnog završetka radnog vremena, a sve uz opravdanje „da je morala ići suprugu koji je operiran“. Dakle, unatoč tomu što tužiteljica sad u ovom postupku osporava okolnost neopravdanog odlaska s posla uz navode da se radi o lažnim optužbama pri čemu „radnica odgovorno tvrdi da nikada nije odlazila ranije s posla“, što je obzirom na okolnost otkaza i njegove učinke na radno-pravni status iste donekle i razumljivo, činjenica je da je tužiteljica na gore navedeni zapisnik kojim joj je omogućeno iznošenje obrane potvrdila okolnost neopravdanih izostanaka (ranijeg odlaska) uz konkretni razlog takvog postupanja. Suprotno navodima tužiteljice da takvo postupanje predstavlja manju povredu obveza iz radnog odnosa ističe se upravo suprotno, u situaciji kontinuiranog, višekratnog i ponavljanog ranijeg napuštanja radnog mjesta koje nema temelja u dopuštenju poslodavca ili drugoj na zakonu utemeljenoj osnovi/odluci, isto predstavlja tešku povrede iz radnog odnosa i kao takva opravdan razlog za otkaz ugovora o radu posebice u situaciji kad je radnik za iste povede ili povrede radne obveze prethodno upozoravan, što u konačnici potvrđuje i mnogobrojna sudska praksa. Također, posve je promašeno pozivanje tužiteljice na odredbe čl. 117. Zakona o radu. Ratio navedene odredbe leži u činjenici da privremena nesposobnost na rad zbog bolesti ili ozljede radnika ne predstavlja opravdani razlog za otkaz onom radniku koji je privremeno nenazočan upravo zbog bolesti odnosno ozljede što nije u rubriciranom predmetu slučaj. Tužiteljica neopravdano i kontinuirano napušta radno mjesto prije isteka radnog vremena zbog bolesti/ozljede treće osobe što logično u konkretnom slučaju ne može biti temelj pozivanja na gore citiranu odredbu ZR-a. Osim što je tužiteljica nesporno priznala da je napuštala radno mjesto prije isteka radnog vremena, ista je izričito izjavila da joj je poznato da se radno mjesto ne smije napuštati iz privatnih razloga. Dakle, suprotno neistinitim navodima tužiteljice, iz ranije opisanog je razvidno da je tužiteljica svjesno i namjerno bez dopuštenja poslodavca napuštala radno mjesto prije isteka radnog vremena, a činjenica da se ne radi o izoliranim postupanjima upućuje i ranije upozorenje na obveze iz radnog odnosa od 9. listopada 2023. Nadalje, tužiteljica unatoč uputama i upozorenjima ne poštuje pravila rada u čišćenju i održavanju prostora za što postoji protokol. Primjerice, u jutarnjim satima prva obaveza je čišćenje ordinacija, međutim tužiteljica samo pokupi otpad, ne pere podove, u bolesničkim sobama također ne pere podove niti održava higijenu sanitarnog čvora što notorno može dovesti do različitih infekcija kako kod bolesnika tako i kod osoblja bolnice. Tužiteljica na ponavljana upozorenja od strane nadređenih osoba na neadekvatno obavljen posao ne reagira tj. ne ispravlja greške niti prilagođava svoj rad uputama poslodavca, a kao odgovor na upozorenje reagira burno, glasnim i prostim tonom. npr. 2. listopada 2024. glavnoj sestri Dnevne bolnice ČŽ, mag.ses. govori „da je nitko i ništa i da šta ona tu uopće radi“. Tužiteljica se ne odnosi prema svojim nadređenima s dostojanstvom, poštovanjem i uvažavanjem nego ih vrijeđa i koristi neprimjerenu komunikaciju na radnom mjestu, a obrasce takvog neprimjerenog ponašanja primjenjuje i na kolege. Sva ranija opisana postupanja tužiteljice nisu izoliran slučaj obzirom je tuženik kao poslodavac zbog gotovo identičnih povreda obveza iz radnog odnosa tužiteljici izrekao Upozorenje na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza od 9. listopada 2023. Tužiteljica se Ugovorom o radu obvezala preuzete polove spremačice obavljati savjesno i valjano, prema uputama poslodavca, u skladu sa zakonom, naravi i vrstom rada, a kako je to propisano aktima poslodavca i odlukama odnosno rasporedom poslova kod tuženika. Međutim, kako je tužiteljica unatoč ranijem upozorenju na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza, nije usuglasila svoje ponašanje sa zakonskim i ugovorom o radu preuzetim obvezama, nije postupila po ponavljanim uputama i upozorenjima poslodavca zbog neispunjavanja radnih obveza i neprimjerenog ponašanja, zbog čega se ni u budućnosti ne može očekivati da će promijeniti svoj odnos prema radu, tuženik je osnovano i opravdano donio pobijanu odluku o otkazu ugovora o radu. Osim navedenog, sasvim je jasno kako u situaciji ponavljanog kršenja obveze iz radnog odnosa, i to nakon što je tužiteljica za iste odnosno slične povrede upozorena na obveze iz radnog odnosa kao i na mogućnost otkaza u slučaju nastavka kršenja obveza radnog odnosa te naročito uzimajući u obzir narav i vrstu takvih povreda, da je tuženik kao poslodavac u konačnici u potpunosti i nepovratno izgubio povjerenje u tužiteljicu kao radnika zbog čega nastavak radnog odnosa za tuženika više nikako nije moguć. Zaključno, opisani propusti tužiteljice kao i njeno učestalo kršenje radnih obveza iako je tuženik istu upozoravao na kršenje radnih obveza uz mogućnost otkaza, a kada se uzme u obzir djelatnost tuženika, doveli su do toga tuženik zbog takvog postupanja tužiteljice izgubio povjerenje u njezin rad pa je postojao opravdani razlog da tuženik redovitim otkazom otkaže ugovor o radu tužiteljici. Obzirom na sve navedeno, tuženik predlaže odbaciti tužbu, podredno tužiteljicu odbiti s tužbom i postavljenim tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka pročitao svu dokumentaciju koja prileži spisu, saslušani su svjedoci ČŽ, ĆŽ, LŽ te je saslušana tužiteljica kao stranka u postupku.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovan.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje nedopuštenom Odluke tuženika o otkaza ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnice/tužiteljice te tim osnovom vraćanje tužiteljice na radno mjesto čistačice/spremačice odnosno drugo odgovarajuće radno mjesto.

6. U ovoj fazi postupka među strankama nije sporno da je tužiteljica radila kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog 16. ožujka 2018. i Dodatka važećem Ugovoru o radu od 1. ožujka 2024. na radnom mjestu čistač/spremač u sustavu s posebnim uvjetima rada s mjestom rada Klinika za plućne bolesti te da je tuženik 7. listopada 2024. donio Odluku o otkazu ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem Radnice).

7. Između stranaka je sporno da li je tužiteljica u zakonom određenom roku zatražila zaštitu svojih prava i je li tuženik imao opravdane razloge za donošenje Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, odnosno je li Odluka o otkazu ugovora o radu zakonita i dopuštena.

8. Odredbom čl. 133. st. 1. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023, dalje: ZR), propisano je da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava (st.1.). Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom (st.2.).

9. Uvidom u Dostavnicu koju je tuženik priložio uz odgovor na tužbu (stranica 40 spisa) proizlazi da je tužiteljica Odluku o otkazu zaprimila 9. listopada 2024. Uvidom u priležećoj Potvrdi o primitku proizlazi da je punomoćnik tužiteljice 21. listopada 2024. putem pošte preporučenom pošiljkom na adresu tuženika dostavio pismeno. Obzirom na navedeno sud je utvrdio da je tužiteljica pravodobno, u roku predviđenom odredbom čl. 133. st. 1. ZR, zatražila zaštitu svojih prava iz radnog odnosa. Prema stanju u spisu proizlazi da tuženik nije odgovorio na zaprimljeni zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika te je 5. studenog 2024. započeo teći rok od 15 dana za podnošenje zahtjeva za zaštitu povrijeđenog prava pred sudom. Iz stanja u spisu proizlazi da je tužiteljica tužbu podnijela 6. studenog 2024. putem e-komunikacije. Slijedom navedenog ovaj sud je utvrdio da je tužiteljica tužbu podnijela unutar roka iz čl. 133. st. 2. ZR odnosno da je tužba tužiteljice pravodobna i dopuštena, a prigovor prekluzije istaknut po tuženiku neosnovan.

10. Iz Odluke o otkazu ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem Radnice) od 7. listopada 2024. proizlazi da se tužiteljici, radnici na radnom mjestu Čistač/spremač u sustavu s posebnim uvjetima rada s mjestom rada u Klinici za plućne bolesti, otkazuje se ugovor o radu zaključen 16. ožujka 2018. s pravnim učinkom od 19. ožujka 2018. i Dodatak važećem Ugovoru o radu zbog kršenja obveza iz radnog odnosa.

10.1. Iz Obrazloženja proizlazi da je poslodavac putem pisane prijave od strane glavne sestre Klinike za plućne bolesti došao do saznanja o neispunjavanju radnih obveza i neprimjerenom ponašanju na radnom mjestu od strane H. U prijavi se navodi da se neispunjavanje radnih obveza i neprimjereno ponašanje odnosi na više okolnosti kako slijedi:

1) Radnica je na dan 14. 9. 2024. trebala biti u smjeni od 7-19h, ali napušta radno mjestu u 17 h.

2) U nedjelju 29. 9. 2024. Radnica je trebala raditi do 19h ali napušta radno mjesto u 17 h.

3) U tjednu od 23-27. rujna 2024. po rasporedu K je trebala raditi od 13-21 h, ali napušta radno mjesto u 18:30.

4) Radnica ne poštuje pravila rada u održavanju higijene prostora kao što su mjere izolacije, poslije više usmenih opomena ne odvaja adekvatno otpad što dovodi u opasnost sigurnost bolesnika i osoblja, nepravilno koristi dezinfekcijska sredstva. Navedeno se ponavlja svakodnevno.

5) Radnica ne poštuje pravila rada u čišćenju i održavanju prostora za što postoji protokol. U jutarnjim satima prva obaveza Radnice je čišćenje ordinacija ali radnica samo pokupi otpad, ne opere podove, u bolesničkim sobama također ne opere podove niti održava higijenu sanitarnog čvora. Na opomenu na neadekvatno obavljen posao Radnica grešku ne popravlja i razgovara glasnim i prostim tonom (2. listopada 2024. Glavnoj sestri dnevne bolnice je rekla „da je nitko i ništa i da što ona tu uopće radi"). 6) Radnica često neprimjereno i prostim rječnikom komunicira.

7) Radnica izražava nezadovoljstvo rasporedom rada i zahtjeva drugačije rasporede rada.

8) Radnica je neprimjereno komunicirala s radnom kolegicom K. Š. u srpnju 2024. u popodnevnoj smjeni oko 13 h te je i fizički nasrnula na nju.

9) U srpnju 2024. godine K je otuđila mobitel medicinskoj sestri a koji je u prisustvu glavne sestre Klinike naknadno pronađen kod H. Radnica je djelo priznala međutim počela je glasno vikati i vrijeđati.

Radnici je pružena mogućnost obrane te je 4. listopada 2024. Radnica na navedene okolnosti iz prijave izjavila sljedeće:

1) Da je napustila radno mjesto jer je morala ići doma suprugu koji je operiran. 2) Da je napustila radno mjesto jer je opet morala ići doma suprugu koji je operiran. 3) Da je napustila radno mjesto jer je opet morala ići doma suprugu koji je operiran. Radnica izjavljuje da joj je poznato da se radno mjesto ne smije napuštati iz privatnih razloga, ali da nije imala druge opcije jer je morala otići.

4) Da nema ništa na to reći i da radi samo onako kako joj se pokazalo.

5) Da je profesionalna radnica i da radi svoj posao kako treba i da Glavnoj sestri nije ništa rekla.

6) Da to nije istina.

7) Da to nije istina.

8) Da to nije istina. Na pitanje O ima li dodati još nešto osim riječi da to nije istina, K odgovara da nema.

9) Da je pronašla nečiji mobitel, nije znala čiji je pa ga je stavila u svoj ormar. U tom momentu je naišla Glavna sestra te je mobitel vratila Glavnoj sestri, nikoga nije nakon toga vrijeđala.

Poslodavac je poslije provedenog postupka i uzimajući u obzir sve činjenice i dokaze utvrdio sljedeće: Radnica ne poštuje radno vrijeme kod poslodavca, neopravdano odlazi sa svog radnog mjesta prije isteka radnog vremena i zbog takvog ponašanja Radnice kod poslodavca je dolazilo do poremećaja u procesu rada. Radnica se ne odnosi prema svojim nadređenima s dostojanstvom, poštovanjem i uvažavanjem nego ih vrijeđa i koristi neprimjerenu komunikaciju na radnom mjestu. Radnica se neprimjereno ponaša i prema svojim radnim kolegama. Radnica ne poštuje pravila rada u održavanju higijene prostora kao što su mjere izolacije te na više opomena od strane nadređenih ne odvaja adekvatno otpad, što dovodi u opasnost sigurnost bolesnika i osoblja, nepravilno koristi dezinfekcijska sredstva i navedeno se ponavlja svakodnevno. Radnica ne poštuje pravila rada u čišćenju i održavanju prostora za što postoji protokol postupanja. Radnica u jutarnjim satima umjesto da obavi čišćenje ordinacija ona samo pokupi otpad, ne opere podove, u bolesničkim sobama ne opere podove niti održava higijenu sanitarnog čvora a što može dovesti do raznih vrsta infekcija kako kod bolesnika tako i osoblja bolnice. Radnica na opetovana upozorenje od strane nadređenih osoba na neadekvatno obavljen posao ne reagira i greške ne popravlja te se ni u budućnosti od Radnice ne može očekivati da će promijeniti svoj odnos prema radu. Osobito važna činjenica je da je K već od strane Poslodavca 9. listopada 2023. dobila upozorenje na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza jer je počinila povrede obveza iz radnog odnosa tako da ranije odlazi s radnog mjesta i ne izvršava svoje obveze iz radnog odnosa te se na neprimjeren način odnosi prema kolegama. Poslodavac je u Č u potpunosti izgubio povjerenja te nastavak radnog odnosa više nije moguć a naročito jer je za iste i slične povrede obveze iz radnog odnosa već upozorena te ne može reći da nije znala što se od nje očekuje na radnom mjestu. O namjeravanoj odluci o otkazu radničko vijeće nije se očitovalo jer ono kod poslodavca nije utemeljeno, a radnica nije član nijednog sindikata.

11. Iz Zapisnika sastavljenog 4. listopada 2024. u prostorijama Službe za upravljanje ljudskim resursima proizlazi da je tužiteljica pozvana na davanje izjave vezano za utvrđivanje činjenica vezanih za prijave glavne sestre Klinike za plućne bolesti koje su radnici pročitane. Tako je navedeno:

„1. Radnica je na dan 14. 09. 2024. trebala biti u smjeni od 7-19h, no napušta radno mjestu u 17 h. Radnica izjavljuje: Da je napustila radno mjesto jer je morala ići doma suprugu koji je operiran.

2. U nedjelju 29.09.2024. Radnica trebala raditi do 19h no napušta radno mjesto u 17 h. Radnica izjavljuje: Da je napustila radno mjesto jer je opet morala ići doma suprugu koji je operiran.

3. U tjednu od 23-27. rujna 2024. po rasporedu je trebala raditi od 13-21 h, no napušta radno mjesto u 18:30. Radnica izjavljuje: Da je napustila radno mjesto jer je opet morala ići doma suprugu koji je operiran. Radnica izjavljuje da joj je poznato da se radno mjesto ne smije napuštati iz privatnih razloga, ali da nije imala druge opcije jer je morala otići.

4. Radnica ne poštuje pravila rada u održavanju higijene prostora, kao što su mjere izolacije, na više upozorenja ne odvaja adekvatno otpad, što dovodi u opasnost sigurnost bolesnika i osoblja, nepravilno koristi dezinfekcijska sredstva. Navedeno se ponavlja svakodnevno. Radnica izjavljuje: Da nema ništa na to reći i da radi samo onako kako joj se pokazalo.

5. Pravila rada u čišćenju i održavanju prostora imaju svoj protokol koji K ne poštuje. Npr....u jutarnjim satima prva obaveza je čišćenje ordinacija no Radnica samo pokupi otpad, ne opere podove, dalje....u bolesničkim sobama također ne opere podove, niti održava higijenu sanitarnog čvora. Na upozorenje na neadekvatno obavljen posao Radnica grešku ne popravlja i razgovara glasnim i prostim tonom (dana 2. listopada 2024, kolegici glavnoj sestri dnevne bolnice je rekla,, da je nitko i ništa i da šta ona tu uopće radi"). Radnica izjavljuje: Da je profesionalni radnik i da radi svoj posao kako treba. Glavnoj sestri nisam ništa rekla.

6. Česta neprimjerena komunikacija. Radnica izjavljuje: Da to nije istina.

7. Izražava nezadovoljstvo rasporedom rada zahtjeva drugačije rasporede rada.

Radnica izjavljuje: Da to nije istina.

8. Nadalje... navodimo neprimjerenu komunikaciju sa radnicom LŽ u srpnju 2024. popodnevnoj smjeni oko 13 h Radnica je fizički nasrnula na LŽ. Radnica izjavljuje: Da to nije istina. Na pitanje O ima li dodati još nešto a da nije istina, K odgovara da nema.

9. U srpnju 2024. otuđila je mobitel medicinskoj sestri, mobitel koji je prisustvu glavne sestre pronađen, Radnica je djelo priznala no međutim počela je glasno vikati i vrijeđati i kolegicu izjavama da ju „maltretiramo i živciramo vezano za raspored rada“. Radnica izjavljuje: Da je pronašla nečiji mobitel, nije znala čiji je pa ga je stavila u svoj ormar. U tom momentu je naišla glavna sestra, ja sam mobitel vratila glavnoj sestri, nikoga nisam nakon toga vrijeđala.

Za sada više nemam što za iskazati.“

Da je izjava vjerodostojna i točno zapisana Zapisnik su vlastoručno potpisali SŽ, voditeljica Odjela za radno pravne odnose, Služba za upravljanje ljudskim resursima, tužiteljica i Katarina Štrulić, kao zapisničarka.

12. Iz Upozorenja na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza od 9. listopada 2023. proizlazi da se isto izriče tužiteljici jer je počinila povrede obveza iz radnog odnosa na način da ranije odlazi s radnog mjesta, ne izvršava svoje obveze iz radnog odnosa te se na neprimjeren način odnosi prema kolegama. Radnica se upozorava da je dužna poštivati obveze preuzete Ugovorom o radu te joj se zabranjuje svako takvo daljnje postupanje. U slučaju nastavka kršenja obveza iz radnog odnosa Radnici se ukazuje na mogućnost otkaza Ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja.

12.1 Iz obrazloženja Upozorenja proizlazi da je poslodavac putem pisane prijave od strane od strane ŽŽ, mag, voditelj Odjela za higijenu prostora, čišćenje i DDD, upoznat o neprimjerenom ponašanju na radnom mjestu od strane radnice HŽ, spremačica. U prijavi se navodi da se neprimjereno ponašanje odnosi na više okolnosti. Prva okolnost se odnosi na nepoštivanje radnog vremena. Konkretno, u prijavi se navodi da se nepoštivanje radnog vremena odnosi prvenstveno na popodnevnu smjenu, kada K napušta radno mjesto sat i pol vremena ranije. Navedeno se događa u prosjeku dva puta tjedno od mjeseca lipnja 2023. godine te traje u kontinuitetu do danas, s time da se više ne događa tako često već povremeno. Nadalje, navodi se kako Radnica prilikom rada vikendom kada smjena traje 12 sati u nekoliko navrata napušta radno mjesto kao da radi jutarnju smjenu. Druga okolnost odnosi se na verbalne konflikte sa kolegicama, uz upotrebu neprimjerene komunikacije, a koji su svakodnevni, vezani uglavnom na dodijeljeni posao. Treća okolnost vezana je za neadekvatno održavanje higijene prilikom čišćenja, neodržavanje higijene po smjernicama, nepoštivanje protokola izolacije. U prijavi se navodi konkretan slučaj toaleta bolesnika koji nisu oprani po 7 dana u smjeni Radnice, već to mora odraditi spremačica koja dođe na rad u suprotnu smjenu. Četvrta okolnost odnosi se na nastavak verbalnih konflikta te razbacivanja osobnih stvari zaposlenika prilikom čišćenja ureda zaposlenika. Radnici je pružena mogućnost obrane te se 21. studenoga 2023. u prostoriji Službe za upravljanje ljudskim resursima, pristupilo davanju izjave vezano za utvrđivanje činjenica vezanih za saznanje poslodavca po podnesenoj prijavi te je radnica na sve navedene okolnosti dala izjavu. Dalje je navedeno da je radnica svojim ponašanjem postupila protivno propisanim obvezama iz radnog odnosa zbog čega poslodavac radnici izriče pisano upozorenje iz čl. 119. Zakona o radu te skreće pozornost radnici na činjenicu da je dužna poštivati svoje obveze koje proizlaze iz Ugovora o radu te da će u slučaju nastavka kršenja obveza iz radnog odnosa to biti opravdani razlog za otkaz za ugovora o radu.

13. Iz e-mail poruke od 1. kolovoza 2024. proizlazi da glavna sestra Klinike za plućne bolesti, ĆŽ isti upućuje nadležnima kod tuženika te u istom traži pomoć u rješavanju problema s radnicom, HŽ. Navodi da: „tužiteljica konstantno ne izvršava svoje obveze, pod time mislimo na nepoštivanje radnog vremena, na nepoštivanje u izvršavanju svojih radnih zadataka, odnosno neobavljanja posla koji joj sljeduju.“. Dalje u mailu kolegica ČŽ koja je koordinator za spremačice navodi novonastali incident: "Gospođa HŽ u više navrata verbalno agresivna prema svojim kolegicama sa kata kao i prema svojim nadređenim, konkretno sada, danas prema meni (ČŽ). Dolaskom u sobu gdje radim sa pacijentima u 12 45h, gđa je imala izuzetno negativan stav, neprimjeren ton kao i fizički stav. Zahtjeva od mene, drugačiji raspored rada iako je već raspored napravljen za cijeli slijedeći mjesec gdje su upisani i godišnji odmori drugih njenih kolegica. Sama gđa HŽ je upoznata da se za svoj godišnji odmor mora usmeno najaviti kako bi se proces rada ostalih djelatnika mogao odvijati. Gđa je bezobrazno vikala te optuživala i vrijeđala na osobnoj razini govori da sam ja nitko i ništa, šta ja radim uopće i zašto ona mora raditi po tome rasporedu). Na te izjave je gđa ljubazno zamoljena da izađe iz sobe te da ćemo sutra ujutro riješit taj problem (naime toliko mi je vremena bilo potrebno da izračunam potrošeni godišnji odmor same gospode)." Iz navoda kolegice ČŽ vidljivo je ponavljajuće neprimjereno ponašanje i nepoštivanje autoriteta i radnih obaveza. Ovim putem napominjemo da smo kolegica ČŽ i ja u ožujku 2023. prijavile nekoliko incidenata sa gđom. HŽ te je dotična pozvana na razgovor od strane pravne službe i prema navodima dobila je pismenu opomenu. Gđa HŽ je u premještena u Kliniku za plućne bolesti Jordanovac 2021. godine i od tada je neprimjerenog ponašanja bez ikakve inicijative da se uklopi u radni kolektiv.“.

14. Iz Pravilnika o radu tuženika od 27. svibnja 2019. proizlazi da je čl. 15. propisano da radnici moraju na posao dolaziti na vrijeme, a svoje poslove obavljati uredno i savjesno u skladu sa svojim ugovorom o radu te pravilima rada kod poslodavca, kao i da se radnici međusobno trebaju ponašati poslovno korektno bez uznemiravanja, narušavanja dostojanstva i sl. Odredbom čl. 43. propisano je da se razlozima zbog kojih radnik može dobiti otkaz ugovora o radu, izvanredni otkaz ili otkaz skrivljenim ponašanjem radnika, zavisno od svih okolnosti, smatraju osobito sljedeća postupanja odnosno propusti radnika: neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje radnih obveza, neopravdani izostanci s posla, izazivanje nereda.

15. Svjedokinja ČŽ, zaposlena kod tuženika na radnom mjestu glavna sestra dnevne bolnice, je u svom iskazu navela da je tužiteljici bila neposredno nadređena, istoj je određivala raspored dnevnog rada te davala radne zadatke. Tužiteljica je radila tijekom tjedna u jutarnjoj ili popodnevnoj smjeni, a vikendom se radilo po 12 sati. Tužiteljica učestalo nije poštivala radno vrijeme budući je odlazila ranije s posla, prije završetka radnog vremena. Navela je da je na zajedničkim sastancima sa svim spremačicama dala odobrenje da ponekad netko može otići kući ranije ukoliko je do tada napravio sve svoje obveze te ukoliko se tako dogovorio s drugim kolegicama. Međutim, u odnosu na tužiteljicu njoj su se znale često potužiti kolegice da je otišla s radnog mjesta već oko 17,00-18,00 sati iako je radno vrijeme trajalo do 21,00, a da prije toga nije obavila sve svoje obveze. Svaki ponedjeljak je bio zajednički sastanak na kojem bi se odredili tjedni radni zadaci za svaku spremačicu. Kroz jutarnju smjenu fokus je bio na 3. katu na kojem su se nalazili Odjel za alergiju i opstruktivne bolesti pluća, a nasuprot njega Odjel za respiratorne infekcije. Kroz jutarnju smjenu na ta dva odjela su bile raspoređene dvije spremačice koje su se podijelile na odjelima. U smjeni kada bi tužiteljica bila raspoređena na 3. katu primijetilo se da tužiteljica ne održava higijenu prostora na propisani način. Naime, uočilo se da tužiteljica ne koristi u propisanom omjeru, odnosno u dovoljnoj količini ili uopće ne koristi dezinficijens prilikom čišćenja prostorija, ista ne odnosi otpad. Također sanitarne čvorove koji su dijelili dvije sobe tužiteljica nije održavala adekvatno. Naime, njene kolegice su uočile da nakon smjene kojeg je odradila tužiteljica sanitarni čvor nije uopće očišćen te da je isti zapušten pa bi stoga druga smjena morala uložiti pojačani napor za čišćenje. Tužiteljica se nije pridržavala pravila prilikom zbrinjavanja infektivnih soba. Naime kod tuženika postoji pravilo da se prilikom čišćenja prvo počiste prostorije tzv. čistog odjela, a zatim infektivne prostorije, što tužiteljica nije poštivala. Tužiteljica je koristila istu krpu za čišćenje infektivne prostorije kao i za tzv. čiste prostorije, a što nikako nije smjela. Tužiteljica je bila dobro upoznata sa svim pravilima, procedurama i smjernicama koje je dužna primjenjivati u svom radu. Tužiteljica je prije zaposlenja kod tuženika već imala radnog iskustva na drugim radilištima kod tuženika. Navela je da je tužiteljicu učestalo usmeno upozoravala i opominjala zbog neurednog obnašanja radnih obveza. Tužiteljica nije imala dobar odnos s drugim kolegicama jer su joj se iste znale potužiti na tužiteljicu. Tužiteljica se prema njoj također znala grubo ponašati na način da bi joj grubo govorila, čak je znala i opsovati. Što se tiče rasporeda rada, uvijek se svima pokušalo izaći u susret te uvažiti njihove privatne obveze. Međutim, tužiteljica usprkos tome nikada nije bila do kraja zadovoljna rasporedom rada. Navodi da tužiteljica nije imala njeno odobrenje da odlazi ranije s posla. Raniji odlasci tužiteljice s posla su imali utjecaj na proces rada budući su njene kolegice tada morale odraditi tužiteljičine radne zadatke. Tenzije među kolegicama su bile iz razloga što su druge kolegice bile nezadovoljne time što tužiteljica koristi pauzu dulje od propisanog, po sat i pol vremena, što ista odlazi ranije s posla, a pri tome su sve jednako plaćene. S tužiteljicom je više puta razgovarala te ju upozoravala na to da je primijetila njeno nepoštivanje radnog vremena, kao i to da ne obavlja svoje radne zadatke kako treba. Nakon što je tužiteljica zaprimila odluku o otkazu ista je usprkos tome došla na svoje bivše radno mjesto, zamolili su je da napusti prostorije bolnice, što je tužiteljica odbila pa su pozvani zaštitari. Tužiteljica joj se u više navrata obraćala grubim riječima. Točno je da joj je govorila "da sam nitko i ništa, da ne znam raditi svoj posao, da se maknem", kao i razne psovke. Dalje je navela da je tužiteljica od šest radnih dana tjedno sigurno dva do tri puta tjedno znala odlaziti ranije s posla. Ovakvo ponašanje tužiteljice je bilo i prije rujna 2024. Tužiteljica je znala ranije odlaziti s posla i tijekom tjedna i vikendom iako je to češće radila vikendom. Zna da je tužiteljica imala problema s prijevozom iz kojeg joj je razloga čak bilo odobreno da dolazi sat vremena kasnije na posao s tim da tokom radnog vremena obavi sve svoje zadatke. Kada je rekla da se znalo tolerirati nečiji raniji odlazak s posla pri tome je htjela reći da je znala tolerirati i dopustiti raniji odlazak s posla kolegicama kada bi iste izričito zamolile da zbog točno određenog razloga moraju ranije otići s posla, ali to bi možda bilo eventualno jednom mjesečno. Kod tuženika nije postojala evidencija o tome kad tko točno dolazi na posao u smislu evidentiranja službene kartice. Međutim, kod tuženika je postojao točno utvrđeni raspored radnog vremena i to do dva tjedna unaprijed ili čak mjesečni raspored, te se točno znalo kada tko radi. Tužiteljica bi radila u smjenama zajedno s još drugih 9-10 kolegica. Medicinske sestre koje su radile zajedno s tužiteljicom su neposredno uočile da tužiteljica ne koristi u dovoljnom omjeru ili uopće ne koristi dezinficijens, da koristi istu krpu za čišćenje svih prostorija, kao što su glavna sestra Odjela respiratornih infekcija ŠŽ i glavna sestra Odjela za alergije TŽ. Kod tuženika je detaljno propisan način postupanja s dezinficijensima kada, koliko i na koji način se isti koristi. Sve spremačice su upoznate s pravilima u procesu čišćenja i to usmenim putem, a također postoje i pisana uputstva koja su izvješena u njihovim prostorijama. Također sve spremačice su prilikom zapošljavanja trebale proći obuku. I ona osobno je neposredno uočila da tužiteljica ne obavlja higijenu prostora na propisan način pa je tako uočila da podovi nisu oprani kako treba, da tužiteljica nije odnijela otpad.

16. Svjedokinja ĆŽ, zaposlena kod tuženika na radnom mjestu glavna sestra Klinike za plućne bolesti "Jordanovac", je u svome iskazu navela da tužiteljica u više navrata nije poštivala propisano radno vrijeme pa tako tužiteljica nekada ne bi uopće došla u smjenu, a također zna za slučajeve kada je tužiteljica odlazila kući prije završetka radnog vremena i to po nekoliko sati ranije. S tim je bila upoznata kao glavna sestra, a saznanja o tome je dobila i od njene neposredno nadređene ČŽ kao i od drugih kolega. Tužiteljica je zbog nepoštivanja radnog vremena svaki put bila usmeno upozorena od strane svoje neposredno nadređene, a također je i ona tužiteljicu znala pozvati na razgovor te ju upozoravati na isto. Na razgovorima koje je imala s tužiteljicom isti su bili vrlo neugodni jer bi se tužiteljica prema njoj obraćala s grubim riječima, nije poštivala autoritet, nije poštivala pravila struke. Tužiteljica bi joj znala uputiti psovke, grube riječi, napuštala bi prostoriju lupajući vratima. Ona je kao glavna sestra klinike imala najbolju namjeru tužiteljicu uputiti na rad na odjel, ali ta suradnja nikako nije uspijevala. Ima saznanja da je tužiteljica ulazila u sukobe drugim kolegicama pa je tako jednom fizički nasrnula na svoju kolegicu LŽ, istu je pljunula a također je pljuvala po podu, tužiteljica nije pozdravljala druge kolegice niti nju. Vezano uz događaj iz srpnja 2024. navela je da su u njenu sobu došle zaposlenica kojoj je nestao mobitel kao i njena druga kolegica te su je upoznale s tim da je nestao mobitel, a sumnjale su upravo na tužiteljicu. Stoga je zajedno s njima otišla u podrumske prostorije gdje su se nalazili garderobni ormarići svih zaposlenika, prije toga su pokušali nazvati tužiteljicu ali se ista nije javljala, nakon toga su nazvale broj mobitela koji je nestao te su čule da mobitel zvoni u ormariću tužiteljice. U njenoj prisutnosti otključan je ormarić te je unutra zaista pronađen mobitel koji je nestao. Pozvana je tužiteljica koja je tada reagirala na vrlo neprimjeren način, bacila se na pod te se tukla šakama po glavi. Dalje je navela da je kao glavna sestra klinike uputila pravnoj službi e-mail poruku kojom je ukazala na to da tužiteljica ne poštuje radno vrijeme. U drugom dopisu koji je uputila pravnoj službi upozorila je na događaj s mobitelom. Pošto se u konkretnom slučaju radilo o klinici za plućne bolesti ista predstavlja kliniku visokog rizika zbog mjera izolacije koje se tamo provode. Stoga se i kod održavanja higijene prostorija mora obratiti posebna pažnja. Sve spremačice su dobro upoznate na koji način je potrebno održavati higijenu prostora te su obučene kako postupati kod korištenja dezinficijensa. Sve spremačice su prilikom zapošljavanja usmeno upoznate s procedurom korištenja sredstava za čišćenje a također prostoje i pisana uputstva koja su izvješena unutar klinike, a također su pravila objavljena i na mrežnim stranicama tuženika. Tužiteljica je više puta upozoravana na to da ne održava higijenu prostora na propisan način kako od svojih kolegica, tako od svoje neposredno nadređene. Zbog ponašanje tužiteljice, odnosno zbog njenog nepoštivanja radnog vremena te neodržavanja higijene prostora bio je poremećen proces rada jer bi u slučaju da tužiteljica nije došla na svoje radno mjesto morali napraviti reorganizaciju te pozvati druge zaposlenike a također bi se morao uložiti pojačani napor za održavanje higijene. Nakon što je tužiteljica burno reagirala bacajući se na pod i udarajući se rukama po glavi u podrumu pozvala je tužiteljicu u svoj ured te ju je pokušala smiriti, tužiteljica je samo govorila da je puste na miru i da su svi protiv nje.

17. Svjedokinja LŽ, zaposlena kod tuženika na radnom mjestu spremačice, je u svome iskazu navela da je kod tuženika određen raspored radnog vremena na način da se radilo u jutro i popodne. Spremačica je bilo sveukupno tri te je raspored rada bio takav da bi dvije spremačice radile kroz jutro, a jedna popodne. Točnije radilo se o Klinici za plućne bolesti „Jordanovac“ na Odjelu za respiratorne infekcije. Radno vrijeme je bilo propisano od 6 do 14 u jutarnjoj smjeni, a u podnevnoj od 13 do 21 sati. Ona je učestalo radila s tužiteljicom u smjeni. Tužiteljica je učestalo kasnila na posao te je odlazila ranije s radnog mjesta, nije poštivala propisano vrijeme za pauzu jer je ostajala duže na pauzi nego što je to bilo propisano. Pri dolasku i odlasku sa radnog mjesta spremačice se nisu nigdje posebno evidentirale već bi se pri dolasku i odlasku javljali glavnoj sestri. Tužiteljica nije poštivala pravila rada u održavanju higijene prostora te u čišćenju i održavanju prostora. Navodi da se zbog takvog ponašanja tužiteljice potužila svojoj nadređenoj ČŽ, kao i da su se i pacijenti žalili na tužiteljicu zbog toga što ne čisti i održava higijenu prostora u skladu s protokolom. Tužiteljica je u par navrata s njom neprimjerno komunicirala te je fizički nasrnula na nju na način da joj se "unijela u lice", a to je bilo negdje neposredno prije nego što je tužiteljica dobila otkaz. Ovu situaciju je prijavila nadređenoj sestri ČŽ. Pacijenti su se žalili na tužiteljicu da se neprimjereno ponaša prema njima.

18. Tužiteljica je u svome iskazu navela da poriče da je počinila povrede koje su joj osporenom odlukom o otkazu stavljene na teret. Nije točno da je napuštala radno mjesto prije isteka radnog vremena. Navodi da je ponekada znala kasniti na posao u slučaju ako joj je kasnio autobus, ali nikada nije napustila radno mjesto prije isteka radnog vremena. Pri obavljanju poslova svoga radnog mjesta u cijelosti je poštivala pravila rada u održavanju higijene prostora, odnosno u čišćenju i održavanju prostora pridržavala se propisanog protokola. Nikada nije ulazila u usmene sukobe sa svojim kolegicama a posebice ne sa svojim nadređenima. Nikada se nije usmeno sukobila sa ČŽ i ĆŽ. Pri tome iskazuje da ju je ĆŽ kao glavna sestra klinike često znala upozoravati da nije nešto napravila kako je trebala iako je sve napravila u skladu s pravilima rada. Nije točno da je fizički nasrnula na LŽ. Točno je da je od svoga poslodavca prethodno dobila upozorenje na obveze iz radnog odnosa kroz 2023. Navodi da su je njene nadređene cijelo vrijeme okrivljavale da nije poštivala pravila rada, a što nije točno. Nije točno da je u jednom trenutku otuđila mobitel kolegice već su sve to kolegice inscenirale. Kod tuženika je radila sveukupno 8 godina te nikada prije nije bilo nikakvih problema. Zbog takvog ponašanja kolegica ona je bila pod velikim stresom te ima zdravstvene probleme. Zbog proteka vremena ne sjeća svih detalja sastanka koji se održao 4. listopada 2024. Potvrdila je da je se na Zapisniku nalazi njen potpis, a ne sjeća se koje je odgovore davala tom prilikom na postavljena pitanja poslodavca. Kod tuženika nije postojala evidencija o prisustvu na radu, nije se gledalo niti kada tko dolazi niti kada tko odlazi s radnog mjesta. Ona se držala propisanog radnog vremena, ne sjeća se koje dogovore je iznosila na upit poslodavca na zapisniku od 4. listopada 2024., ali je točno da je poslodavcu tom prilikom iskazivala da je morala odlaziti s posla zbog zdravstvenih problema koje je njen suprug tada imao. Navodi da je tražila dopuštenje svoje nadređene ČŽ da joj odobri raniji odlazak s posla, nekad bi to dopuštenje dobila nekada ne bi, a u situaciji kada ne bi imala dopuštenje tada ne bi odlazila ranije. Navodi da je za dane 14. rujna, 29. rujna, te u razdoblju od 23. do 27. rujna 2024. imala izričito odobrenje ČŽ da ranije napusti radno mjesto.

19. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svih saslušanih svjedokinja, budući su isti jasni i logični te međusobno suglasni u bitnim dijelovima, kao i sukladni prilazećoj dokumentaciji. Naime, sve saslušane svjedokinje su potvrdile da tužiteljica učestalo nije poštivala radno vrijeme, neopravdano je odlazila s radnog mjesta prije isteka radnog vremena što je izazvalo poremećaje u procesu rada, nije izvršavala radne zadatke, nije poštivala protokole i pravila rada u održavanju higijene prostora te je nepravilno koristila dezinfekcijska sredstva, a što dovodi u opasnost sigurnost pacijenata i osoblja, nije postupala u skladu sa uputama nadređenih te je imala neprimjeren odnos i komunikaciju prema kolegicama i nadređenima, kao i prema pacijentima. Iz iskaza svjedokinja ČŽ i ĆŽ proizlazi da je tužiteljica bila više puta pozivana na razgovor kod svoje neposredno nadređene, kao i kod glavne sestre Klinika zbog nepoštivanja pravila rada kod održavanju higijene prostora, kao i zbog nepoštivanja radnog vremena, ali da je usprkos tome nastavila sa takvim svojim ponašanjem. Iz Upozorenja na obveze iz radnog odnosa od 9. listopada 2023. proizlazi da je tužiteljica već bila pisano upozorena na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza zbog nepoštivanja radnog vremena, neadekvatnog održavanja higijene prostora u skladu sa smjernicama i protokolom izolacije, kao i zbog neprimjerenog odnosa prema kolegama, a što upućuje na to da tužiteljica kontinuirano ustraje na svojem ponašanju koje predstavljaju tešku povredu obveza iz radnog odnosa. Nadalje, iz iskaza svjedokinje ČŽ, koja je bila neposredno nadređena tužiteljici, kao nedvojbeno proizlazi da tužiteljica nije imala njeno odobrenja za raniji odlazak sa posla, iz čega slijedi zaključak da je tužiteljica svjesno i bez dopuštenja poslodavca napuštala radno mjesto prije isteka radnog vremena. Također iz iskaza svjedokinje ĆŽ je utvrđeno da je tužiteljica otuđila mobitel svoje kolegice. Opisano ponašanje tužiteljice predstavlja povrede obveza iz radnog odnosa koje u konkretnom slučaju predstavljaju opravdani razlog za redovni otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika.

20. Sud nije prihvatio iskaz tužiteljice te je isti ocijenio neuvjerljivim. Naime, tužiteljica tijekom postupka navodi da kod tuženika nije bilo propisano radno vrijeme, što ovaj sud ocjenjuje nelogičnim i neživotnim. Naime, kod tuženika je rad zaposlenika organiziran u smjenama te postoji utvrđeni raspored radnog vremena koji svaki zaposlenik zna unaprijed, a kako to proizlazi iz iskaza svjedokinje ČŽ, pa se isto odnosi i na tužiteljicu koja je morala i trebala znati svoj raspored radnog vremena, a kojeg se tužiteljica kontinuirano nije pridržavala, što je utvrđeno iz iskaza svih saslušanih svjedokinja, kao i iz priležeće dokumentacije. Isto se odnosi i na druge povrede koje su tužiteljici stavljene na teret pobijanom odlukom o otkazu, za koje je sud na temelju iskaza saslušanih svjedokinja kao nedvojbeno utvrdio da ih je tužiteljica počinila, dok tužiteljica navedene povrede neuvjerljivo osporava.

21. U konkretnom slučaju radi se o redovitom otkazu ugovora o radu iz čl. 115. st. 1. podst. 3. ZR, tj. radi se o pravnoj situaciji da je tuženik otkazao tužiteljici ugovor o radu zbog toga što je tužiteljica kršila obveze iz radnog odnosa, odnosno radi se o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem tužiteljice kao radnice. Da bi ovaj otkaz bio valjan, poslodavac mora prije svega imati za to opravdani razlog, time da je sukladno čl. 135. st. 3. ZR teret dokaza na poslodavcu. Budući se radi o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika, takav otkaz moguć je uz uvjet da poslodavac prethodno radnika pisano opomene na obvezu iz radnog odnosa i ukaže mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze i da mu omogući iznošenje obrane, a sukladno čl. 119. st. 1. i st. 2. ZR.

22. U predmetnom postupku utvrđeno je da je tuženik ispunio oba zakonom propisana uvjeta. Naime, tužiteljica zbog činjenice da nije poštivala radno vrijeme, da je imala verbalne konflikte sa kolegicama uz upotrebu neprimjerene komunikacije, da je neadekvatno, suprotno utvrđenim smjernicama i protokolu, održavala higijenu prostora, bila pisano upozorena Upozorenjem na obveze iz radnog odnosa i mogućnošću otkaza od 9. listopada 2023. Također, tužiteljica je prije donošenja pobijane Odluke pozvana na iznošenje obrane, a što proizlazi iz Zapisnika od 4. listopada 2024. kojom prilikom je tužiteljica dala izjavu za sve povrede za koje se tereti. Stoga je iz dokumentacije koja prileži spisu nedvojbeno je utvrđeno da je tužiteljica već bila pisano upozorena na obveze iz radnog odnosa Upozorenjem od 9. listopada 2023. kojom prilikom joj je ukazano na mogućnost otkaza ugovora o radu u slučaju nastavka povrede obveze iz radnog odnosa, a također prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, tuženik je tužiteljici omogućio iznošenje svoje obrane, kako to proizlazi iz Zapisnika od 4. listopada 2024.

23. Ovaj sud je mišljenja da je tuženik osnovano u takvog radnika, kao što se pokazala tužiteljica, izgubio povjerenje zbog čega mu nije prihvatljivo da se nastavi takav radni odnos pa je takvim postupanjem tužiteljice i po stavu ovog suda počinjena osobito teška povreda radne obveze koja opravdava izricanje otkaza. Za odluku o redovitom otkazu ugovora o radu uslijed skrivljenog ponašanja radnika dovoljno da se ostvare povrede obveza iz radnog odnosa koje su preuzete ugovorom o radu, a prema stavu ovog suda pri tome nije bitno da li je tuženiku bila učinjena kakva materijalna šteta ili je došlo do poremećaja u procesu rada, već je bitno da li su povrede radnih obveza ostvarene i da li iste imaju takav karakter da opravdavaju otkaz o radu.

24. Nadalje, neosnovano je pozivanje tužiteljice na odredbu čl. 117. st. 1. ZR. Naime, citiranom odredbom je propisano da privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. U pravu je tuženik kada ističe da ratio navedene odredbe leži u činjenici da privremena nesposobnost za rad zbog bolesti ili ozljede radnika ne predstavlja opravdani razlog za otkaz onom radniku koji je privremeno nenazočan upravo zbog bolesti odnosno ozljede što u konkretnom predmetu nije slučaj.

25. Obzirom na sve prednje navedeno, ovaj sud je savjesnom i brižljivom ocjenom svih izvedenih dokaza kod ovog suda, i to svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u njihovoj sveukupnosti, utvrdio da je tužiteljica počinila povrede obveze iz radnog odnosa koje su opisane u obrazloženju Odluke o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja tužiteljice od 7. listopada 2024., a koje povrede opravdavaju otkazivanje Ugovora o radu tužiteljice. Ocjenjujući utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud smatra da je tuženik u odnosu na povrede radne dužnosti za koje se tereti tužiteljica dokazao postojanje opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu, a sve u skladu s čl. 135. st. 3. ZR-a. Naime, sud je mišljenja da je tuženik osnovano u takvog radnika izgubio povjerenje zbog čega mu nije prihvatljivo da se nastavi takav radni odnos te da je takvim postupanjem tužiteljice i po stavu ovog suda počinjena povreda radne obveze koja opravdava izricanje otkaza.

26. Sud ukazuje da je temeljna obveza radnika osobno obavljati preuzeti posao prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, a u skladu s čl. 7. st. 1. ZR. Nadalje, sud ukazuje da je radnik, tj. konkretno tužiteljica sukladno odredbi čl. 8. st. 1. ZR bila obvezna, odnosno dužna u radnom odnosu kod tuženika pridržavati se odredbi ZR i drugih zakona i propisa te internim aktima poslodavca. Pri tome sud ukazuje da kada radnik ne postupa na navedeni način, tj. ponaša se suprotno zakonu i propisima te internim aktima poslodavca, a što je i utvrđeno za tužiteljicu u predmetnom postupku, da tada poslodavac, ovdje konkretno tuženik, s pravom ističe da je zbog toga izgubio povjerenje u tužiteljicu kao svoje radnice. Niti jedan poslodavac nije dužan u radnom odnosu trpjeti radnika u kojeg opravdano nema povjerenja i koji mu svojim postupcima, bez obzira na njihove uzroke, eventualno nanosi i štetu, odnosno koji bi i ubuduće mogao jednako tako postupati i kršiti svoje obveze iz ugovora o radu.

27. Sud je odbio preostali dokazni prijedloge tužiteljice za saslušanjem svjedoka GŽ jer je predmet spora dovoljno raspravljen za donošenje odluke, te bi provođenje daljnjih dokaza bilo neekonomično i dovelo bi do bespotrebnog odugovlačenja ovog postupka, a što bi bilo protivno odredbi čl. 10. dalje ZPP.

28. Stoga je ovaj sud osporenu Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja tužiteljice utvrdio zakonitom i dopuštenom, odnosno sud je ocijenio da je tuženik donio zakonitu odluku po zakonito provedenom postupku. Stoga je sud u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kojim se traži utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu te da radni odnos nije prestao, a budući da je predmetni otkaz dopušten, nije bilo uvjeta za primjenu odredbe čl. 124. st. 1. ZR-a, pa je odbijen i zahtjev tužiteljice za vraćanjem na radno mjesto temeljem sklopljenog Ugovora o radu.

29. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove. S obzirom da je tužiteljica izgubila parnicu, dužna je, temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a, tuženiku naknaditi troškove parničnog postupka, dok je zahtjev tužiteljice za naknadom troška odbijen.

30. Tuženiku je priznat zatraženi trošak za pristup svjedoka na ročište u iznosu od 22,00 eura, koji trošak je dužna platiti tužiteljica.

31. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 3. veljače 2026.

Sutkinja:

Danijela Marotti Andrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužiteljice

2. tuženiku