REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3998/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog VE, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenog VE, podnesenoj po branitelju Perici Medakoviću, odvjetniku u Garešnici, protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, broj Pp-3335/2023 od 11. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se kao osnovana žalba okrivljenog VE i ukida prvostupanjska presuda, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, broj Pp-3335/2023 od 11. ožujka 2024., okrivljeni VE proglašen je krivim zbog počinjenja prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci iste, za koje djelo mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 260,00 eura, u koju se na temelju članka 40. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uračunava vrijeme uhićenja od 19. listopada 2023. u 21,45 sati do 20. listopada 2023. u 12,00 sati, kao 2 dana zatvora odnosno iznos od 79,64 eura, tako da okrivljenik ima za platiti preostali dio novčane kazne u iznosu od 180,36 eura, koji je dužan platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene kazne, te je na temelju članka 139. Prekršajnog zakona obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 113,82 eura.

2. Protiv te presude okrivljeni VE je putem branitelja pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o prekršajnopravnoj sankciji i troškovima prekršajnog postupka. Predlaže da se pobijana presuda preinači, odnosno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona te je utvrdio da prvostupanjski sud nije u potpunosti utvrdio činjenično stanje u odnosu na pitanje postoji li na strani žrtve nasilja povreda dostojanstva i uznemirenost kao konstitutivni elementi prekršaja, čime je za sada činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, a pobijana presuda donesena preuranjeno, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.

5. Naime, prema zakonskoj odredbi članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedan je od konstitutivnih elemenata koji čine biće psihičkog oblika prekršaja nasilja u obitelji. Radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje.

6. Prvostupanjski sud je svoju odluku donio na temelju obrane okrivljenika, iskaza žrtve nasilja LE, iskaza svjedokinje JE te provedenog suočenja između okrivljenika i žrtve nasilja. Svoju odluku prvostupanjski sud obrazlaže na način da je provedenom analizom rezultata dokaznog postupka utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret na način kako je to navedeno u izreci presude s obzirom da isto proizlazi iz iskaza saslušanog svjedoka LE, koja je na jasan i nedvojben način opisala ponašanje okrivljenika. Takav zaključak prvostupanjskog suda u ovom konkretnom slučaju nije prihvatljiv.

7. U činjeničnom opisu prekršaja u optužnom prijedlogu navedeno je da je navedeni događaj od 19. listopada 2023. kod žrtve prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost, pa u tom dijelu u optužnom aktu postoji jedan od konstitutivnih elemenata osnovnog oblika prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, dakle uz opisani predmetni događaj je navedeno da se radi o nasilju koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost. Međutim, uvidom u cjelokupan prvostupanjski spis i to prvenstveno u zapisnik o ispitivanju svjedoka (list 35 spisa) od 20. listopada 2023. utvrđeno je da svjedok LE ne navodi izričito da bi izgovorene uvrede koje se okrivljeniku stavljaju na teret u optužbi, kod nje izazvale povredu dostojanstva ili uznemirenost. Svjedok – žrtva ni na koji način nije opisala svoju reakciju na izgovorene uvrede iz koje bi se moglo zaključiti da su je upućene uvrede uznemirile i prouzročile povredu dostojanstva, a što je bitno obilježje djela za koje je okrivljenik proglašen krivim.

8. Dakle, u pravu je žalitelj kada navodi da u pogledu odlučne činjenice, povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve koja čini biće psihičkog oblika prekršaja nasilja u obitelji, činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno, jer navedena bitna okolnost nije nedvojbeno razjašnjena, konkretno da je došlo do povrede dostojanstva i uznemirenosti upravo zbog izgovorenih uvreda od strane okrivljenika. Iako bi se objektivno gledajući moglo reći da izrazi koji se okrivljeniku stavljaju na teret predstavljaju uvredljive i uznemirujuće izraze, ipak je u ovom slučaju bilo nužno u tom smjeru provesti utvrđivanje.

9. Slijedom svega navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti novi postupak u kojem će ispitati okrivljenika i žrtvu nasilja, te provesti druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, dati pojedinačnu ocjenu svakog dokaza posebno i u svezi s ostalim dokazima, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

10. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 206. Prekršajnog zakona kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 3. veljače 2026.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivica Ožbolt, v. r

Ivanka Mašić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 6 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenicu i tužitelja.