REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž R-126/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K A

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Zlatka Pirca, predsjednika vijeća, Dubravke Šimić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Draženke Ilak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Antunu Šagovcu, odvjetniku u Velikoj Gorici, protiv tuženika CD, vl. [obrt]", [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Petru Vukasoviću, odvjetniku u Osijeka, radi naknade štete, rješavajući žalbe tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici od 22. listopada 2025., poslovni broj: Pr-17/2025-4, u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici od 22. listopada 2025., poslovni broj: Pr-17/2025-4 i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku CD, vl. [obrt]“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužiteljici OD, [adresa], 10410 Velika Gorica, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete isplatiti iznos od 5.086,80 EUR uz zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva i to od 12.04.2021. godine pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku CD, vl. [obrt]“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužiteljici OD, [adresa], 10410 Velika Gorica, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege isplatiti iznos od 398,40 EUR uz zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva i to od 12.04.2021. godine pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku CD, vl. [obrt]“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužiteljici OD, [adresa], 10410 Velika Gorica, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime imovinske štete s naslova izgubljene zarade isplatiti iznos od 1.186,21 EUR uz zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva i to od 12.04.2021. godine pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici OD naknaditi tuženiku CD parnični trošak u iznosu od 1.750,00 EUR u roku 15 dana.

III. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak žalbe u iznosu od 312,50 EUR u roku 15 dana.

IV. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za nadoknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja tuženiku je naloženo da tužiteljici isplati i to: na ime neimovinske štete iznos od 2.543,40 EUR sa zakonskom zateznom kamatom, pobliže naznačenoj u izreci presude (točka I izreke); a na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 199,20 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom pobliže naznačenoj u izreci presude, dok je u preostalom dijelu tuženi zahtjev za naknadu neimovinske štete i štete za tuđu pomoć i njegu odbijen (točka II izreke); odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev za naknadu štete na ime izgubljene zarade u iznosu od 1.186,21 EUR sa zakonskom zateznom kamatom (točka III izreke); određeno je da svaka stranka snosi svoje troškove (točka IV izreke).

2. Protiv presude žalbe su pravovremeno podnijeli tužiteljica i tuženik.

3. Tužiteljica pobija presudu u točki IV. izreke – rješenje o troškovima postupka zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se rješenje o troškovima postupka preinači sukladno žalbenim navodima. Traži trošak sastava žalbe.

4. Tuženik pobija presudu u točkama I., II., i IV. izreke zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točke 1. -3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ispravak, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da se presuda preinači sukladno žalbenim navodima. Traži trošak žalbe.

5. Tužiteljica nije podnijela odgovor na žalbu tuženika.

6. Žalba tuženika je osnovana.

7. Žalba tužiteljice je bespredmetna.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete koju je pretrpjela zbog ozljeda zadobivenih 18. kolovoza 2020., prilikom obavljanja redovitog posla kod tuženika kao poslodavca.

9. Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je tužiteljica 18. kolovoza 2020. radila u prodavaonici br. 11 u [adresa] kao voditelj i trgovac, te se prilikom obavljanja posla ozlijedila,

- da je, prema vlastitom iskazu tužiteljice, do nezgode došlo kada je otvarala vrata hladnjaka da bi za kupca odrezala komad svinjske jetre, lijevom rukom je uhvatila ručku od vrata hladnjaka i djelomično povukla vrata prema sebi, a u desnoj ruci je držala nož koji je vrhom bio okrenut prema vratima, te su vrata udarila u vrh noža i oštrica noža joj je prošla kroz šaku i poprečno presjekla mali prst na desnoj ruci,

- da je u zapisniku o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zaštite na radu, od 18. prosinca 2020., navedeno da je 19. kolovoza 2020. dežurni inspektor od strane SD, knjigovođe poslodavca obaviješten o događaju ozljede na radu 18. kolovoza 2020., radnice OD, da je u vrijeme događaja radnica poslove obavljala sama, a zapisnikom nisu utvrđeni nikakvi propusti u primjeni mjera zaštite na radu u odnosu prema tužiteljici, nije utvrđeno da je tuženik kao poslodavac postupio protivno bilo kojoj odredbi Zakona o zaštiti na radu (NN 19/83, 17/86, 46/92, 26/93, 29/94, 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09, 143/12 – dalje: ZZR), a nije utvrđen ni prekršaj iz ZZR,

- da iz rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb od 30. ožujka 2021., proizlazi da se osiguranici OD zaposlenoj u vrijeme nastanka ozljede kod poslodavca Obrt "[obrt]" vlasnik CD, [adresa], ozljeda nastala 18. kolovoza 2020. izražena dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikacije: S66.1 ne priznaje ozljeda na radu i da joj se u vezi navedene ozljede ne priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu, a iz razloga jer je osiguranica, koja je trebala odrezati komad svinjske jetrice za kupca, koja jetrica se nalazila u hladnjaku, umjesto da je izvadila jetricu iz vitrine kako bi traženu količinu odrezala nožem na dasci na radnoj površini, držeći mesarski nož u desnoj ruci, prišla lijevim vratima rashladne vitrine i lijevom rukom ih počela otvarati prema sebi, prilikom čega su ista udarila u vrh oštrice noža koji je osiguranica držala u desnoj ruci, te je šaka desne ruke skliznula s drške noža po oštrici noža, uslijed čega je oštrica noža prerezala mali prst osiguranice.

10. Temeljem navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je pobijanom presudom djelomično prihvatio, a djelomično odbio tužbeni zahtjev sa obrazloženjem da se tužiteljica ozlijedila svojom nepažnjom, odnosno da je svojim skrivljenim ponašanjem uzrokovala ozljedu na radu, ne pridržavajući se obveze rada dužnom pažnjom, a da je tuženik, kao poslodavac, za potrebe obavljanja poslova koje je obavljala tužiteljica, proveo sve propisane mjere zaštite na radu, sukladno odredbama ZZR, kako u pogledu osiguravanja uvjeta rada, tako i u pogledu osposobljavanja tužiteljice, da je do nastanka ozljede na radu došlo iz razloga postupanja tužiteljice protivno odredbi članka 68. stavak 1. ZZR, a ne zbog propusta poslodavca, da stoga ne postoji odgovornost tuženika, kao poslodavca, za nastalu štetu, odnosno ne postoji njegova isključiva odgovornost, te da su, a obzirom na odredbu članka 25. stavak 2. ZZR, jer je šteta nastala postupanjem krajnjom nepažnjom tužiteljice kao radnice, na koje tuženik nije mogao utjecati, niti je njegove posljedice mogao izbjeći, ispunjeni uvjeti za umanjenje odgovornosti tuženika za nastalu štetu i da se radi o podijeljenoj odgovornosti tužiteljice i tuženika u omjeru 50:50%.

11. Osnovani su žalbeni navodi tuženika da presuda ne sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama, odnosno da su navedeni razlozi presude o odlučnim činjenicama nejasni, pa presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, čime je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

12. Naime, nisu jasni razlozi za zaključak prvostupanjskog suda da su ispunjeni uvjeti za umanjenje odgovornosti tuženika za nastanak štete i da se radi o podijeljenoj odgovornosti tužiteljice i tuženika u omjeru 50% : 50%, obzirom da prvostupanjski sud istovremeno navodi da je do štete došlo krajnjom nepažnjom tužiteljice, kao radnice, i da na takvo postupanje tuženik, kao poslodavac, nije mogao utjecati, niti je posljedice takvog postupanja mogao izbjeći, pa nije jasno u čemu se sastoji odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja od 50%, jer prvostupanjski sud za to ne daje nikakve razloge.

13. Međutim, unatoč navedenoj bitnoj povredi odredaba parničnog postupka ovaj sud je odlučio o tužbenom zahtjevu primjenom članka 373. a. ZPP-a, jer bitne činjenice među strankama nisu sporne, odnosno moguće ih je utvrditi temeljem isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu.

14. Prema odredbi članka 25. stavak 2. ZZR, poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti, ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerno ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe. Dakle, poslodavac odgovara za štetu radnika koja mu je nastala u vezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, a ta presumpcija krivnje poslodavca je oboriva i teret dokazivanja o suprotnom leži na poslodavcu.

15. Navedeno znači da se poslodavac može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjere ili krajnje nepažnje radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

16. Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku određena je i odredbama članka 111. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje u tekstu: ZR). Odredbom stavka 1. navedene zakonske odredbe je propisano ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Opći propis obveznog prava je odredba članka 1067. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 63/08, 134/09, 94/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23

– dalje: ZOO), koja odredba se primjenjuje podredno, kao opći propis.

17. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da je iznimno, u točno određenim slučajevima, moguće oslobođenje poslodavca od objektivne odgovornosti, odnosno umanjenje te odgovornosti, a to su 3 slučaja navedena u članku 25. stavku 2. ZZR. Kako je članak 25. stavak 2. ZZR poseban (specijalni) propis, pravo poslodavca uz oslobođenje od objektivne odgovornosti procjenjuje se kroz primjenu tog propisa, a podredno se primjenjuje odredba članka 1067. ZOO, kao opći propis.

18. Način na koji je došlo do štetnog događaja nije sporan, naime tužiteljica je sama iskazala da je kupcu trebala odrezati komad svinjske jetre koja se nalazila u hladnjaku, da je lijevom rukom uhvatila ručku od vrata hladnjaka s namjerom da ih otvori, a u desnoj ruci je držala mesarski nož, koji je vrhom bio okrenut prema vratima, i kada je vrata povukla prema sebi, vrata su udarila o vrh noža, nož se u njezinoj ruci uslijed toga pomaknuo i oštrica je prošla kroz šaku i poprečno presjekla mali prst, nakon čega joj je nož ispao iz ruke.

19. Iz zapisnika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zaštite na radu, od 18. prosinca 2020., proizlazi da je tužiteljica bila osposobljena za rad na siguran način za obavljanje poslova mljevenje mesa, sječenje mesa, prodaja mesa i proizvoda od mesa za rad na mjestima rada u mesnici, te da je prošla i praktični dio provjere 9. svibnja 2016., da se ozlijedila pri obavljanju svojih uobičajenih poslova kada je htjela obaviti radni postupak rasijecanja mesa, kao i da se u prodavaonici na metalnom stolu nalazi daska za rezanje mesa.

20. Obzirom da je tužiteljica bila osposobljena za rad na siguran način za obavljanje poslova sječenje mesa, te da rješenjem HZZO od 30. ožujka 2021. navedena ozljeda tužiteljici nije priznata kao ozljeda na radu, s obrazloženjem da se tužiteljica ozlijedila svojim skrivljenim ponašanjem jer je htjela odrezati manju količinu jetrica (25 dkg) od većeg komada jetrica koja se nalazila u staklenoj rashladnoj vitrini, bez da istu izvadi iz rashladne vitrine, te je držeći mesarski nož u desnoj ruci lijevom rukom počela otvarati vrata rashladne vitrine prilikom čega su ista udarila u vrh oštrice noža koji je držala u desnoj ruci i šaka desne ruke skliznula je s drške noža po oštrici i prerezala mali prst, umjesto da je izvadila jetricu iz vitrine kako bi traženu količinu odrezala nožem na dasci na radnoj površini, po mišljenju ovoga suda tuženik, kao poslodavac, oslobođen je objektivne odgovornosti za štetu koju je pretrpjela tužiteljica jer je, obzirom na način ozljeđivanja tužiteljice, do štete došlo zbog krajnje nepažnje tužiteljice, na što tuženik nije mogao utjecati unatoč provedenoj zaštiti na radu.

21. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev trebalo odbiti, pa je žalba tuženika prihvaćena i prvostupanjska presuda preinačena, sukladno članku 373.a ZPP-a, te je odlučeno kao u izreci.

22. Nakon preinake prvostupanjske presude tuženik je u cijelosti uspio u postupku, pa mu je tužiteljica dužna naknaditi parnični trošak sukladno članku 154. stavak 1. ZPP-a.

23. Tuženiku pripada trošak odgovora na tužbu, te zastupanja na ročištima 9. svibnja 2023., 18. travnja 2024., 20. lipnja 2024., 12. studenog 2024. i 4. rujna 2025., za svako u iznosu od 100 bodova, zastupanja na ročištima 3. ožujka 2022. i 15. ožujka 2023. za svako 50 bodova, ukupno 700 bodova,odnosno 1.400,00 EUR + PDV 350,00 EUR, ukupno trošak u iznosu od 1.750,00 EUR.

24. Stoga je preinačeno i rješenje o troškovima postupka, te je odlučeno kao u izreci, sukladno članku 380. točka 3. ZPP-a.

25. Tuženik je uspio sa žalbom, pa mu pripada trošak žalbe u iznosu od 125 bodova, odnosno 250,00 EUR + PDV 62,50 EUR, ukupno 312,50 EUR, koji mu je dužna naknaditi tužiteljica.

26. Slijedom navedenog, o žalbi tužiteljice, kao bespredmetnoj, nije ni raspravljano.

27. Radi izloženog, odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 3. veljače 2026.

Predsjednik vijeća

mr.sc. Zlatko Pirc