Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: Ovr-2978-2025-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Varaždinu po sutkinji Gordani Kliček-Horvat, kao sucu pojedincu u ovršnom predmetu ovrhovoditelja CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, protiv ovršenika UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima OD Korušić, Hrg i Vukalović, odvj. iz Varaždina, radi žalbe nakon proteka roka i prijedloga za odgodu ovrhe, izvan ročišta 3. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika UB za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.d., temeljem ovršne isprave Rješenja o ovrsi javnog bilježnika Branka Jakića iz Zagreba broj Ovrv-8291/10 od 30. prosinca 2010., kao neosnovan.

z a k l j u č i o  je

Upućuje se ovršenik UB, da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe – postupka izravne naplate podnošenjem zahtjeva za izravnu naplatu od 22. prosinca 2025. temeljem ovršne isprave Rješenja o ovrsi javnog bilježnika Branka Jakića broj Ovrv-8291/2010 od 30. prosinca 2010., nedopuštenom, zbog razloga zbog kojeg je podnio žalbu nakon proteka roka i to je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom, a koji razlog je propisan člankom 50. stavkom 1. točka 11. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 144/22 i 6/24, dalje: Ovršni zakon).

Obrazloženje

1. Ovršenik je po punomoćnicima podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za donošenje rješenja o odgodi prijenosa zaplijenjenih sredstava navodeći da je ovrhovodielj dana 22. prosinca 2025. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za naplatu protiv ovršenika temeljem citiranog rješenja o ovrsi javnog bilježnika Branka Jakića iz Zagreba, a koje je rješenje postalo pravomoćno i ovršno dana 26. siječnja 2011., te je Financijska agencija blokirala njegove račune i zaplijenila novčana sredstva. Međutim je istaknuo da je tražbina utvrđena navedenom ovršnom ispravom zastarjela u cijelosti jer je rješenje o ovrsi donijeto 30. prosinca 2010., a postalo pravomoćno i ovršno 26. siječnja 2011., od kojeg je dana započeo teći zakonski rok zastare potraživanja iz ovršne isprave u trajanju od deset godina. Napomenuo je da je predmetno rješenje bilo zaprimljeno Financijskoj agenciji 3. ožujka 2011, a ista je opozvana i isknjižena iz redoslijeda osnove za plaćanje s danom 29. kolovoza 2014., a slijedom navedenog zaključuje da protekao rok od 10 godina od dana prestanka izvršenja FINE po predmetnoj ovršnoj ispravi do dana podnošenja novog prijedloga dana 22. prosinca 2025.. Kako je nastupila zastara predmetne tražbine predložio je temeljem odredbe čl. 210. i odredbe čl. 53. st. 1. Ovršnog zakona, a zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona da sud donese rješenje kojim se pljenidba i prijenos sredstava s njegovog računa na račun ovrhovoditelja proglašava nedopuštenim. Nadalje predložio odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava iz razloga što njegova obveza -dugovanje prema ovrhovoditelju temeljem citiranog rješenja o ovrsi je prestala zastarom koja je nastupila 29. kolovoza 2024. Naveo je da za ovrhovoditelja neće nastati nikakva šteta, a da bi on trpio štetu neosnovanim naplaćivanjem tražbine koja ne postoji, te je predložio temeljem čl. 210. Ovršnog zakona da sud donese rješenje o odgodi prijenosa zaplijenjenih sredstava.

2. Prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu ovrhe je dostavljen ovrhovoditelju na očitovanje u roku od 8 dana, a koji se je očitovao da smatra da je prigovor zastare koji ovršenik ističe, u cijelosti neosnovan jer je podnosio pravne radnje koje je poduzeo protiv ovršenika unutar zastarnog roka od 10 godina, a zbog čega je dolazilo po prekida zastare. Zbog navedenog je predložio da se u cijelosti odbije prijedlog ovršenika da se pljenidba i prijenos proglase nedopuštenim, kao i njegov prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

3. Sud je izvršio uvid u Zahtjev za naplatu podnijetu Financijskoj agenciji 22. prosinca 2025., te utvrdio da je zatražena ovrha temeljem citiranog rješenja o ovrsi javnog bilježnika, a koje je rješenje dostavljeno u prilogu. Također je izvršen uvid u Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje sa specifikacijom naplate od 11. prosinca 2025. za ovršeniku UB.

4. Sukladno čl. 284. st. 1. Ovršnog zakona propisano je da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računima kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od Agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena zaplijeni i prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobni identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi odnosno na ovrhovoditelj račun kojeg je odredi u zahtjevu za provedbu ovrhe kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena.

5. Odredbom čl. 284. st. 5. Ovršnog zakona je propisano da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu iz čl. 287. toga Zakona protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njima poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

6. Prema tome, sud zaključuje da je ovršenik tijekom izvansudske ovrhe podnio žalbu nakon proteka roka temeljem čl. 284. st. 5. Ovršnog zakona. Naime, odredba čl. 210. Ovršnog zakona, kao pravna sredstva ovršenika, primjenjuje se samo kad je zaražena izravna naplate tražbine na temelju isprava iz čl. 209. st.1. Ovršnog zakona, a kojom odredbom nije propisano da se izravna naplata može zatražiti na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika. Slijedom navedenog, prilikom odlučivanja ovršenika o njegovim prijedlozima primjenjuje se čl. 284. st. 5. Ovršnog zakona, a s obzirom da je čl. 284. st. 1. Ovršnog zakona određena izvansudska ovrha rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koja donosi javni bilježnik. S obzirom da je odredbom čl. 284. st. 5. Ovršnog zakona propisano da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu podnijeti žalbu nakon proteka roka i zatražiti odgodu ovrhe, sud smatra da prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim predstavlja žalbu izvan roka, a da prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava predstavlja prijedlog za odgodu ovrhe.

7. Odredbom čl. 53. st. 1. Ovršnog zakona određena je žalba nakon pretka roka, te je propisano da ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. toga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog iz opravdanih razloga nije mogao istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Ovršenik je naveo da podnosi žalbu izvan proteka roka iz razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona i to da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Zbog navedenog sud je temeljem čl. 55. st. 1. Ovršnog zakona zaključkom uputio ovršenika da pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

8. U pogledu prijedloga ovršenika da se odgodi prijenos zaplijenjenih sredstava, a koji prijedlog predstavlja prijedlog za odgodu, sud je primijenio čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona, a u vezi čl. 284. st. 5. Ovršnog zakona. S obzirom da je ovršenik podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi nakon preteka roka sukladno čl. 53. Ovršnog zakona sud je utvrdio da je ispunjen uvjet za odgodu ovrhu propisan čl. 65. st. 1. točka 5. Ovršnog zakona. Međutim, sud nije utvrdio da bi za ovršenika nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta jer ovršenik nije niti naveo kakva bi mu mogla šteta nastati provedbom ovrhe, osim što smatra da bi trpio štetu neosnovanim naplaćivanjem tražbine koja ne postoji. S obzirom da nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe propisani čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona, sud je odbio prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovan.

U Varaždinu 3. veljače 2026.

Sutkinja

Gordana Kliček-Horvat

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ).

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka pismeno, ili poštom preporučeno, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1/ Ovrhovoditelju CROATIA osiguranje, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb 2/ Ovršeniku po punomoćnicima OD Korušić, Hrg i Vukalović, odvj. iz Varaždina