Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Poslovni broj: P-4296/2020-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Marini Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja PJB iz [adresa], zastupane po punomoćnici Iris Franić Tomić, odvjetnici u Omišu, protiv tuženika pod 1) BJB, [adresa], pod 2) PJ ud. P, pod 3) BJ pok. P, pod 4) CJ pok. P, pod 5) CJB pok. P, odsutni i nepoznata boravišta zastupane po pun. Gordani Vuković, odvjetnici u Omišu, radi stvarno – pravo vlasništva nekretnine, nakon održane glavne rasprave zaključene 20. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnika umješača na strani tužene pod 5), dana 2. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se naspram svim tuženima navedenim u tužbi kao nasljednicima upisanog zemljišnoknjižnog vlasnik FJB da je tužiteljica jedina i isključiva vlasnica za cijelo nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica]) te su isti dužni trpjeti da se tužiteljica temeljem ove presude u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] upiše kao jedina i isključiva vlasnica i posjednica istih nekretnina uz istovremeni izbris tog prava vlasništva s imena prednika tuženika sada pok. FJB, sve to u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1. U tužbi podnesenoj Općinskom sudu u Omišu (sada ovom sudu stalnoj službi u [adresa]) 8. svibnja 2006. tužiteljica HJB navodi da je na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) položena u k. o. [katastarska općina] predio Stari grad upisana na ime tuženika FJ. RJB da je rođen 1889. u omišu,a prema kazivanju prednika tužiteljice da je živio kao samac u americi. Do 1950-ih je imao kontakt sa rodbinom u [adresa]. FJ da je opunomoćio svoju sestru da sad pok JJB da može po svojoj volji upravljati njegovom kućom u [adresa] sve dok on ne dođe u domovinu ili joj ne pošalje novu punomoć. temeljem te punomoći bila je ovlaštena po svojoj volji i izboru primati i otpuštati stanare uz obvezu da plaća porez na kuću kao i ostale troškove. Pok. ŠJB te njena nevjesta pok. HJ sa svojim sinovima CJB i RJ i njegovom suprugom tužiteljicom su stanovali u zgradi koja je predmetom ove tužbe do 1960.

1.1. Nakon 1960. tužiteljica je prizemlje zgrade koristila kao skladište te su od 1989. do 1999. tužiteljica i njen pok. djever JJ pok. B iznajmili bratu tužiteljice prizemlje zgrade. Tom prigodom je prizemlje kompletno renovirano a radi obavljanja ugostiteljske djelatnosti. Tužiteljica da je započela sa sanacijom i rekonstrukcijom predmetne kuće jer je prijetila opasnost od rušenja kompletne unutrašnjosti objekta i krovišta. Obzirom da koristi nekretninu dugi niz godina traži da sud utvrdi da je ona vlasnica za cijelo navedenih nekretnina.

1.2. Tužiteljica konačno uređuje tužbu na način da je zatražila od suda da je utvrdi jedinom i isključivom vlasnicom na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) položena u k. o. [katastarska općina].

2. Ovaj sud donosi Rješenje o povlačenju dana 10. rujna 2010., a po žalbi tužiteljice isto ukida Županijski sud u Splitu Rješenjem pod brojem Gžmal-953/10 od 27. listopada 2010.

2.1. Tužiteljica dostavlja sudu uređenu tužbu 24. svibnja 2011. kojom označava kao tuženike i to 1) ŠJ, 2) ČJ, 3) C, 4) ŽJ, 5) DJ, 6) IJ, 7) NJ, 8) PJ), 9) BJ, 10) CJ, 11) CJB.

2.2. Dana **.**.2011. MJ iz [adresa] prijavljuje miješanje u parnicu na strani tužene pod 11) CJB u kojem u bitnom navodi da ima pravni interes sudjelovati u postupku te da njegov prednik pok. UJ, pa time i on, polaže pravo na nekretninu koja je predmet ovog parničnog postupka.

2.3. Ovaj sud donosi Rješenje 25. siječnja 2012. pod brojem P-5953/2010 kojim imenuje privremenog zastupnika tuženima pod 8), 9), 10) i 11) u osobi Gordane Vuković, odvjetnice u [adresa].

3. Dana 4. listopada 2012. Općinski sud u Splitu, stalna služba u Omišu pod brojem P-5953/10 donosi Djelomičnu presudu i Presudu na temelju priznanja i izostanka i to na način da je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na tužene pod 2) OJ, 3) GJ, 4) ŽJ, 5) DJ, 6) IJ, 7) NJ. Sud je utvrdio da je tužiteljica naspram tuženih pod brojem 2), 3), 4), 5), 6) I 7) isključiva vlasnica za cijelo nekretnina označenih u tužbi i to čest zgr 159 i čest zgr 160 k. o. [katastarska općina], katastarskih oznaka kat. čest. [katastarska čestica] (str. 75- 76 spisa). Ova presuda postaje pravomoćna dana 5. ožujka 2013.

3.1. Dana 19. listopada 2012. pod brojem P-5953/10 ovaj sud je donio Rješenje kojim je prihvatio prijedlog MJ za sudjelovanje kao umješača na strani tužene pod 11. CJB (str. 77-79 spisa).

4. U dokaznom postupku proveden je dokaz pregledom isprava priloženih u spisu i to: Izvadak iz zemljišne knjige (list 4 spisa), Katastarsko stanje posjeda od 5. prosinca 2005. (list 5 spisa), Dostava podataka za FJ od Policijske postaje Omiš (list 6 spisa), Nalog Županije Splitsko dalmatinske Grad Omiš od 23. siječnja 2006. (list 7 spisa), Rješenje o nasljeđivanju iza pok HJ ud. B (list 8 spisa), Rješenje o nasljeđivanju iza pok HJ ŠJB pok. P (list 9 spisa), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. ČJB (list 10 spisa), Dostava podataka o FJ od Policijske postaje Omiš (list 11), Izvod iz knjige umrlih za FJ sa prijevodom (list 13-15), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. GJ F rođ. FJ (list 27-28 spisa), Rješenje o nasljeđivanju iza pok ČJB (list 29 spisa), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. RJ (list 40), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. HJ (list 41), Rješenje o nasljeđivanju iza pok UJ (list 82-84 spisa), Rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje Ispostave u Omišu (list 149-151 spisa), Rješenje o nasljeđivanju iza pok ZJ (list 168-169), Izvadak iz matice umrlih (list 170- 171 spisa), sud je saslušao a na okolnost posjedovanja predmetnih nekretnina ĐJ i LJ u svojstvu svjedoka (list 223-228 spisa).

4.1. Imajući na umu da je tužiteljica osoba visoke životne dobi sud nije izvodio dokaz njezinim saslušanjem, a posebice što su tuženici tijekom cijelog parničnog postupka pasivni.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025; dalje: ZPP), sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini, osnovan.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je vlasnica nekretnina navedenih u tužbi i da se ovlasti temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prva vlasništva na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava sa imena nasljednika FJ – sa imena tuženika.

7. Uvidom u Rješenje Upravnog odjela za prostorno uređenje Ispostava Omiš od 20.12.2012. (str. 149-151), sud utvrđuje da je ozakonjena dovršena rekonstruirana stambeno poslovna manje zahtjevna zgrada izgrađena u ugrađenom načinu izgradnje. Dana 18. listopada 2012. ovotužiteljica HJB podnijela je zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje građevine na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – predmetne nekretnine.

7.1 Uvidom u Izvadak iz zemljišne knjige sud utvrđuje da je na predmetnim nekretninama je upisan kao vlasnik RJB iz [adresa].

7.2. Uvidom u posjedovni list 1165 sud utvrđuje da su na predmetnoj kat. čest. [katastarska čestica] upisani su Purtić Tone 1/12 dijela, Ribičić Anisija 2/12 dijela, JJ 5/12 dijela i Ribičić Mile 4/12 dijela.

7.3. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza pok. HJ ud. B sud utvrđuje kako su njezini nasljednici KJ i VJ dok je GJ H žena C, njezina kćer odbila nasljedstvo.

7.4. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza pok VJ ŠJB pok. P sud utvrđuje kako su njezini nasljednici SJ pok. B i VJ pok. B. U obrazloženju je SJ naveden kao JJ.

7.5. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza pok. ZJ pok. B sud utvrđuje kako je njegovom nasljednicom temeljem oporuke proglašena HJB.

7.6. Uvidom u smrtovnicu broj potvrde 156-52-124569 sud utvrđuje kako je FJ rođen 1889. umro **.**.1952.

8. Dana 9. ožujka 2018. ovaj sud pod poslovnim brojem P-5953/10 donosi Rješenje kojim poziva nasljednicu iza pok. ZJ tužene pod 1. da preuzme postupak ŽJB (str. 206-207 spisa).

9. Dana 7. rujna 2021. saslušan je u svojstvu svjedoka svjedok TJ (str. 223-226 spisa) koji kazuje da poznaje stranke jer živi 10 metara od predmetne kuće. U obitelji stranaka da je bilo 9 (devetoro) djece. Majka OJ R i AJ je sestra od tog dijela obitelji. J je stanovao u [adresa], često je dolazio u [adresa]. EJ je ponudio J da uredi sebi prostor u predmetnoj kući. tako je J sebi i uredio i osjećao zahvalnost rođaku EJ koji mu je omogućio da tu stanuje.J je umro 2001. a zadnjih godina je bio dementan. Aktivno se družio sa J. J nije govorio da je predmetna kuća njegovo vlasništvo već je bio zahvalan što je može koristiti i VJ i JJ - rođaci mu nisu osporavali. govorili su: „Bolje da stojiš ti nego da propada“. Nije mu poznato da je bilo sporova u obitelji ŽJB niti da itko oko toga oglašavao. Š je samo sebi uredio prostor u kući a s Č tužiteljicom je bio u dobrim odnosima.

10. Svjedok LJ koji je saslušan na istom ročištu navodi da je stanovao u neposrednoj blizini predmetne kuće do 1959. i svaki dan dolazio tamo na kavu. Č je naslijedila kuću od svog supruga, ona je to održavala i stanovala u prizemlju. Imala je podstanare, zadnji kat nije bio uređen a poslije rata je došao Š ĆJ iz [adresa] gdje je imao svoju radnju. Jedna žena - podstanarka je stanovala na katu a iznajmio joj je netko iz obitelji. U prizemlju je uz tužiteljicu stanovao suprug VJ, a živio je i njegov brat JJ. VJ je preminuo prije Domovinskog rata. Nakon smrti PK se preudala, ali je nastavila tamo živjeti. BK je majka ZJ i PK. U kući nitko drugi nije stanovao. Pizzerija je bila u kući koju je koristila tužiteljica. U odnosu na Š da ga je poznavao i da je bio zahvalan jer su mu dali prostor za življenje. Milan je bio u dobrim odnosima sa PK.

11. Sud cijeni ovakvo kazivanje svjedoka kao istinito, vjerodostojno i sukladno stanju u spisu posebice imajući na umu da se radi o nepristranim svjedocima, prvim susjedima i osobama koje poznaju činjenično stanje. Dakle, tužiteljica, kao i njezini prednici od 1950 ih godina koriste predmetnu nekretninu kao vlastitu. Nitko ih nikada nije ometao u posjedovanju. Takav samostalan posjed traje u kontinuitetu neprekidno do danas.

12. Dana 5. siječnja 2026. ovaj sud zaprima podnesak umješača MJ kojim priznaje tužbu i tužbeno traženje i povlači svoj zahtjev za miješanje na strani tužene CJB.

12.1. Odredbom čl. 208 st. 1. ZPP-a propisano je da umješač mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se nalazi u trenutku kad se umješa u parnicu. U daljnjem tijeku parnice on je ovlašten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnične radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridružio.

12.2. Navodi umješača tijekom postupka su bili da nije isticao da u postupku uspije tužena pod 11 koja je nepoznata, već je isticao svoj posebni interes ili pravo koje bi trebao ostvarivati u drugim postupcima, pa tako i u predmetu ovog suda pod brojem P-3100/24. Stoga sud nije donosio posebno rješenje u odnosu na povlačenje zahtjeva umješača na strani tužene CJB.

13. U ovoj pravnoj stvari treba primijeniti odredbe Općeg građanskog zakonika, a koji se u ovoj pravnoj stvari ima primijeniti na temelju čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ 86/46, 105/46 i 96/47).

13.1. Pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ) su se na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91) primjenjivala do 1. rujna 1980. – dana stupanja ZOVO, a ZV je stupio na snagu 1. siječnja 1997.

13.2. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno ostvarenje ovih pretpostavki: a) sposobnost stjecatelja, b) sposobnost stvari da bude u vlasništvu, c) posjed određene kvalitete i d) vrijeme dosjelosti određeno zakonom, dok je za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću posjed trebao biti samo pošten, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo 30 ili 40 godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. OGZ).

13.3. Posjed je zakonit, ako je utemeljen na naslovu dovoljnom da se zadobije vlasnost (paragraf 1461.), posjed mora biti pošten (paragraf 1463.) i posjed mora biti istinit, tj. ne smije biti stečen silom, lukavstvom, potajno ili na izmoljeni način (paragraf 1464.). Temeljem paragrafa 1493. poštenom stjecatelju stvari u vrijeme dosjelosti uračunava se vrijeme njegovog zakonitog i poštenog prednika, time da kod stjecanja izvanrednom dosjelošću u trajanju od 40 godina prednikov posjed ne mora biti zakonit. Osoba koja dosjelošću stekne stvar ili pravo može protiv dosadašnjeg vlasnika u sudskom postupku tražiti utvrđenje prava vlasništva i tražiti upis svoga prava u javnoj knjizi (paragraf 1498.). Temeljem paragrafa 326. pošteni posjednik je onaj koji iz vjerojatnih uzroka drži da je stvar koju posjeduje njegova, a nepošteni posjednik je onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je stvar koju posjeduje tuđa.

13.4. Prema Načelnom mišljenju opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. za izvanrednu dosjelost potrebno je 20 godina posjedovanja, a ne 40 godina kako je to bilo propisano u Općem građanskom zakonu.

14. Odredbom čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničko – pravnim odnosima (Službeni list br. 6/80 i 36/90 te Narodne novine br. 53/91) propisano je da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a st. 4. istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Prema čl. 30. st. 2. toga zakona u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici. Temeljem čl. 72. toga zakona posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja, a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, time da se savjesnost posjeda pretpostavlja.

15. U bitnome na isti način i čl. 159. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 77/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 dalje: ZVDSP) propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, a prema st. 3. istoga članka samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed barem pošten stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Sukladno čl. 160. st. 2. toga zakona u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Prema čl. 18. st. 1. – 3. toga zakona posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja i posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Temeljem st. 5. toga članka posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

16. Svjedoci suglasno iskazuju da je sporna nekretnina već više od 70 godina u neprekidnom posjedu tužiteljice i njezinih pravnih prednika prije nje i o tome nikada nije bilo nikakvih sporova. Sukladno tome, ispunjene su ranije opisane zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva nekretnine izvanrednom dosjelošću , pri čemu nije oborena zakonska presumpcija o tome da je tužiteljica poštena posjednica nekretnine. Pa tako prema navodima iz tužbe i iskazima svjedoka tužiteljica, odnosno njezini pravni prednici su zasigurno od 1950. - ih pošteni posjednici nekretnine. Nikada nitko tužiteljici niti njezinim pravnim prednicima nije branio posjed i vlasništvo nekretnina iz ove tužbe u cijelosti niti je bilo čime ukazao da predmetne nekretnine ne bi bile njezine. Tako bi tužiteljica bila vlasnicom na predmetnim nekretninama već temeljem odredbe čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (ZOVO). I dan danas ona živi u predmetnim nekretninama koje koristi kao poštena posjednica i ponaša se kao vlasnica.

16.1. Stoga je tužbeni zahtjev ocijenjen osnovanim temeljem citiranih zakonskih odredbi i odlučeno je kao izreci.

U Splitu, 2. veljače 2026.

Sutkinja:

Marina Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od njezine objave (čl. 335 st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (čl. 348. ZPP-a).

DNA:

1. punomoćnici tužiteljice,

2. tuženoj pod 1. BJB

3. privremenoj zastupnici tuženika Gordani Vuković

4. u spis.