Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Stalna služba u Đurđevcu
Đurđevac, Đure Basaričeka 12
Poslovni broj: Ovr-58/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, po sutkinji Marini Rengel Brlečić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.o.o., OIB: OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, protiv ovršenika NĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], povodom prijedloga ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i proglašenja pljenidbe nedopuštenom, 2. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika od 22. siječnja 2026. da se proglasi nedopuštenom pljenidba i prijenos po zahtjevu za izravnu naplatu po pravomoćnom i ovršnom rješenju o ovrsi javnog bilježnika Jasne Štefičić iz Zagreba, broj Ovrv-32/2010 od 20. svibnja 2010. ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.o.o., OIB: OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, odnosno da se Financijskoj agenciji naloži brisanje predmetne osnove iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje uz naknadu ovršeniku troška postupka.
Obrazloženje
1. Ovršenik je dana 22. siječnja 2026. podnio ovom sudu prijedlog kojim traži da sud utvrdi da je nastupila zastara prava na prisilnu naplatu temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika Jasne Štefičić iz Zagreba, broj Ovrv-32/2010 od 20. svibnja 2010. ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.o.o., OIB: OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, obustavi ovrhu u cijelosti, naloži ovrhovoditelju da ovršeniku vrati naplaćeni iznos od 80,00 eura, naloži brisanje predmetne osnove iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje i dosudi ovršeniku trošak postupka.
2.1. U prijedlogu se navodi kako je dana 20. svibnja 2010. javni bilježnik Jasna Štefičić donijela rješenje o ovrsi broj Ovrv-32/2010 koje je postalo pravomoćno i ovršno 20. prosinca 2010. Nakon pravomoćnosti rješenja, po navodu ovršenika, ovrhovoditelj više od trinaest godina nije poduzimao nikakve učinkovite ovršne radnje. U prosincu 2025. provedena je prisilna naplata s osobnog računa ovršenika kod Zagrebačke banke d.d. te je u razdoblju od 3. prosinca 2025. do 16. prosinca 2025. ukupno naplaćen iznos od 80,00 EUR-a u korist ovrhovoditelja po osnovi predmetne ovrhe.
2.2. Ovršenik smatra da pravo na prisilnu naplatu zastarijeva protekom deset godina od pravomoćnosti rješenja o ovrsi ako u tom razdoblju nisu poduzete radnje koje bi zastaru prekinule. Budući da je rješenje postalo pravomoćno 20. prosinca 2010., a nova prisilna naplata je pokrenuta tek 2023., ovršenik smatra da je pravo na ovrhu zastarjelo što po ovršeniku predstavlja neosnovano obogaćenje ovrhovoditelja zbog čega smatra da ima pravo na povrat naplaćenog iznosa.
2.3. Stoga ovršenik predlaže kako je navedeno u točki 1. obrazloženja ovog rješenja.
3. Prijedlog ovršenika od 22. siječnja 2026. nije osnovan.
4.1. Člankom 210. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022, 06/2024 – dalje: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovog Zakona, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi čl. 209. st. 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istog zakonskog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenih iz st. 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).
4.2. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a određeno je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu, ako on učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice, i ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Stavkom 2. ovog zakonskog članka propisano je da će odluku o prijedlogu za odgodu sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.
5. Sud je ovrhovoditelju dostavio ovršenikov prijedlog za odgodu prijenosa i proglašenje pljenidbe nedopuštenom koji prijedlog je ovrhovoditelj zaprimio dana 22. siječnja 2026., ali se u određenom mu roku od 8 dana na ovaj prijedlog ovršenika nije očitovao.
6. Ovršenik je podnoseći ovaj prijedlog za odgodu prijenosa, podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a na koji se, sukladno odredbi čl. 210. st. 2. OZ-a, primjenjuju odredbe tog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ-a). Stoga je ispunjen uvjet iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a za eventualnu odgodu prijenosa.
7. Međutim, za donošenje rješenja kojim bi se naložilo Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, potrebno je ispuniti i kumulativni uvjet, a to je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.
8. Ovršenik u svojem prijedlogu od 22. siječnja 2026. ne navodi da bi daljnje provođenje ovrhe od strane FINE za ovršenika predstavljalo teško nadoknadivu štetu, niti tvrdi da bi to bilo potrebno da bi se spriječilo kakvo nasilje, a ponajmanje to čini vjerojatnim.
9. Prijedlozi ovršenika da sud utvrdi kako je nastupila zastara prava na prisilnu naplatu, prijedlog za obustavu ovrhe i prijedlog za protuovrhu protiv ovrhovoditelja kojim bi mu se naložilo vraćanje naplaćenog iznosa od 80,00 eura predstavljaju sadržajno žalbu nakon proteka roka protiv pravomoćnog i ovršnog rješenju o ovrsi javnog bilježnika Jasne Štefičić iz Zagreba, broj Ovrv-32/2010 od 20. svibnja 2010., pa je takav podnesak potrebno dostaviti na dotični ovršni predmet.
10. Temeljem svega prethodno navedenog, sud zaključuje kako nisu ispunjeni uvjeti predviđeni odredbama Ovršnog zakona da se proglasi nedopuštenom pljenidba i prijenos po zahtjevu za izravnu naplatu po pravomoćnom i ovršnom rješenju o ovrsi javnog bilježnika Jasne Štefičić iz Zagreba, broj Ovrv-32/2010 od 20. svibnja 2010. ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.o.o., OIB: OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, odnosno da se Financijskoj agenciji naloži brisanje predmetne osnove iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje uz naknadu ovršeniku troška postupka, pa je na temelju čl. 65. st. 1. i 2. OZ-a, u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Đurđevac, 2. veljače 2026.
Sutkinja
Marina Rengel Brlečić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku 8 dana od primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka ovom sudu, a o žalbi će rješavati nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33
2. NĆ, [adresa]
