Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijek
Osijek, Europske avenije 7
Poslovni broj: O-2395/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E O NASLJEĐIVANJU
Općinski sud u Osijeku, na prijedlog sudske savjetnice Marine Dodig, a po sucu Marku Šimuniću, u ostavinskom predmetu iza pok. ĐO, sina Đ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1942., umrlog **.**.2025., državljanina Republike Hrvatske, s posljednjim mjestom prebivališta u [adresa], bez oporuke, 2. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
I / Utvrđuje se da ostavinu iza pok. ĐO čini:
- nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kčbr. [katastarska čestica], NOVA LJESKOVICA, u naravi ORANICA, površine 1598 m2, te kčbr. [katastarska čestica], NOVA LJESKOVICA, u naravi KUĆA I DV., površine 775 m2 i ORANICA, površine 3868 m2, ukupne površine 6241 m², ostavitelj suvlasnik u ½
- pravo korištenja grobnog mjesta na groblju Svete Ane, Grob: Odjel: polje: XV, red: 8, grob: 10, položaj groba: 4871, VRSTA GROBA: GROBNICA IMITIRANA-
DVOSTRUKA, ostavitelj korisnik u cijelosti
- potraživanje prema HZMO po osnovu dospjele a neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu
- novčana sredstava na računu otvorenom kod Hrvatske poštanske banke d.d. broj računa : [broj bankovnog računa]
II/ Nasljednicima prvog nasljednog reda iza pok. ĐO na imovini iz točke I/ izreke proglašavaju se temeljem zakona:
1. SO, [adresa], supruga, OIB: [osobni identifikacijski broj] u ⅓ dijela
2. BO, [adresa], kćerka, OIB: [osobni identifikacijski broj] u ⅓ dijela
3. IO, [adresa], kćerka, OIB: [osobni identifikacijski broj] u ⅓ dijela
III/ Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Požegi, Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., HZMO i Ukop d.o.o. Osijek, da nekretnine, novčana sredstva i drugu pokretnu imovinu iz točke I/ izreke ovoga rješenja upiše/isplati na nasljednike iz točke II/ izreke, nakon pravomoćnosti istog.
IV/ Odbijaju se zakonske nasljednice SO i BO sa prijedlogom za prekidom ovoga postupka radi upućivanja istih u parnicu protiv obdarenika UO radi vraćanja dara u ostavinu zbog povrede nužnog dijela.
Obrazloženje
1. U ostavinskom postupku iza pok. ĐO utvrđeni su nasljednici prvog nasljednog reda i to SO, supruga ostavitelja, te BO i IO, kćerke ostavitelja.
2. Tijekom ostavinskog postupka je utvrđeno što čini imovinu ostavitelja te je, između ostalog, utvrđeno i da je ostavitelj za života, temeljem Ugovora o darovanju od 7. kolovoza 2021. godine, svome unuku UO darovao nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], a temeljem kojeg Ugovora se obdarenik ŠO upisao u zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetne nekretnine tako da navedena nekretnina ne predstavlja imovinu ostavitelja.
3. Zakonske nasljednice SO i BO su se prihvatile nasljedstva koje im po zakonu pripada s tim što su tijekom postupka istakle zahtjev za vraćanjem dara u ostavinu smatrajući kako je predmetnim darovanjem došlo do povrede nužnog dijela dok se zakonska nasljednica IO također prihvatila nasljedstva koje joj po zakonu pripada, te se u cijelosti protivila zahtjevu nasljednica za vraćanjem dara u ostavinu.
4. Na ročištu održanom dana 29. siječnja 2026. zakonske nasljednice su ustrajale na vraćanju dara u ostavinu smatrajući da je predmetnim darovanjem povrijeđen nužni dio zakonskih nasljednica, te su predložile da ih sud uputi u parnicu protiv obdarenika, unuka ostavitelja, radi vraćanja dara zbog povrede nužnog dijela dok se punomoćnik obdarenika protivio zahtjevu zakonskih nasljednica u bitnome navodeći kako darovanjem predmetne nekretnine nije došlo do povrede nužnog dijela zakonskih nasljednica, kako je zakonska nasljednica BO namirena u nužnom dijelu u ostavinskom postupku koji se vodio iza njezine pokojne majke JO, te je izjavio kako smatra da zakonske nasljednice nemaju pravo tražiti vraćanje dara sve pozivom na odredbu čl. 71. st. 1. toč. 4. Zakona o nasljeđivanju i činjenicu da obdarenik nije zakonski nasljednik te da se ne radi o darovanju koje je ostavitelj učinio u zadnjoj godini svoga života.
5. Odredbom članka 222. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 – u daljnjem tekstu ZN) propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo dok je stavkom 3. navedene zakonske odredbe propisano da sud neće prekidati ostavinski postupak nego će sam raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku ukoliko među strankama ne postoji spor o činjenicama već se stranke spore o primjeni prava.
6. Imajući u vidu naprijed navedenu zakonsku odredbu i činjenice utvrđene u ovom ostavinskom postupku sud je utvrdio da među strankama ne postoji spor o činjenicama te je, slijedom navedenog, utvrdio da nije osnovan zahtjev zakonskih nasljednica za upućivanjem u parnicu protiv obdarenika rada vraćanja dara u ostavinu.
7. Naime, tijekom ostavinskog postupka je kao nesporno utvrđeno da je ostavitelj za života i to, više od četiri godine prije svoje smrti (Ugovor o darovanju zaključen 27. kolovoza 2021., a ostavitelj je preminuo **.**.2025.), darovao predmetnu nekretninu osobi koja ne ulazi u krug zakonskih nasljednika (unuku), te je nesporno da darovanje nije bilo u zadnjoj godini života ostavitelja.
8. Odredbom čl. 71. ZN-a regulirano je izračunavanje vrijednosti nužnog dijela, umanjenje raspolaganja za slučaj smrti i vraćanje darova pa je tako navedenom zakonskom odredbom decidirano navedeno na koji način se izračunava vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela. Navedenom odredbom je propisano da se najprije treba popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove tražbine, pa i one koje ima prema nekom nasljedniku, osim tražbina koje su očito nenaplative. Od utvrđene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u času smrti odbija se iznos ostaviteljevih dugova, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova pokopa ostavitelja. Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekome zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. Tome se pribraja i vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini svoga života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova.
9. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi kako primjena propisa ZN-a o vraćanju darova u ostavinsku imovinu ostavitelja, a radi namirenja nužnog dijela, ovisi o tome prema kojoj osobi je darovanje učinjeno. Naime, sukladno odredbi čl. 71. stavak 1. toč. 3. i 4. ZN-a zakonski nasljednici učinjene darove vraćaju bez obzira kada je dar učinjen dok druge osobe koje nisu zakonski nasljednici vraćaju samo one darove koje su primili u posljednjoj godini života ostavitelja. U tom smislu, a kako se vrijednost dara koji je ostavitelj učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici izračunava samo pod uvjetom da je takvo darovanje učinjeno u zadnjoj godini ostaviteljeva života, sud je utvrdio neosnovanim zahtjev zakonskih nasljednica za upućivanjem u parnicu protiv obdarenika radi vraćanja dara budući je evidentno da obdarenik u konkretnom slučaju nije zakonski nasljednik niti je predmetno darovanje učinjeno u zadnjoj godini ostaviteljeva života, te je slijedom navedenog odlučeno kao u točki IV/ izreke rješenja.
10. Zaključno, odredbe čl. 77. i 81. ZN-a je potrebno uzeti u obzir u svezi sa odredbama čl. 71. st. 1. toč. 3 i 4. ZN-a jer da bi se utvrdilo je li došlo do povrede nužnog dijela prvo je potrebno utvrditi vrijednost ostavine radi izračunavanja nužnog i raspoloživog dijela a iz odredbe čl. 71. st. 1. toč. 3. i 4. jasno proizlazi koji darovi se uzimaju u obzir kod navedenog izračuna a to nikako ne bi bilo predmetno darovanje koje je učinjeno trećoj osobi četiri godine prije smrti ostavitelja.
11. Kako je tijekom ostavinskog postupka utvrđeno što čini ostavinsku imovinu te kako su se zakonske nasljednice u cijelosti prihvatile nasljedstava koje im po zakonu pripada, odlučeno je kao u točki I/ i II/ izreke rješenja na temelju čl. 9. i 226. ZN-a.
Osijek, 2. veljače 2026.
Sudac
Marko Šimunić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
Dostaviti:
1. pun. PO
2. pun. ČO
3. ŠO
po pravomoćnosti:
4. ZK odjel Općinskog suda u Požegi
5. Ukop d.o.o.
6. HZMO
7. Hrvatska poštanska banka d.d.
