Psp-126/2023-53

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sudcu Branku Malenici, u pravnoj stvari tužiteljice MO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Goranka Herljević, odvjetnica u Zagrebu i Ivo Smrke, odvjetnik u Splitu, protiv tuženih pod 1 TO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Nada Milić, odvjetnica u Zagrebu i pod 2 NO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Nada Milić, odvjetnica u Zagrebu i Žarko Adamek, odvjetnik u Samoboru, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. prosinca 2025. u nazočnosti tužiteljice i njezinih punomoćnika te tuženih i zamjenice njihovih punomoćnika Sandre Russo Zelenović, odvjetnice u Splitu, na ročištu radi objave dana 2. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I Prihvaća se tužbeni zahtjev iz točke I koji glasi:

"Utvrđuje se da su tužena pod 1 TO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i tužena pod 2 NO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], smetale tužiteljicu MO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu stana na prvom katu površine 66,85 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, izbe, hodnika, lođe, balkona i spremišta, a koji stan se nalazi u zgradi u [adresa], sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica], i upisan je u [broj poduloška] knjige PU: Vis, na način da su dana 21. kolovoza 2023. samovlasno isključile ventil za dovod vode u stan u suvlasništvu i posjedu tužiteljice, a koji ventil se nalazi u spremištu u zajedničkom dijelu zgrade – između objekta [adresa] i [adresa] – prva, sjeverna prostorija naslonjena na objekt [adresa] suvlasništvu tužiteljice i HO, a potom u razdoblju od 1. listopada do 30. studenog 2023. izdale nalog ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], vodoinstalateru i suvlasniku obrta [obrt] u [adresa], da iz zida u šupi izvadi vodovodnu cijev i tu cijev prespoji i poveže s vanjskim vodovodnim šahtom zaobilazeći dotadašnje zajedničko brojilo, stoga se nalaže tuženicama u roku od osam dana uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da po ovlaštenom vodoinstalateru izvrše na cijevima sve potrebne radove nužne za nesmetani dotok vode u stan u suvlasništvu tužiteljice, u protivnom se ovlašćuje tužiteljica provesti te radove po ovlaštenom vodoinstalateru na trošak tuženica.

Zabranjuje se tuženicama ubuduće svako takvo ili slično smetanje posjeda predmetnog stana tužiteljice pod prijetnjom ovrhe i izricanja novčane kazne. "

II Utvrđuje se kako je tužba povučena u odnosu na točku II tužbenog zahtjeva koji glasi:

" Utvrđuje se da su tužena pod 1 TO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i tužena pod 2 NO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], smetale tužiteljicu MO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u posljednjem mirnom i faktičnom suposjedu zajedničke prostorije u zajedničkom dijelu zgrade – između objekta [adresa] i [adresa] kojoj se nalaze zajedničke instalacije i glavna sklopka za dovod električne energije, na način da su u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 8. srpnja 2024. pristupile ilegalnoj rekonstrukciji i izgradnji više apartmana u koju svrhu su uzurpirale i prisvojile čitavu zgradu u kojoj se nalazi zajednička prostorija sa zajedničkim instalacijama, brojilom i glavnom sklopkom za dovod električne energije u stan tužiteljice, stoga se nalaže tuženicama u roku od 24 sata uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da predaju tužiteljici ključeve svih vrata koja sada priječe pristup tužiteljice navedenoj zajedničkoj prostoriji, zajedničkim instalacijama i glavnoj sklopci za dovod električne energije.

Zabranjuje se tuženicama ubuduće svako takvo ili slično smetanje posjeda predmetnog stana tužiteljice pod prijetnjom ovrhe i izricanja novčane kazne."

III Nalaže se tuženima, u roku od 8 dana, naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.924,48 eur sa zateznom kamatom koja teče od donošenja ove odluke do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 18. rujna 2023. tužiteljica je ustala protiv tuženih tužbom radi smetanja posjeda stana na prvom katu zgrade u [adresa], izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. U bitnom navodi kako je posljednja mirna posjednica označenog stana, dok su tužene suposjednice stana na prizemlju, a tužiteljičinom stanu pripada i spremište položeno u zajedničkom dijelu zgrade kroz kojeg prolaze vodovodne cijevi za opskrbu stanova stranaka, ali su tužene samovlasno prisvojile posjed te prostorije, promijenile bravu i bez suglasnosti tužiteljice i suvlasnika njezinog stana HO, ugradile ventil pomoću kojeg mogu pustiti ili zatvoriti dovod vode u svaki od ta dva stana posebno. Dodaje kako je njezin sin ŽO **.**.2023. stigao u predmetni stan u [adresa] i utvrdio kako je isključen dovod vode o čemu ju je odmah obavijestio i nakon toga posjetio tužene koje su mu objasnile kako su osobno isključile dovod vode koji će ponovno omogućiti nakon što im se plati dug u iznosu od 200,00 eur. Nadalje navodi kako su na kraju pristale omogućiti dotok vode, ali su ga 21. kolovoza 2023., ponovno onemogućile, jer u međuvremenu nije plaćen traženi iznos, tako da su na vratima njezinog stana ostavile rukom pisanu obavijest o potrebi podmirenja dužnog iznosa.

2. U svom odgovoru od 12. listopada 2023. tužene su se usprotivile tužbi i tužbenom zahtjevu uz obrazloženje kako nisu samovlasno prisvojile spremište i ugradile ventil pomoću kojeg bi mogle regulirati dovod vode u stan tužiteljice. Osporavaju da bi tužiteljica bila posjednica spremišta uz napomenu kako taj dio nekretnine nije bio predmetom kupoprodajnog ugovora koji je sklopila s prodavateljem 2019. niti je bila uvedena u njezin posjed. Tvrde kako je tužiteljica provalila u spremište 2020., nakon čega su vratile oduzeti posjed putem samopomoći.

3. Podneskom od 15. srpnja 2024. tužiteljica je proširila postojeći tužbeni zahtjev i njemu dodala novi radi utvrđenja smetanja posjeda spremišta u kojem se nalaze zajedničke instalacije i glavna sklopka za dovod električne energije, sve na način kako je označeno u točkama I i II izreke ovog rješenja. Između ostalog navodi kako je prilikom sudskog očevida 8. srpnja 2024. saznala da su tužene prilikom izvođenja radova na adaptaciji svog stana i spremišta samovlasno i po angažiranom vodoinstalateru, a ovdje svjedoku ČO, uklonile postojeće vodovodne instalacije s glavnim ventilom. S tim u vezi poziva se na odredbe Zakona o vodnim uslugama prema kojima se odluka o ugradnji pojedinačnih vodomjera donosi prema pravilima o odlučivanju o poslovima redovite uprave propisanim Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Pored toga ukazuje kako temeljem Općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga komunalnog poduzeća Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o. odvajanje vodovodnog priključka i njegovo premještanje izvodi upravo isporučitelj vodnih usluga na zahtjev vlasnika ili korisnika nekretnine.

4. Tužene su se podneskom od 18. kolovoza 2024. usprotivile preinaci tužbe, nakon čega sud rješenjem od 14. studenog 2024. nije dopustio preinaku kojom je uz postojeći postavljeni novi tužbeni zahtjev, ali je nakon ukidanja te odluke rješenjem Županijskog suda u Osijeku broj Gž-13/2025-3 od 23. siječnja 2025., naknadno na ročištu održanom 8. srpnja 2025. dopustio preinaku tužbe prema podnesku od 15. srpnja 2024.

5. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom svih isprava, pismena i fotografija koje su stranke priložile u tijeku postupka, uključujući Izvještaj [obrt] u [adresa] **.**.2023., očitovanja Vodovoda i odvodnje otoka Visa d.o.o. Komiža od 19. travnja 2024., očevidima održanim na licu mjesta 8. srpnja 2024. i 4. rujna 2025., saslušanjem svjedoka GO, MOJ, HO, BO, KO i ĆO te tužiteljice i tuženika.

6. Dana 11. rujna 2025. zaprimljen je podnesak tužiteljice kojim izvješćuje kako joj je tužena pod 1 prilikom drugog očevida održanog na licu mjesta 4. rujna 2025. dragovoljno predala primjerak ključa novopostavljene brave na vratima sporne zajedničke prostorije, čime je udovoljeno novopostavljenom zahtjevu, radi čega tužbu povlači u tom dijelu. Slijedom toga i primjenom odredbe iz čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), valjalo je utvrditi ovo djelomično povlačenje tužbe, kako je i odlučeno u točki II izreke rješenja.

7. Punomoćnici stranaka zatražili su naknadu parničnog troška.

8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Među strankama nije sporno da je tužiteljica mirna posjednica stana na prvom katu, a tužene posjednice stana na prizemlju iste zgrade, a kao sporno je valjalo utvrditi jesu li tužene protupravnom radnjom počinile čin smetanja tužiteljičine nekretnine.

10. Odredbom iz čl. 7. st. 1. ZPP propisano je kako su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.

11. Odredbom iz članka 441. ZPP propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Ovome valja dodati kako je samovlasno smetanje posjeda uznemiravanje posjednika u posjedovanju ili oduzimanju posjeda mimo njegove volje. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktične vlasti dosadašnjeg posjednika i uspostavu faktičke vlasti oduzimatelja, a uznemiravanje posjednika obuhvaća radnje i ponašanja kojima se njegova faktična vlast ograničava, ometa i osporava. U parnici radi smetanja posjeda pasivno legitimirani može biti počinitelj smetanja posjeda, ali i onaj koji je dao nalog za smetanje, odnosno onaj u čijem je interesu smetanje počinjeno, a on se od toga nije ogradio.

12. Odredbom iz čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 dalje ZVDSP) propisano je kako pravo na zaštitu posjeda ima osoba koju drugi samovlasno smeta u tom posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. istog članka. Odredbom iz čl. 22. st. 1. propisano je kako je samovlasno smetani posjednik ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući utvrđenje čina smetanja njegova posjeda, naređenja uspostave ranije posjedovnog stanja, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće. Prema odredbi iz čl. 24. st. 1. svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od drugih suposjednika ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnju faktičnu vlast.

13. Odredbom iz čl. 103. st. 1. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine broj 66/19, dalje ZVU) propisano je kako korisnik vodnih usluga u posebnom dijelu zgrade koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu u kojoj se koristi voda (stan, poslovni prostor, garaža i slično) u građevinama koje su, prije stupanja na snagu ovog Zakona, priključene na komunalne vodne građevine, ima pravo o svom trošku ugraditi pojedinačni vodomjer ako za to postoje tehničke pretpostavke, sukladno članku 60. ovoga Zakona i općim uvjetima isporuke vodnih usluga. U zgradama gdje postoji više suvlasnika, a pojedinačni vodomjer se ugrađuje na zajedničkim dijelovima nekretnine ili se ugrađuje na posebnom dijelu nekretnine uz nužan građevinski zahvat na zajedničkim dijelovima nekretnine, odluka o ugradnji pojedinačnih vodomjera se donosi prema pravilima o odlučivanju o poslovima redovite uprave iz zakona kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava.

14. Prema odredbi iz čl. 86. ZVDSP poslovi redovite uprave su oni koji se poduzimaju radi redovitog održavanja, uporabe i iskorištavanja stvari za njezinu redovitu svrhu, pod uvjetom da ne izazivaju naročito velike troškove. Zakon ih ne definira pojedinačno, već ih prepušta životnoj i pravnoj praksi, uz pretpostavku da posao koji premašuje okvire redovitog upravljanja zahtijeva drugačiji pristup. U kontekstu suvlasništva, odluke o poslovima redovite uprave donose se većinom glasova prema veličini suvlasničkih dijelova, uz napomenu kako je za poslove izvanredne uprave potrebna suglasnost svih suvlasnika.

15. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 8. srpnja 2024. utvrđena je među strankama nesporna činjenica kako su u posjedu stanova u zgradi položenoj u [adresa], s tim da je tužiteljičin stan na prvom katu, a tuženih u prizemlju objekta i pored njihovih, nema drugih stambenih jedinica. Tužiteljica je kao predmet spora pokazala spremište, odnosno šupu položenu sa sjeveroistočne strane zgrade u koju se pristupa kroz nova bijela plastična vrata, a ključ brave je u posjedu tužene pod 2 koja je omogućila pregled prostorije. U njoj je zatečeno raznih starih stvari, jedan je novi zid izrađen od knauf ploča, a nema brojila za vodu. Također je utvrđeno kako se ispred ulaznih vrata šupe nalaze dvije vodomjerne šahte, od kojih je jedna s priključenom vodovodnom infrastrukturom i brojilom, dok je paralelno uz nju druga cijev koja je zatvorena ventilom i spremna za priključak na javnu mrežu. Ispod druge šahte nalaze se ventili koji su spremni za povezivanje, odnosno izmještanje još dva vodomjera.

16. Pregledom Izvještaja [obrt] od 26. listopada 2023. razvidno je kako je vlasnik ČO **.**.2023. po pozivu tužene NO pristupio licu mjesta i nakon obavljenog pregleda spornog zajedničkog vodomjera utvrdio kako nije bilo nikakvih radova iza vodomjera niti su ugrađeni dodatni ventili. Tvrdi kako se vodomjerna šahta nalazi u šupi i nema vidljivih tragova izvođenja radova, a uočio je kako iz zida prostorije izlazi dio nove privatne vodovodne cijevi tužiteljice MO pripremljene za izmještanje vodomjera i razdvajanje potrošača sa zajedničkog vodomjera. Dodaje kako se ispred objekta nalazi nova vodomjerna šahta u kojoj je spojena vodovodna cijev s priključcima za dva vodomjera, što predstavlja obavljene pripremne radove za izmještanje vodomjera i razdvajanje potrošača MO i NO od strane Vodovoda i odvodnje otoka Visa d.o.o. Komiža.

17. Na okolnost posljednjeg mirnog posjeda predmetne nekretnine i drugih odlučnih činjenica, govorili su svjedoci MOJ i ČO te parnične stranke. Svjedoci BO i ĆO nisu imali detaljnih saznanja o prijeporu, a svjedok KO zna da je zgrada stranaka imala jedno vodovodno brojilo dok tužene nisu izvele radove na adaptaciji stana. Svjedok HO u osnovi ponavlja tužbene navode kako se u spremi ispred dviju drvenih šupa nalazila vodovodna šahta s jednom cijevi, jednim ventilom i jednim brojilom te prepričava saznanja svog sina, tako da je kod donošenja odluke prvenstveno valjalo cijeniti iskaze svjedoka CO i ČO te stranaka.

18. Svjedok CO tvrdi kako je nakon 2019. prvi put stupio u stan tužiteljice 17. ili 18. kolovoza 2023. kada je doputovao s djevojkom i odmah ustanovio kako nema vode, radi čega je otišao tuženicama koje su mu odgovorile kako su zatvorile vodu stanu na katu jer nije plaćen utrošak za prethodno razdoblje. Kako je iskazao spremnost podmiriti dugovanje, s jednom od tuženih je otišao u spremište sa sjeveroistočne strane zgrade gdje mu je otvorila ventil za vodu, a ostatak boravka u [adresa] protekao je bez problema do dana odlaska, kada je u ranim jutarnjim satima ustanovio da ponovno nema vode u stanu. Svjedok ČO tvrdi kako je u listopadu i studenom 2023. po nalogu tužene pod 2 pristupao licu mjesta i izveo radove radi izdvajanja od postojećeg zajedničkog vodovodnog brojila, tako da stan tuženih ima posebno brojilo. Ulazio je u spremište (šupu) koja je bila veće površine, jer nije bila pregrađena zidom od knauf ploča, a u tom prostoru bila je vodovodna šahta s brojilom za oba stana koju u vrijeme očevida nije bilo, stoga zaključuje kako bi se mogla nalaziti iza zida od knauf ploča. Pojašnjava kako nije ništa radio na šahti, već je cijev iz zida prespojio i povezao s vanjskom šahtom i na taj način "zaobišao" dotadašnje zajedničko brojilo, tako da je izveo radove nužne za ugradnju posebnih brojila za vodu koje obavlja javna komunalna služba.

19. Tužiteljica je u iskazu ponovila navode iz tužbe i dodala kako se njezin stan u [adresa] nije koristio od 2019. (od epidemiološke krize Covid-19) do kolovoza 2023., kada je u njemu boravio sin MOJ s prijateljima i kako je u zgradi postojala jedinstvena vodovodna infrastruktura za stanove stranaka, stoga drži kako su tužene mogle isključiti dotok vode njezinom stanu ukoliko su prethodno izvele kakve radove na postojećoj cijevi i brojilu, ali u svakom slučaju bez njezinog znanja i suglasnosti. Tužene navode kako su kontinuirano koristile svoj stan u prizemlju u tijeku ljetnih mjeseci, a tim prigodama nisu viđale nikoga u stanu tužiteljice. Potvrđuju kako im je njezin sin pristupio u kolovozu 2023. radi problema s vodom, a osporavaju da bi one onemogućile dotok. Tužena pod 1 navodi kako je bila ogorčena zbog duga tužiteljice za nepodmirenu isporuku vode u iznosu od 200,00 eura, što je dala do znanja sinu tužiteljice i dopušta mogućnost da mu je zaprijetila zatvaranjem vode u slučaju nepodmirenja tog iznosa, a nakon toga ga odvela do spremišta (šupe) kako bi mu pokazala da je ventil za cijelu zgradu otvoren. Također potvrđuju kako su na vratima stana tužiteljice ostavile obavijest o dugu uz poziv njegovo podmirenje.

20. Na temelju svega iznesenog, a posebno cijeneći iskaze dvaju označenih svjedoka i stranaka, kako svakog pojedinačno, tako i prema njihovoj međusobnoj povezanosti, sud smatra kako je tužiteljica dokazala da joj kao mirnoj posjednici stana na prvom katu zgrade u [adresa] pripada pravo na posjedovnu zaštitu. Naime, prije svega je za navesti kako sud poklanja vjeru iskazu njezinog sina MOJ, jer je potpuno jasan i neproturječan te logički i kronološki uvjerljiv, a ne nalazi dokaza ili razloga sumnjati u njegovu vjerodostojnost, pri čemu je valjalo uzeti u obzir kako tužene i ne osporavaju njegov iskaz o odlučnim činjenicama. Dakle, ne spore razgovor koji su vodile radi problema s dotokom vode u stanu tužiteljice niti osporavaju da su na vrata njezinog stana ostavile pisanu obavijest o dugu za isporučenu vodu. Doduše, negiraju da su svjedoku odgovorile kako su prekinule dotok, ali je prilikom donošenja odluke posebno valjalo cijeniti iskaz tužene pod 2 kada navodi kako je "bila ogorčena zbog duga tužiteljice za nepodmirenu isporuku vode" i "dopušta mogućnost da je svjedoku priprijetila kako će mu onemogućiti dotok vode ukoliko se taj dug ne podmiri u razumnom vremenu". Prema stanju u spisu, a posebno priloženim SMS porukama (listovi 22-30) razvidno je kako su se parnične stranke i prije predmetne tužbe sporile oko korištenja i posjeda spremišta u kojem je bila vodovodna šahta sa zajedničkom cijevi i brojilom, a tužene su očito bile u isključivoj faktičkoj vlasti te prostorije. Slijedom toga, jasno je kako nakon utvrđenog problema s vodom sin tužiteljice nije mogao samostalno pristupiti u spremište, već su mu ulazak i pregled omogućile tužene, kako spominju u svojim iskazima, što znači da im je u tom trenutku zajednička vodovodna infrastruktura i ventil bio dostupan, stoga su bile u mogućnosti i samoinicijativno regulirati dotok vode za stan tužiteljice. Ne upuštajući se u prosudbu tehničke mogućnosti i načina sprječavanja dotoka vode za samo jedan stan u zgradi, sud smatra kako je postupanje tuženih u potpunosti neopravdano, ali "razumljivo" prema svim iznesenim okolnostima. Naime, pored nesuglasica i spora oko spremišta, svakako je valjalo cijeniti kako su zbog nepodmirenog duga za vodu bile i dodatno ogorčene na susjede, stoga očito nisu ostale samo na prijetnji, kako to pokušavaju prikazati, već su doista zatvorile dotok vode stanu na prvom katu. Konačno, ne dovode u sumnju navode o urednom korištenju vode u tijeku boravka svjedoka u [adresa], a nemaju valjanog obrazloženja u odnosu na tvrdnje kako je voda ponovno zatvorena na dan njegovog odlaska s otoka. Kako je već ranije navedeno, sud prihvaća iskaz CO kao životan i logičan pa tako i u dijelu kada spominje da je ostatak boravka u [adresa] protekao bez problema do dana odlaska, jer je iskazanom namjerom podmirenja duga "u razumnom vremenu" očito utjecao na tužene i ishodio nesmetano korištenje vode. S druge strane, i postupanje tuženih je "objašnjivo", budući su nakon obećanog podmirenja duga omogućile dotok vode pa ga nakon nekoliko dana ponovno zatvorile, jer im u međuvremenu ipak nije plaćen iznos od 200,00 eur.

21. U odnosu na svjedoka ČO, za navesti je kako njegov iskaz nije osporen, stoga je jasno kako je postupao po nalogu tuženih i nakon opisanih događaja u kolovozu 2023. izveo radove na do tada jedinstvenom vodovodnom brojilu i izdvajanju posebnog za stan tuženih. Prema njegovim navodima ulazio je u spremište veće površine, jer nije bilo pregrađeno zidom od knauf ploča, a u tom prostoru bila je vodovodna šahta s brojilom za oba stana koje u vrijeme sudskog očevida nije bilo, čime potvrđuje navode tužiteljice. Ove radove "zaobilaženja" zajedničkog brojila stranaka svjedok je izveo bez znanja i suglasnosti tužiteljice, kao što su u korist tuženih izvedeni i radovi pregrađivanja spremišta te premještanja šahte sa zajedničkim brojilom, a prema citiranim odredbama ZVU i ZVDSP, bile su dužne o tome obavijestiti tužiteljicu, jer se radi o poslovima redovite uprave. Osim toga, za njihovo izvođenje propisan je odgovarajući postupak, tako da se prema čl. 12. Općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga Vodovoda i odvodnje otoka Visa d.o.o. Komiža, kao nadležnog komunalnog društva i isporučitelja vodnih usluga, odvajanje vodovodnog priključka za posebni dio iste građevine smatra izvedbom novog priključka, a poslove njegovog premještanja i odvajanja izvodi upravo navedeni isporučitelj vodnih usluga i to na zahtjev vlasnika ili korisnika nekretnine. Kod takvog stanja stvari, tužene su naloženim i izvedenim radovima postupale protupravno te samoinicijativnim i neovlaštenim onemogućavanjem slobodnog dotoka vode, smetale tužiteljičin posjed predmetnog stana u [adresa].

22. U svakom slučaju, tužba je pravodobna, jer je podnesena u zakonom propisanom roku od 30 dana od dana saznanja tužiteljice za svaki pojedini čin smetanja i počinitelje, što i nije bilo sporno, a ima valjano uporište u citiranim odredbama ZVDSP, stoga je osnovan tužbeni zahtjev postavljen radi utvrđenja smetanja posjeda stana tužiteljice, kako zbog onemogućavanja dotoka vode, tako i zbog neovlaštenih radova na odvajanju vodovodnog priključka i brojila. S tim u vezi osnovan je i zahtjev postavljen radi uspostave stanja kakvo je na vodovodnoj infrastrukturi stranaka bilo prije smetanja i zabrane takvog ili sličnog daljnjeg uznemiravanja, radi čega je odlučeno kao u točki I izreke ovog rješenja.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama iz čl. 154. st. 1. i 158. st. 2. ZPP, jer je tužiteljica dio tužbenog zahtjeva povukla nakon udovoljenja tuženih, a u preostalom dijelu uspjela u cijelosti. U skladu s odredbama iz Tbr. 7. toč. 2. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine broj 138/2023, dalje OT) priznata je jednokratna nagrada njezinoj punomoćnici u visini od 250 bodova, odnosno u iznosu od 500,00 eur za četiri radnje (sastav tužbe od 18. rujna 2023., podnesaka od 9. i 14. veljače 2024. te zastupanja na ročištu 8. srpnja 2024.). Također joj je priznat trošak sastava podnesaka od 15. i 16. srpnja i 20. rujna 2024., žalbe od 16. studenog 2024., podnesaka od 23. srpnja i 11. rujna 2025., kao i zastupanja na ročištima održanim 14. studenog 2024., 8. srpnja, 4. rujna i 3. prosinca 2025. u visini od 50 bodova, odnosno u iznosu od 100,00 eur za svaku radnju. Nije priznat sastav podneska od 14. studenog 2024., jer nije bio neophodan pored činjenice da je podnesen radi prilaganja dokaza o spriječenosti pristupa tužiteljice ročištu koje je održano istog dana i da ih je mogao sudu neposredno uručiti njezin nazočni punomoćnik, a podnesak od 29. siječnja 2025. nije priznat jer ne postoji u spisu, već isključivo podnesci od 25. siječnja 2024. i 15. listopada 2025., koji nisu priznati jer nisu bili neophodni za zastupanje tužiteljice. Ovome je za dodati kako rješenje Županijskog suda u Osijeku broj Gž-13/2025-3 od 23. siječnja 2025. nije ukidna odluka o meritumu, već o procesnoj odluci kojom nije dopuštena preinaka tužbe, stoga se postupak proveden nakon drugostupanjskog rješenja ne smatra novim prvostupanjskim postupkom, kako to stoji u zahtjevu za naknadom troška. Na kraju svega je priznati iznos za zastupanje od 1.500,00 eur uvećan za 25% PDV i trošak očevida u zatraženom iznosu od 49,48 eur, što daje 1.924,48 eur, a trošak sudske pristojbe nije priznat, jer je zatražen paušalno, a ne u skladu s odredbom iz čl. 164. st. 2. ZPP prema kojoj je stranka dužna o zahtjevu o naknadi troškova navesti točno određeni iznos za koji traži naknadu. Također nije priznat ni materijalni trošak zastupanja prilikom očevida u [adresa], odnosno prijevoza, smještaja i dnevnice, jer nije bio neophodan pošto je tužiteljica mogla biti stručno i primjereno zastupana po zamjenicima punomoćnika iz odvjetničkih ureda u gradu [adresa] (M ili T), kako je to redovito i uobičajeno u cilju izbjegavanja nepotrebnih troškova punomoćnika s odvjetničkim uredima izvan otoka

24. U skladu s iznesenim, tuženima je naloženo naknaditi trošak tužiteljice u iznosu od 1.924,48 eur sa zatraženom kamatom, koja teče od odnošenja ove odluke, u skladu i na način propisan odredbom iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), kako je odlučeno u točki III izreke rješenja.

Split, 2. veljače 2026.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njegovog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženih