Poslovni broj: R1 Ob-493/2023-19

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Mariu Samardžiću, u pravnoj stvari predlagatelja PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Marti Donkov, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB:84397956623, zastupan po punomoćnici IC, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 02. veljače 2026. godine,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagatelj PC, OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. LC, rođen **.**.1923., živjeli u izvanbračnoj zajednici do njegove smrti 25. veljače 2002.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je dana 16. veljače 2023. podnio ovom sudu prijedlog, ispravljenog i dopunjenog podneskom od 21. ožujka 2023., radi utvrđenja izvanbračne zajednice. Navodi da je nakon smrti prvog (vjenčanog) supruga DC (umro **.**.1989.god) preko zajedničkih prijatelja upoznala sada pok. LC (**.**.1923.- 25.02.2002.god), a s kojim je na adresi [adresa] u [adresa] živjela u zajednici koja je svojim obilježjima i sadržajem odgovarala izvanbračnoj zajednici. Predlagateljica sada ima pravni interes utvrditi postojanje ove zajednice radi povećanja mirovine, obzirom više nije u mogućnosti raditi. Predlaže temeljem odredbe čl.22.st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju donijeti rješenje kojim se utvrđuje status izvanbračne zajednice predlagateljice s pok. LC iz [adresa], radi stjecanja prava na dio mirovine.

2. Protustranka se protivi prijedlogu za utvrđenjem izvanbračne zajednice iz razloga jer izvanbračna zajednica nije mogla postojati prije 14. ožujka 2008. sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 35/08), jer je pok. LC umro prije stupanja na snagu zakonskih izmjena.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu te je proveo dokaz saslušanjem predlagatelja te svjedoka SC, ĐC, NC i RC.

4. Uvidom u izvatke iz matice rođenih za predlagateljicu utvrđeno je da je predlagateljica zaključla brak **.**.1965. sa ŠC, a uvidom u izvadak iz matice rođenih za ŠC utvrđeno je da je isti preminuo **.**.1989. Nakon toga predlagateljica više nije sklapala brak.

5. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za LC utvrđeno je da je sklopio brak **.**.1953. sa ČC, koji je brak prestao razvodom 18. svibnja 1956. Zatim je sklopio brak **.**.1960. sa PCZ, koji brak je prestao njezinom smrću 28. kolovoza 1985., a nakon toga nije sklapao novi brak.

5. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu utvrđeno je da je pok. LC imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od 05. listopada 1966. do smrti 25. veljače 2002., dok je predlagateljica imala prijavljeno prebivalište na istoj adresi od 11. studenoga 2003. pa do 25. kolovoza 2020.

6. Uvidom u priložene fotografije vidljiva su obiteljska druženja bez utvrđenog datuma istih, a uvidom u razglednice iz 1998. utvrđeno je dopisivanje unuka s mora sa bakom i stričekom LC i to na naslovljeno na LC na adresi [adresa].

7. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju i rješenje o naknadno pronađenoj imovini iza pok. LC utvrđeno je da je predlagateljica sudjelovala na ostavinskoj raspravi kao oporučna nasljednica na pravu korištenja grobnog mjesta na Mirogoju.

8. Iz iskaza svjedoka SC proizlazi da je njezin otac ŠC umro 1989. godine, a roditelji su prije toga bili rastavljeni, rastali su se kada sam imala sedam godina. Moja majka i LC upoznali su se preko zajedničkih prijatelja, sredinom 90-ih godina. Oni su zajedno živjeli u [adresa], u [adresa], Tamo su živjeli zajedno do Brankove smrti a majka je i dalje tamo nastavila živjeti. Bila je tamo vrlo često. Izgledali su joj kao par, i LC je njezinu djecu prihvatio kao svoju. Majka i LC su zajednički vodili brigu o kućanstvu, imali su zajedničke mirovine i tako su živjeli. Oni se nisu razdvajali, ali jednom prilikom kada se krečila kuća, majka je LC odvezla na tjedan dana u Osor te je došla po njega i vratila ga. Oni su zajednički dva puta mjesečno išli na izlete, imali su psa i skupa su šetali. LC nije imao djece. Navodi da je kuća na Cresu u Punta Križu bila Brankova. Navodi da je bilo govora o tome da bi se majka i LC vjenčali, ali ona o tome nije puno pričala. U stanu u [adresa], spavali su u zajedničkoj sobi, imali su bračni krevet. Bila je na Brankovom sprovodu. LC je umro misli 2002. godine. Na Brankovom sprovodu sam stajala uz odar, pokraj majke i svoga muža. Kada joj je predočena fotografija sa sprovoda koju je donijela predlagateljica, navodi da je to slikano na Brankovom sprovodu te da se na slici vidi da uz odar stoje njezina majka, ona i njezin muž.

9. Iz iskaza svjedoka ĐC proizlazi da je suprug od SC, kćeri predlagateljice. Bio je u kućanstvu predlagateljice i LC 90-ih godina, a oni su bili zajedno do Brankove smrti 2002. godine. Bili su bliski, odlazili na ručkove, oni bi dolazili k njima, bili su na rođendanima djece. Oni su dobro funkcionirali, znali su otići na izlete, na more, ništa nije bilo neobično, bili su skladni. Predlagateljica i LC ljetovali su u Pakoštanima, na Cresu, Punta Križa. LC je bio smirena osoba, volio je pričati sa nama i sa djecom, djeca su ga voljela, ništa neobično. Bio je na Brankovom sprovodu, i obzirom da je bio sa SC sigurno je stajao kraj punice.

10. Iz iskaza svjedoka NC proizlazi da su susjedi u [adresa], ona tamo živi od rođenja. PC je došla i živjela sa LC prije 2000. godine. Zajedno su živjeli do njegove smrti. PC je nakon Brankove smrti tamo nastavila živjeti. Ona je bila u njihovom kućanstvu kada je LC bio živ. PC je znala šetati psa, a kako je i ona imala psa, upoznali su se. Oni su joj djelovali kao par i kao prijatelji. Znali su odlaziti autom, odlazili su u vikendicu, družili se sa prijateljima, znali su ih vidjeti zajedno. Pokojnog LC zna jer joj je bio susjed. LC ju je upoznao sa PC ali se ne sjeća kako ju je predstavio. Navodi da su znali dolaziti kod njih u stan na kartanje.

11. Iz iskaza svjedoka RC proizlazi da predlagateljicu poznaje preko bratića ĐC i supruge SC. Bio je u kućanstvu predlgateljice i pokojnog LC jer je za njih sa svojim ocem vršio neke radove npr. popravljao ogradu, čempresi su se čupali i sl. Nije bio na Brankovom sprovodu ali nisu bili niti previše bliski. Kada je bio u njihovom kućanstvu izgledalo je kao da zajednički žive, oni su mu djelovali kao muž i žena i nije znao da nisu u braku. Sve su zajednički odlučivali. Pripomagao je prilikom selidbe predlagateljice iz [adresa] i to je bilo prije 5-6 godina.

12. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je LC upoznala kod zajedničkih prijatelja, zajedno su bili pet godina, a zajedno su od 1997. godine. Prije je živjela u [adresa], a 1997. do Brankove smrti 2002. godine živjela je u [adresa], u [adresa]. Prijavila se na njegovu adresu a na toj je adresi živjela još 20 godina nakon njegove smrti. Od njega je naslijedila taj stan. 1965. godine se udala za ŠC, te su se rastali nakon deset godina i to u Zagrebu. On je umro od bolesti u 47. godini života, a rođen je **.**.1943. godine. LC i ona su bili u emotivnoj vezi i voljeli su se. Živjeli su u istom kućanstvu o kojem je ona vodila brigu. Imali su zajedničke financije, a ona je radila sve po kući što je trebalo. Nisu se nikada razdvajali, zajednički su putovali, slavili rođendane. Na njegovom sprovodu stajala je uz odar. LC je plaćao posmrtnu pripomoć dok je ona platila ostale troškove. LC je umro 2002. godine. Bila je naznačena na osmrtnici, kao i na vijencu. LC joj je za života darovnim ugovorom prepisao taj stan u kojem su živjeli. Navodi da se nije vodio ostavinski postupak iza LC. LC nije imao živućih rođaka niti djece.

13. Naime, Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19; 47/20, 49/23, 156/23, dalje:ObZ) u čl. 11. propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

14. Nadalje, Zakonom o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) propisano je, i to u čl. 22., da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U st. 3 istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku. Slično je uređeno i novim Zakonom o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 96/25).

15. U odnosu na tvrdnje protustranke Ustavni sud Republike Hrvatske se u odluci U-III- 5302/23 od 26. veljače 2025. izjasnio da su diskriminatorne odredbe kako izvanbračna zajednica u smislu priznanja obiteljske mirovine nije mogla postojati prije 14. ožujka 2008., a iste odredbe su izbrisane u Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 96/25).

16. Sud je prihvatio iskaze predlagateljice i svjedoka SC, ĐC, NC i RC koji su iskazivali suglasno u bitnim činjenicama, životno logično i uvjerljivo, a isti nisu u suprotnosti sa dokumentacijom koja prileži spisu. Svjedok SC, je kći predlagateljice, ĐC je zet predlagateljice, dok je NC susjeda, dok je RC zetov srodnik te su imali neposrednih saznanja, a osobno nisu zainteresirani za ishod postupka.

17. Iz naprijed provedenih dokaza sud je utvrdio da su predlagateljca i pok. LC živjeli zajedno od najranije 1998., da su živjeli u zajedničkom kućanstvu, bili u ekonomskoj zajednici te se ponašali kao bračni par i provodili vrijeme skupa. Nadalje utvrđeno je da su razglednice s mora pisane 1998. na adresu pok. LC. U ostavinskom postupku iza pok. LC predlagateljica je bila oporučna nasljednica te nije utvrđena izvanbračnom suprugom, ali budući da je pok. LC umro prije stupanja na snagu Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03) kojim je uveden izvanbračni drug kao zakonski nasljednik, to ni nije mogla biti utvrđena zakonskim nasljednikom. Činjenica da su nisu imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi, nije od značaja za rješenje ovog spora obzirom je iz iskaza svjedoka i predlagatelja utvrđeno da su živjeli u zajedničkom kućanstvu na istoj adresi preko tri godine.

18. Sud nije utvrdio da se predlagateljica razvela od ŠC, ali taj brak je ionako prestao njegovom smrću 1989.

19. Iz svega navedenoga sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. LC postojala izvanbračna zajednica odnosno da se radilo o ekonomskoj, emotivnoj i intimnoj zajednici koja odgovara zajednici bračnih drugova i koja je trajala preko tri godine do smrti pok. LC **.**.2002.

20. Slijedom navedenog, a kako je sud iz provedenog dokaznog postupka utvrdio da su predlagateljica i pok. LC bili u izvanbračnoj zajednici koja je neprekinuto trajala do njezine smrti, to je temeljem utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi sud odlučio kao u izreci.

21. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 02. veljače 2026.

Sudac:

Mario Samardžić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pisano u 4 primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. Predlagatelj po punomoćniku

2. Protustranka