REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli-Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-1746/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K A

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to:

Roberta Fabrisa, predsjednika vijeća, Brune Frankovića, člana vijeća i suca izvjestitelja i Biljane Pamić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Marini Mraković, odvjetnici iz Buzeta, protiv tuženice SŽ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima Tomislavu Brajkoviću i Mileni Matošević Brajković, odvjetnicima iz Poreča, radi ukidanja prava stvarne služnosti prolaza, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj: P-649/2024-28 od 30. listopada 2025., na sjednici vijeća od 2. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj: P-649/2024-28 od 30. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„ I. Utvrđuje se prestanak prava stvarne služnosti puta kao prava staze i kolnika širine 2,5 m na k. č. [katastarska čestica] upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužnim nekretninama, u korist k. č. [katastarska čestica] zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasnoj nekretnini, koji put ide pravcem od nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa preko k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] do međe između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] javni put, gdje se spaja s javnim putem na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa se vlasnicima povlastnh nekretnina zabranjuje svaki dalji prolaz preko poslužnih nekretnina u vlasništvu tužitelja.

II. Tužena je dužna trpjeti da se temeljem ove presude ishodi brisanje prava stvarne služnosti puta kao prava staze i kolnika širine 2,5 m sa k. č. [katastarska čestica] upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužnih nekretnina, kao i brisanje tog istog prava sa povlasne nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

III. Nalaže se tuženoj da naknadi tužitelju prouzročeni trošak parničnog postupka, sa zakonskim zateznim kamatama koje na ukupan iznos troškova parničnog postupka teku počev od dana donošenja presude pa do isplate, u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećane za tri postotna poena.“

II Dužna je tužiteljica naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 625,00 eura, u roku 15 dana.“

2. Protiv ove presude žalbu, pravovremeno, podnosi tužiteljica. Žalbu podnosi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava.

Žalbeni je prijedlog da se pobijana presuda preinači na način da se kao osnovan prihvati njezin tužbeni zahtjev ili da se ona ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Sa žalbom tužiteljice postupljeno je sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP ).

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba tužiteljice nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žaliteljice, a pazeći pri tome - dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi parničnog postupka ( čl. 365. ZPP ), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana presuda zakonita i pravilna.

6.1. Prije svega, u ovoj pravnoj stvari valja istaknuti da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, radi čega ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

7. Žalba tužiteljice nije osnovana niti u dijelu u kojem ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje obzirom na to da je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima su stranke temeljile svoje zahtjeve i prigovore, te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama ( čl. 7. i 8. ZPP), pravilno utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, a za što je ovom sudu dao u svemu vrlo jasne i na zakonu osnovane razloge, uvjerljivost kojih nije uspjela umanjiti ni tužiteljica u svojoj žalbi.

8. U ovom postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

9. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi prestanak prava stvarne služnosti puta kao prava staze i kolnika širine 2,5 m na poslužnim nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist povlasne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji put ide pravcem od nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa preko k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] do međe između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] javni put, gdje se spaja s javnim putem na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da se vlasnicima povlastnh nekretnina zabranjuje svaki dalji prolaz preko poslužnih nekretnina u vlasništvu tužiteljicea te da je tuženica dužna trpjeti da se temeljem ove presude ishodi brisanje prava stvarne služnosti puta kao prava staze i kolnika širine 2,5 m sa k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužnih nekretnina, kao i brisanje tog istog prava sa povlasne nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve utemeljeno na odredbi čl.241. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( „ Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZV ).

10. Sud prvog stupnja je nakon ocjene provedenih dokaza ( čl. 8. ZPP), kao neosnovan odbio takav zahtjev tužiteljice zaključujući, u bitnome, da obzirom da je na poslužnim nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], osim tužiteljice kao suvlasnik upisano trgovačko društvo Zlatna d.o.o. Poreč, koje nije stranka u ovom postupku, a da je i na ostalim nekretninama, osim tuženice kao suvlasnica upisana i VŽ, u odnosu na koju je tužba odbačena, to da je zahtjev tužiteljice valjalo kao neosnovan odbiti jer su tužiteljica i trgovačko društvo Zlatna d.o.o. jedinstveni suparničari u odnosu na koje se zbog prirode spornog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svima, pa posljedično tome na strani same tužiteljice nedostaje aktivna procesna legitimacija. Osim toga, sud prvog stupnja zaključuje i da u ovom postupku nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 241. st. 3. ZV, tj. da se vlasnik poslužne nekretnine protivio izvršavanju služnosti, što znači da bi to protivljenje imalo značaj poslova izvanredne uprave ( čl. 41. ZV), a za što je potrebna suglasnost svih suvlasnika, a koja suglasnost u konkretnom slučaju ne postoji jer je na poslužnim nekretninama, osim tuženice, kao suvlasnica upisana i VŽ u ½ dijela, u odnosu na koju je tužba tužiteljice odbačena, sada, pravomoćnim rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj: P-649/2024-24 od 17.03.2025.

11. U ovom postupku, obzirom i na sadržaj tužiteljičine žalbe, nije sporno:

- da je rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj: Z-1978/2021 od 09.02.2021. na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižena stvarna služnost puta kao prava staze i kolnika širine 2,5 m u korist k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to temeljem pravomoćne presude suda prvog stupnja poslovni broj: P-2272/2019- 18 od 20.08.2020.;

- da je na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužnim nekretninama u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja upisano suvlasništvo tužiteljice u ¼ dijela i 93/1000 dijela, trgovačkog društva Zlatne d.o.o. Poreč u 657/1000 dijela;

- da je na k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasnoj nekretnini u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja upisano suvlasništvo tuženice i VŽ svakoj u ½ dijela;

- da je u ovoj pravnoj stvari tužba tužiteljice u odnosu na VŽ odbačena pravomoćnim rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj: P-649/2024-24 od 17.03.2025.

12. Na temelju odredbe čl. 186. st. 1. ZV stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti, dok je odredbom stavka 4. ovog članka propisano da kad je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine; a kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik služnosti koja tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo, odnosno svaki mora propuštati radnje glede poslužne nekretnine koje bi bile suprotne tuđem pravu stvarne služnosti.

12.1. Prema tome, stvarna ili realna služnost pravni je odnos između vlasnika dviju nekretnina, pri čemu je jedna u pravnom položaju povlasnog ili gospodujućeg dobra (praedium dominans), a druga u pravnom položaju poslužnog dobra (praedium serviens). Kod stvarne služnosti uvijek je riječ o dva dobra u vlasništvu različitih osoba, a služnost se osniva u korist svakodobnog vlasnika jednog dobra, a na teret svakodobnog vlasnika drugog dobra. Služnost, njezino izvršavanje ili neizvršavanje, „slijedi“ nekretninu, a ne vlasnika nekretnine. Polazeći od navedenog, stvarne služnosti u pravnoj teoriji smatraju se nedjeljivim pravom. One terete cijelu poslužnu nekretninu i vezane su sa cijelom povlasnom nekretninom pa pojedini suvlasnik ne može osnovati služnost na svom odgovarajućem suvlasničkom dijelu, a niti samostalno trpjeti njeno ukidanje. Prema tome, nedjeljiva je i obveza da se u nečiju korist osnuje i ukine služnost puta jer se služnost ne može osnivati, a niti ukidati na dijelove. Stoga, kada više osoba kao suvlasnici ili suposjednici „dijele“ pravo služnosti, oni imaju jednaka prava (članak 186. stavak 1. ZV), pa posljedično tome u konkretnom slučaju - u sporu za utvrđenje prestanka stvarne služnosti prolaza i provoza ( čl. 241. st. 3. ZV), riječ je o sadržajno nedjeljivoj činidbi u pogledu izvršavanja i prestanka, koje svi ovlaštenici prava imaju jednaka prava. Stoga, u procesnom smislu, riječ je o slučaju iz članka 201. ZPP kada je spor po zakonu ili po prirodi stvari moguće riješiti samo na jednak način prema svakom podnositelju, pa svi subjekti u jednoj stranačkoj ulozi predstavljaju jednu jedinstvenu stranku.

12.2. Dakle, u tužbi radi prestanka i ukidanja te zaštite prava služnosti, kao realnog tereta na tuđoj nekretnini, radi se o pravu koje je nedjeljivo na aktivnoj i pasivnoj strani jer se služnost ne može zasnivati na idealnom dijelu određene nekretnine niti u korist idealnog dijela druge nekretnine ( tako npr. i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: U-III-633/2010. od 22. travnja 2010., rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1974/2008-2 od 6. listopada 2010. i Broj: Rev- x 955/10-2 od 30.listopada 2012.), pa je posljedično tome zahtjev tužiteljice već iz ovog razloga valjalo kao neosnovan odbiti ( nedostatak aktivne i pasivne legitimacije) budući je u ovom postupku, kao što je to i prethodno navedeno ( točka 11. obrazloženja), nesporno utvrđeno da je na poslužnim nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja, osim tužiteljice koja je upisana kao suvlasnica u ¼ dijela i 93/1000 dijela, kao suvlasnik upisano i trgovačkog društva Zlatne d.o.o. Poreč u 657/1000 dijela, a da je i na povlasnoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u z. k. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisano suvlasništvo tuženice i VŽ svakoj u ½ dijela, dakle da ni na aktivnoj, a ni na pasivnoj strani nisu ovom tužbom obuhvaćeni svi suvlasnici, radi čega je i žalbu tužiteljice valjalo ocijeniti u cijelosti neosnovanom.

12.3. Pri tome u odnosu na žalbene navode žaliteljice da je tijekom postupka dostavila izjavu/suglasnost trgovačkog društva Zlatna d.o.o. Poreč da pokrene i vodi postupak ukidanja prava stvarne služnosti na predmetnim nekretninama, valja istaknuti da ta činjenica ne utječe na pravilnost i zakonitost pobijane presude obzirom da taj suvlasnik nije kao tužitelj naznače u ovoj pravnoj stvari, a sve iz prethodno navedenih razloga.

12.4. Osim toga, u odnosu na žalbene navode žaliteljice u dijelu u kojem ukazuje na pravno shvaćanje Županijskog suda u Zagrebu izraženo u rješenju poslovni broj: Gž- 925/2024-2 od 02.04.2024. valja, prije svega, istaknuti da ovaj sud drugog stupnja nije „vezan“ pravnim shvaćanjima drugih županijskih sudova imajući u vidu prethodno navedena pravna shvaćanja Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a i obzirom na činjenicu da je navedeno pravno shvaćanje izraženo u odnosu na nešto drugačija činjenično pravna i materijalno pravna utvrđenja.

12.5. U odnosu na žalbene navode žaliteljice da je za slučaj da je sud prvog stupnja utvrdio nedostatak aktivne procesne legitimacije na njenoj strani tužbu trebalo odbaciti, valja odgovoriti da je prigovor nedostatka aktivne ili pasivne legitimacije materijalno pravni prigovor i da zbog osnovanosti takvog prigovora tužbeni zahtjev treba odbiti, a ne tužbu odbaciti, pa je žalbu tužiteljice valjalo i u ovom dijelu ocijeniti neosnovanom.

13. Slijedom navedenog, kako je sud prvog stupnja u svemu pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, kako je na tako utvrđeno činjenično stanje i pravilno primijenio materijalno pravo i kako pri tome nije počinio one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je kao neosnovanu odbiti žalbu tužiteljice i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP presuditi kao u izreci ove presude.

Pula - Pola, 2. veljača 2026.

Predsjednik vijeća:

Robert Fabris