REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU STALNA SLUŽBA U DARUVARU

Daruvar, Stjepana Radića 27

Poslovni broj: Pp-1330/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, po sucu ovog suda Miri Vrbica, uz sudjelovanje Melite Vocel kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice GG, koju brani Maja Tutnjević Frntić odvjetnica iz Odvjetničkog društva Volić, Ružička & Cabadaj Cafuta iz Garešnice, zbog prekršaja iz čl. 109. st. 2. primjenom čl. 293. st. 1. i čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10- Odluka Ustavnog suda broj U-I-3084/08 i U-I-3419/08, 74/11, 80/13,158/13. Odluka i Rješenje Ustavnog suda RH broj U-I-323/09, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24) pokrenutog izdavanjem obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Daruvar klasa: 211-07/24-4/33643, urbroj: 511-02-07-24-1 od 18. travnja 2024., dana 2. veljače 2026. javno uz objavljivanje

p r e s u d i o  j e

Okrivljenica: GG, kćer G i E rođ. Z, rođena **.**.1971. u [adresa], prebivalište [adresa], trenutno se nalazi na liječenju u psihijatrijskoj bolnici u Popovači, OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin Republike Hrvatske, neudana, bez djece, pismena, završila SSS, umirovljenica sa mjesečnom mirovinom u iznosu od 180,00 eura, vlasnica stana u [adresa], suvlasnica na kući u [adresa], prekršajno osuđivana odlukom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-16097/2023 pravomoćna 29.03.2024. zbog prekršaja iz čl. 199. st. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vodi se drugi prekršajni postupak protiv iste, nije pod istragom, neodlikovana,

kriva je

što je:

I dana 23. ožujka 2024. u 15:30 sati u mjestu Daruvar, Josipa Jelačića 75, prouzročila prometnu nesreću s materijalnom štetom na način da je upravljala osobnim automobilom marke "Audi" reg. oznake [registarska oznaka] ulicom Josipa Jelačića iz smjera mjesta Gornji Daruvar, Podborska ulica u smjeru ulice Ljudevita Gaja (smjer zapad-istok). Dolaskom do ispred kbr. 75, nije držala potreban razmak kada se je kretala iza drugog vozila te je prednjim dijelom svog vozila naletjela na stražnji dio skupa vozila i to osobni automobil marke VW Golf reg. oznake [registarska oznaka], a za koji je bila priključena auto prikolica marke Samogradnja reg. oznake [registarska oznaka], s kojim je u istom smjeru upravljao vlasnik EG, a koji je navedenim skupom vozila usporavao zbog vozila ispred sebe koje je skretalo na prilazni most kbr. 70,

dakle, kao vozač nije držala potreban razmak između svog vozila i vozila ispred sebe, uslijed čega je počinila prometnu nesreću s materijalnom štetom,

čime je počinila prekršaj iz čl. 109. st. 1., a kažnjivo po čl. 109. st. 2. primjenom čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

II istoga dana i na istome mjestu, nakon prometne nesreće samo s materijalnom štetom, pobliže opisane pod točkom I. izreke ove presude napustila mjesto nesreće, a da nije popunila i potpisala Europsko izvješće ili na drugi način s vlasnikom oštećenog vozila razmijenila osobne podatke i podatke o vozilu kojim je prouzročila prometnu nesreću,

dakle, kao vozač vlasniku oštećenog vozila u prometnoj nesreći samo s materijalnom štetom nije ostavila svoje podatke i podatke o vozilu,

čime je počinila prekršaj iz čl. 176. st. 2., kažnjivo po čl.176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

III Na temelju odredbe čl. 109. st. 2. primjenom čl. 293. st. 1. i čl. 176. st. 5 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona okrivljenici GG

utvrđuje se

-za prekršaj pod točkom I. uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona

novčana kazna u iznosu od 80,00 eur (osamdeset eura)

-za prekršaj pod točkom II. uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona

novčana kazna u iznosu od 200,00 eur (dvjesto eura)

te joj se

izriče

ukupna novčana kazna u iznosu od 280,00 eur (dvjesto osamdeset eura)

Okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 60 dana po primitku presude, a ukoliko okrivljenica ne plati izrečenu novčanu kaznu u cijelosti ili djelomice u ostavljenom roku novčana kazna naplatiti će se prisilno temeljem čl.34. Prekršajnog zakona.

Ukoliko okrivljenica u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne (186,67eur), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, temeljem čl.152. st.3. Prekršajnog zakona.

IV Okrivljenici se izriče i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom «B» kategorije u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Mjera počinje teći od izvršnosti presude, temeljem čl. 58. st. 2. Prekršajnog zakona.

V Okrivljenica je dužna u smislu čl.138. st.2. t.2. i 3. Prekršajnog zakona platiti troškove dolaska svjedoka ZG na ročište u iznosu od 4,42 eura, troškove vještačenja u iznosu od 500,00 eura, troškove izrade situacijskog plana u iznosu od 27,00 eur, troškove izrade dokumentacije očevida u iznosu od 16,00 eur i troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eur u roku od 60 dana od primitka ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. PU Bjelovarsko-bilogorska, Policijska postaja Daruvar izdala je obavezni prekršajni nalog klasa: 211-07/24-4/33643, urbroj: 511-02-07-24-1 od 18. travnja 2024., u smislu čl.239. u vezi s čl.234. Prekršajnog zakona radi prekršaja opisanog u izreci ove presude. U povodu prigovora okrivljenice ovaj sud je predmetni obavezni prekršajni nalog stavio izvan snage i nastavio žurni prekršajni postupak.

2. Okrivljenica GG pozvana temeljem čl.171a Prekršajnog zakona da se očituje o optužnom aktu i krivnji za prekršaje koji joj se stavljaju na teret izjavljuje da je razumjela optužni akt i ne osjeća se krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret.

Okrivljenica GG ispitana izjavljuje da je navedenog dana upravljala osobnim automobilom opisanim u optužnom aktu i kretala se iza osobnog automobila za koji je bila priključena prikolica, a prikolica nije bila osvjetljena, ni žmigavac, ni ništa i samo je odjednom stao taj automobil. Kočila je, ali nije uspjela stati i samo je prednjim dijelom dotaknula stražnji dio te prikolice. Nije nastala materijalna šteta ni na prikolici ni na njezinom vozilu. Zaustavila se vozilom, ali nije vidjela vozača tog vozila ispred sebe, ne zna ni da li je ušao ni da li je izišao iz vozila, samo je otišla jer se žurila. Nakon toga otišla je s mjesta događaja, a da vlasniku tog vozila nije ostavila podatke ni o sebi ni o vozilu, nije s njim ni pričala. Prometna nesreća odnosno taj događaj dogodio se je po danu, nije bilo drugih sudionika u prometu, nije bilo svjedoka događaja. Nisu ju tražili naknadu štete za prikolicu.

3. Oštećeni EG ispitan izjavljuje da je navedenog dana upravljao skupom vozila opisanim u optužnom aktu u [adresa] u [adresa] dolje niže od tzv. P i vidio je da vozilo ispred njega skreće u lijevo, pa je usporio odnosno zaustavio se vozilom, a u retrovizoru svog osobnog automobila vidio je da vozač iza njega tj. okrivljenica uopće ne usporava i udarila je svojim vozilom u zadnji dio njegove prikolice. U trenutku prometne nesreće bio je zaustavljen sa skupom vozila. Nakon prometne nesreće izišao je iz vozila i došao je do okrivljenice, ali mu ista tom prilikom ništa nije rekla, rekao joj je da će maknuti svoje vozilo i da ona makne svoje da ne smetaju prometu i da se nagode. Nakon što je sjeo u svoje vozio i maknuo ga s ceste vidio je da je okrivljenica okrenula svoje vozilo i vratila se je u smjeru iz kojeg je došla, a jedino što je uspio vidjeti reg. oznaku i o tome je obavijestio policiju. Okrivljenica je otišla s mjesta događaja, a da njemu nije ostavila podatke ni o sebi, ni o vozilu. U prometnoj nesreći na njegovoj prikolici nastala je materijalna šteta, ali nije još dobio naknadu štete, ali je dokumentaciju predao u osiguravajuće društvo Allianz. Svjedok događaja je vozač vozila koji je skrenuo na prilazni most, a radi koga se je zaustavio, a ne zna kako se zove, ali zna policija. Prometna nesreća dogodila se je po danu, cesta je bila suha, vidljivost i preglednost dobre, gustoća prometa nije bila velika. Nakon prometne nesreće došao je do vozila okrivljenice, ista je i dalje sjedila u vozilu, spustila je prozor na vratima, "bila je nijema" odnosno nije ništa govorila, po njegovoj procjeni "curio" je alkohol iz nje, osjetio je zadah na alkohol. Siguran je da je okrivljenica svojim vozilom udarila u njegovu prikolicu. Još uvijek nije dobio naknadu štete za prikolicu i prikolica je i dalje nepopravljena. Na njegovoj prikolici bila je upaljena signalizacija. Vozilo okrivljenice prvi puta je vidio nakon što je to vozilo udarilo u njegovu prikolicu. Nije mu poznato zašto mu šteta još nije isplaćena, nije dobio nikakav odgovor.

Okrivljenica ima primijetiti na iskaz oštećenog da je bila u alkoholiziranom stanju, otišla je s mjesta događaja nije nikoga vidjela.

4. Sud je u tijeku postupka odredio medicinsko vještačenje okrivljenice, a vještak dr.doc.sc. Domagoj Vidović dao je svoj nalaz i mišljenje u kojem navodi da je okrivljenica GG osoba prosječnih intelektualnih kapaciteta kod koje se može postaviti dijagnoza shizofrenije i ovisnosti o alkoholu. Prema svim raspoloživim podacima ispitaničine mogućnosti razumijevanja vlastitih postupaka i upravljanja svojom voljom bile su smanjene u znatnoj mjeri. Ispunjeni su preduvjeti za izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti sukladno čl. 50. Prekršajnog zakona. Nije nađeno psihopatoloških elemenata koji bi ukazivali na raspravnu nesposobnost.

Vještak Domagoj Vidović ispitan izjavljuje da ostaje kod svog nalaza i mišljenja od 18. ožujka 2025. Po njemu okrivljenica je bila u vrijeme počinjenja djela smanjeno ubrojiva u znatnoj mjeri, ali je raspravno sposobna.

Da je okrivljenica u to vrijeme intenzivno konzumirala alkohol zaključio je po njezinom iskazu, a i iz nalaza alkotestiranja. Ne zna točno da li je za ovaj događaj provedeno alkotestiranje, ali zna sigurno da je za jedan događaj provedeno alkoltestiranje. Dijagnoza ovisnosti o alkoholu nije inicijalno postavljana od njegove strane već se ona od ranije nalazi u medicinskoj dokumentaciji, a i sama ispitanica je afirmirala prekomjernu konzumaciju alkohola uz evidentne štetne posljedice takvog ponašanja. Oboljeli od ovisnosti su vrlo često skloni minimalizirati svoje poteškoće bolesti ovisnosti ali i prema medicinskoj dokumentaciji, ali nažalost i iz fizičkog izgleda je bilo vidljivo dijelom i kognitivnog oštećenja da se kod ispitanice radi o bolesti ovisnosti. Oštećenja koja nastaju uslijed bolesti ovisnosti su dominantno vezana uz labilnost afekta poteškoće s pažnjom i koncentracijom. Kognitivne smetnje koje nastaju u sklopu shizofrenije se više odnose na alogiju i konkretizaciju mišljenja. Smatra da je okrivljenici i dalje potrebno odrediti liječenje od ovisnosti o alkoholu, a s obzirom da je okrivljenica već duže vremena u zdravstvenoj ustanovi postoji mogućnost da se ta mjera i ne izriče. Da je djelo počinjeno pod odlučujućem djelovanjem ovisnosti o alkoholu utvrdio je po tome što je njezino ponašanje bilo determinirano bolešću ovisnosti kada se zabila s automobilom jednom pa drugi puta. Kako okrivljenica boluje od shizofrenije, a to je bolest koja je primarno karakterizirana sumanutim idejama i halucinacijama u fazama dekompenzacije kod takvih bolesnika može se bilježiti i tih simptoma. Kada je napisao da je bila psihotična mislio je da je postojalo tih simptoma, a ti psihotični simptomi mogli su dovesti do takvog ponašanja u konkretnom slučaju. Ispitanica se prvi puta psihijatrijski liječila 1999. pod dijagnozom akutne psihoze, a potom 2000. g. pod istom dijagnozom, potom se liječila 2007. g. pod dijagnozom psihotičnog poremećaja. Prvi puta se dijagnoza shizofrenije postavlja 2024.g. Mora kazati kako je u dokumentaciji iz 2007.g. navedeno kako gospođu treba umiroviti odnosno uputiti na invalidsku komisiju. Osoba koja boluje od akutno psihotičnog poremećaja po definiciji je bolest vrlo kratka. Nije uobičajeno postavljati dijagnozu akutnog psihotičnog poremećaja tri puta jer je jasno kako se nakon drugog pogotovo trećeg psihotičnog šuba kod ispitanice radilo o shizofreniji. Već sama činjenica da se ispitanicu 2007. g. upućuje na invalidsku komisiju govori o razini njezinog psihičkog oštećenja, bez obzira na postavljenu dijagnozu koja je očito bila protektivna. Mišljenja je da se dijagnoza shizofrenije ispitanici mogla minimalno postaviti 2007. godine. Definitivno su 2007. g. bili ispunjeni uvjeti za postavljanje dijagnoze shizofrenije. Nije imao uvid u dokumentaciju pa ne može reći da li je ispitanica od 2007. do 2024. bila pod lijekovima koji bi njezinu bolest držali pod kontrolom. Kada se bolest ne bi liječila tako dugo kod ispitanice bi zasigurno došlo do psihotičnih dekompenzacija, ali jednako tako i do daljnjeg socijalnog, radog i obiteljskog propadanja. Kod ispitanice se bilježi afektivna lediranost odnosno smanjena modulacija afekta.

U ovom predmetu nemamo psihopatologiju psihotične razine koja bi bila pokretač počinjenja prekršajnih djela. Za razliku od toga to je u drugom spisu na koji se odvjetnica poziva odnosno u kaznenom postupku bilo drugačije. Prilikom provođenja vještačenja nije utvrđeno niti jedan psihopatološki elemenat psihotične razine koji bi povezivao neke od počinjenih prekršajnih djela sa psihotičnom psihopatologijom ispitanice. Zaključno, osoba može biti akutno psihotična, a da pri tome počini prekršajna ili kaznena djela koja nisu u direktnoj svezi s njezinom psihotičnom simptomatikom. Ovo primjerice znači da osoba koja je psihotična može zbog toga što je rastresena imati prometnu nesreću sa nepoznatom osobom, ali zbog toga nije neubrojiva. Ukoliko bi se recimo dogodilo da se osoba osobnim automobilom ciljano, namjerno, bez planski automobilom zabije u osobu koja je dio njezine ili njegove psihotične psihopatologije i onda bi ta osoba za to djelo bila neubrojiva. Za ova prekršajna djela ispitanica ne može biti neubrojiva jer niti u jednom trenutku vještačenja nije se dobilo podatka kako bi osoba koja je bila žrtva u ovom prekršajnom predmetu bila sastavni dio njezine psihotične psihopatologije.

Obrana prigovara nalazu vještaka da je djelo počinjeno pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, s obzirom da to ne proizlazi iz dokaza koji prilažu spisu.

5. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid i pročitan je zapisnik o očevidu (stranica broj 8-10), dokumentacija očevida (stranica broj 15-27), situacijski plan (stranica broj 28), izvadak iz prekršajne evidencije (stranica broj 30), nalaz vještaka od 18. ožujka 2025. (stranica broj 41-47), te je ispitan oštećeni EG i vještak Domagoj Vidović.

6. Sud je odbio dokazni prijedlog obrane da sud izvrši uvid u spis ovog suda broj K-440/2024 jer je u tom spisu okrivljenica vještačena i vještak je utvrdio da je okrivljenica neubrojiva jer se radi o vremenskom periodu koji je dosta blizu vremena počinjenja prekršaja, jer se radio prijedlogu koji odugovlači postupak jer je predloženo izvođenje dokaza očigledno usmjereno na znatno odugovlačenje postupka.

7. Sud je odbio dokazni prijedlog obrane da se spoje prkršajni postupci jer se neki prekršajni postupci vode kao žurni postupci (čl. 221. Prekršajnog zakona), a za druge je potrebno provesti glavnu raspravu.

8. Nakon ovako provedenog postupka, ocjenjujući provedene dokaze zasebno i sve dokaze zajedno, te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sud nalazi da je okrivljenica počinila prekršaje koji joj se stavljaju na teret.

9. Sud nije prihvatio obranu okrivljenice za prekršaj pod točkom I. da je navedenog dana upravljala osobnim automobilom opisanim u optužnom aktu i kretala se iza osobnog automobila za koji je bila priključena prikolica, a prikolica nije bila osvjetljena, ni žmigavac, ni ništa i samo je odjednom stao taj automobil. Kočila je, ali nije uspjela stati i samo je prednjim dijelom dotaknula stražnji dio te prikolice. Nije nastala materijalna šteta ni na prikolici ni na njezinom vozilu. Zaustavila se vozilom, ali nije vidjela vozača tog vozila ispred sebe, ne zna ni da li je ušao ni da li je izišao iz vozila, samo je otišla jer se žurila, koja obrana je neuvjerljiva i usmjerena ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, povjerovao je iskazu oštećenog ZG da je navedenog dana upravljao skupom vozila opisanim u optužnom aktu u [adresa] u [adresa] dolje niže od tzv. Daruvarca i vidio je da vozilo ispred njega skreće u lijevo, pa je usporio odnosno zaustavio se vozilom, a u retrovizoru svog osobnog automobila vidio je da vozač iza njega tj. okrivljenica uopće ne usporava i udarila je svojim vozilom u zadnji dio njegove prikolice. U trenutku prometne nesreće bio je zaustavljen sa skupom vozila. Nakon prometne nesreće izišao je iz vozila i došao je do okrivljenice, ali mu ista tom prilikom ništa nije rekla, rekao joj je da će maknuti svoje vozilo i da ona makne svoje da ne smetaju prometu i da se nagode. Nakon što je sjeo u svoje vozio i maknuo ga s ceste vidio je da je okrivljenica okrenula svoje vozilo i vratila se je u smjeru iz kojeg je došla, a jedino što je uspio vidjeti reg. oznaku i o tome je obavijestio policiju, koji je iskazivao jasno, uvjerljivo i detaljno i sukladno drugim provedenim dokazima i sud ne vidi razloga zašto bi isti neosnovano teretio okrivljenicu, uvidom u zapisnik o očevidu (stranica broj 8-10) utvrđeno je da se prometna nesreća dogodila po danu, kolnik je bio suh, na vozilima je nastala materijalna šteta, a vozilo okrivljenice nađeno je u [adresa] u [adresa] na pakriralištu kojom prilikom je na istome napravljen očevid te su na istome pronađena oštećenja na prednjoj strani i trag plave boje, a priključno vozilo oštećenika je plave boje, uvidom u dokumentaciju očevida (stranica broj 15-27) utvrđeno je da je na vozilu okrivljenice i na autoprikolici oštećenog nastala materijalna šteta, uvidom u situacijski plan (stranica broj 28) utvrđeno je da su naznačeni smjerovi kretanja učesnika u nesreći, uvidom u nalaz vještaka od 18. ožujka 2025. (stranica broj 41-47) utvrđeno je da je okrivljenica u vrijeme počinjenja djela bila smanjeno ubrojiva u znatnoj mjeri, ali je raspravno sposobna, iz čega ovaj sud zaključuje da okrivljenica navedenog dana upravljajući vozilom opisanim u optužnom aktu kao vozač nije držala potreban razmak između svog vozila i vozila ispred sebe, uslijed čega je počinila prometnu nesreću s materijalnom štetom, pa ovaj sud smatra dokazanim djelo okrivljenice kako je to opisano u izreci ove presude pod točkom I., a nalazeći u djelu obilježja prekršaja iz citiranog propisa proglasio ju krivom i izrekao joj novčanu kaznu ispod zakonom propisane novčane kazne za taj prekršaj.

1. Sud je u tijeku dokaznog postupka na nedvojben način dokazao odlučne činjenice iz kojih proizlazi da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret jer to proizlazi iz iskaza oštećenoga koji u svom iskazu navodi da je okrivljenica upravljala vozilom i kretala se iza njega, zaustavio se vozilom, a zatim je okrivljenica udarila u prikolicu koja je bila priključena za njegovo vozilo. Na njegovoj prikolici nastala je materijalna šteta. Nakon nesreće došao je do vozila okrivljenice, obratio se istoj, ali ista nije ništa rekla, po njegovoj procjeni bila je pod utjecajem alkohola i otišla je s mjesta nesreće. Iz iskaza same okrivljenice proizlazi da nije ni vidjela vozača tog vozila ispred sebe, žurila se je pa je otišla s mjesta nesreće. Uvidom u zapisnik o očevidu utvrđeno je da je okrivljenica otišla s mjesta događaja, a na njezinom vozilu oštećen je prednji dio i nađen je trag plave boje, a na prikolici drugog učesnika u nesreći nastala su oštećenja na stražnjem dijelu, a prikolica je plave boje. Prometna nesreća dogodila se je po danu i neprihvatljiva je obrana okrivljenice da je samo dotakla prikolicu ispred sebe jer su na njezinom vozilu na prednjem dijelu vidljiva oštećenja koja su proizašla iz udarca koji je okrivljenica morala čuti.

10. Sud nije prihvatio obranu okrivljenice za prekršaj pod točkom II. da je navedenog dana upravljala osobnim automobilom opisanim u optužnom aktu i kretala se iza osobnog automobila za koji je bila priključena prikolica, a prikolica nije bila osvjetljena, ni žmigavac, ni ništa i samo je odjednom stao taj automobil. Kočila je, ali nije uspjela stati i samo je prednjim dijelom dotaknula stražnji dio te prikolice. Nije nastala materijalna šteta ni na prikolici ni na njezinom vozilu. Zaustavila se vozilom, ali nije vidjela vozača tog vozila ispred sebe, ne zna ni da li je ušao ni da li je izišao iz vozila, samo je otišla jer se žurila. Nakon toga otišla je s mjesta događaja, a da vlasniku tog vozila nije ostavila podatke ni o sebi ni o vozilu, nije s njim ni pričala, koja obrana je neuvjerljiva i usmjerena ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, povjerovao je iskazu oštećenog ZG da je navedenog dana upravljao skupom vozila opisanim u optužnom aktu u [adresa] u [adresa] dolje niže od tzv. P i vidio je da vozilo ispred njega skreće u lijevo, pa je usporio odnosno zaustavio se vozilom, a u retrovizoru svog osobnog automobila vidio je da vozač iza njega tj. okrivljenica uopće ne usporava i udarila je svojim vozilom u zadnji dio njegove prikolice. U trenutku prometne nesreće bio je zaustavljen sa skupom vozila. Nakon što je sjeo u svoje vozio i maknuo ga s ceste vidio je da je okrivljenica okrenula svoje vozilo i vratila se je u smjeru iz kojeg je došla, a jedino što je uspio vidjeti reg. oznaku i o tome je obavijestio policiju. Okrivljenica je otišla s mjesta događaja, a da njemu nije ostavila podatke ni o sebi, ni o vozilu, koji je iskazivao jasno, uvjerljivo i detaljno i sukladno drugim provedenim dokazima, uvidom u zapisnik o očevidu (stranica broj 8-10) utvrđeno je da je oštećeni prijavio događaj u 15:37 sati, a očevid je započet u 15:45 sati, a dolaskom na mjesto događaja okrivljenica nije zatečena, uvidom u nalaz vještaka od 18. ožujka 2025. (stranica broj 41-47) utvrđeno je da je okrivljenica u vrijeme počinjenja djela bila smanjeno ubrojiva u znatnoj mjeri, ali je raspravno sposobna, iz čega ovaj sud zaključuje da je okrivljenica nakon prometne nesreće pobliže opisane pod točkom I. izreke ove presude vozilom napustila mjesto prometne nesreće, a da vlasniku oštećenog vozila nije ostavila podatke o sebi niti vozilu kojim je prouzročena prometna nesreća, a što ne iziskuje neki trud, ni vrijeme, pa ovaj sud smatra dokazanim djelo okrivljenice kako je to opisano u izreci ove presude pod točkom II., a nalazeći u djelu obilježja prekršaja iz citiranog propisa proglasio ju krivom i izrekao joj novčanu kaznu ispod najmanje zakonom propisane novčane kazne za taj prekršaj.

11. Pri odmjeravanju novčane kazne okrivljenici za prekršaj pod točkom I. sud je uzeo u obzir kao olakotne okolnosti mala primanja, da je i sama okrivljenica oštećena u prometnoj nesreći, da je bila u znatnoj mjeri smanjeno ubrojiva, a kao otegotnu okolnost da je okrivljenica osuđivana, što je utvrđeno uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije (stranica broj 30-31), pa joj je stoga uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona izrekao novčanu kaznu ispod zakonom propisane novčane kazne za taj prekršaj, držeći da će se i s tako izrečenom novčanom kaznom okrivljenica ubuduće kloniti činjenja takvih ili sličnih prekršaja, te da će se i tako postići svrha kažnjavanja.

12. Pri odmjeravanju novčane kazne okrivljenici za prekršaj pod točkom II. sud je uzeo u obzir kao olakotne okolnosti mala primanja, da je bila u znatnoj mjeri smanjeno ubrojiva, a kao otegotnu okolnost da je okrivljenica osuđivana, što je utvrđeno uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije (stranica broj 30-31), pa joj je stoga uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona izrekao novčanu kaznu ispod najmanje zakonom propisane novčane kazne za taj prekršaj, držeći da će se i s tako izrečenom novčanom kaznom okrivljenica ubuduće kloniti činjenja takvih ili sličnih prekršaja, te da će se i tako postići svrha kažnjavanja, time da je zakonom propisana novčana kazna u iznosu od 390,00 do 920,00 eura.

13. Sud je prihvatio prijedlog tužitelja da se okrivljenici izrekne i zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 6 (šest) mjeseci jer je okrivljenica tom prilikom počinila više prekršaja, okrivljenica je već prekršajno osuđivana, što je utvrđeno uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije (stranica broj 30-31), pa je po mišljenju ovog suda neophodno izreći zaštitnu mjeru i okrivljenicu na određeno vrijeme isključiti iz prometa kako bi se okrivljenica onemogućila da ubuduće čini takve ili slične prekršaje.

14. Odluka o troškovima postupka za okrivljenicu temelji se na odredbi čl.138. st.2. t.2. i 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na troškove dolaska oštećenog na ročište, troškove vješačenja, troškove izrade situacijskog plana, troškove izrade foto dokumentacije i troškove vođenja prekršajnog postupka određene u paušalnom iznosu, u smislu točke I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), a određeni su razmjerno dužini trajanja, složenosti postupka i imovinskim prilikama okrivljenice, a sud je istu obvezao na platež navedenih troškova, jer je ista proglašena krivom.

15. Slijedom izloženog presuđeno je kao u izreci ove presude.

U Daruvaru 2. veljače 2026.

Zapisničar

Sudac

Melita Vocel, v.r.

Mira Vrbica, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena, te je presuda pravomoćna s danom donošenja temeljem čl.244. st.1. Prekršajnog zakona.

DNA:

1. Okrivljenici

2. Branitelju

3. Tužitelju

4. Oštećenom

5. Spis