Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

Poslovni broj: Ovr-6/2026-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji Silviji Maleš, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatski telekom d.d. Zagreb, Radnička cesta 21, OIB 81793146560, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri d.o.o. Zagreb, protiv ovršenika KG vlasnika "Akrap-com", OIB [osobni identifikacijski broj], Rogoznica, Nova IX 44A, kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sanja Conjar, Domagoj Vuković i Anja Perković iz Slavonskog Broda, dana 2. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenom ovrha određenih rješenjima o ovrsi javnog bilježnika Lade Škaričić Sinčić iz Zagreba posl. broj Ovrv-15706/2011 od dana 03.05.2011 i posl.broj Ovrv-20335/11 od dana 26.05.2011. zbog razloga iz čl. 46. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona zbog kojeg je izjavio žalbu.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe

Obrazloženje

1. Dana 09.01.2026. ovršenik je izjavio žalbu nakon proteka roka protiv pravomoćnih rješenja o ovrsi javnog bilježnika Lade Škaričić Sinčić iz Zagreba posl. broj Ovrv-15706/2011 od dana 03.05.2011 i posl.broj Ovrv-20335/11 od dana 26.05.2011. u kojoj ističe prigovor zastare predmetnog potraživanja i predlaže odgodu ovrhe.

2. Dakle, ovršenik pobija javnobilježničko rješenje o ovrsi žalbom iz članka 49. u svezi članka 252. i. stavak 4. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08 dalje: OZ-a) i to iz žalbenog razloga propisanog odredbom članka 46. stavak 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 dalje: OZ-a).

3. Budući da se ovrhovoditelj nije očitovao o žalbi ovršenika, a rješenje o žalbi ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, to je sukladno odredbi članka 51. stavak 1. OZ-a odlučeno kao u točci I izreke.

4. Glede prijedloga za odgodu ovrhe, odredbom članka 61. stavak 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi u cijelosti ili djelomice ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je uz to ispunjena (kumulativno) koja od pretpostavki iz točke 1 do 8 istog članka.

5. Međutim, iako je ovršenik izjavio žalbu iz članka 49. OZ-a, zbog čega je pod točkom I. izreke ovog rješenja upućen u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, čime je ispunjen prvi uvjet za odgodu ovrhe i to onaj iz članka 61. stavak 1. točka 5. OZ-a, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu.

6. Naime, ovršenik kao razlog za odgodu ističe to da bi provedbom ovrhe bila ugrožena egzistencija njega i njegove obitelji.

7. Međutim, iako je neupitna činjenica da je svaka ovrha tegobna za ovršenika i da predstavlja neugodno zadiranje u imovinska prava ovršenika, navedeni razlozi nisu dostatni za utvrđenje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete kakvu zahtijeva odredba članka 61. stavak 1. OZ-a.

8. Jasno je da će provedbom ovrhe imovina ovršenika biti umanjena i da umanjenje imovine uvijek ima negativan učinak na egzistenciju ovršenika. Međutim, kada bi se to smatralo štetom u smislu čl. 61. st. 1. OZ-a, onda se ovrha nikada ne bi mogla provesti, tj. onda ovrhovoditelji nikada ne bi mogli naplatiti svoje potraživanje jer bi u svakoj ovrsi svaki ovršenik tada imao razlog za odgodu ovrhe.

9. Naime, za odluku o prijedlogu za odgodu ovrhe, glede propisanog subjektivnog uvjeta odlučno je pitanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete, dakle, takve štete koja je uzrokovana provedbom ovrhe, a koju ovršenik, u ovom slučaju - slučaju pozitivnog ishoda parničnog postupka radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na koju je upućen, ne bi uopće mogao ili bi teško nadoknadio od ovrhovoditelja u nekom redovnom postupku pred sudom.

10. Dakle, ovršenik mora učiniti vjerojatnom nastanak štete u većem opsegu od one koja nastaje po samom tijeku izvršavanjem dužne obveze, kao i da bi takva šteta bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva, što u ovom slučaju ovršenik nije učinio zbog čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Šibeniku, 2. veljače 2026.

SUTKINJA

Silvija Maleš

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa. Žalba se dostavlja ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DN-a:

- punomoćnicima ovrhovoditelja

- punomoćnicima ovršenika