Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Kapucinski trg 5
Poslovni broj: Pp-2597/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Nadi Šumiga, po nacrtu odluke više sudske savjetnice-specijalistice Ide Labaš, uz sudjelovanje zapisničarke Mire Zagorec, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ČČ iz [adresa], zastupanog po branitelju Bojanu Bacingeru, odvjetniku iz Čakovca, zbog povrede odredbe iz članka 18. st. 1. i dr. Zakona o gospodarenju otpadom (Narodne novine broj: 84/2021 i 142/2023), povodom prigovora okrivljenika na izdani prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije Klasa: 351-01/24-04/436, Urbroj: 443-02-04-13-24-2 od 11. rujna 2024., u redovnom postupku, nakon održane glavne rasprave 29. siječnja 2026. u odsutnosti okrivljenika, branitelja okrivljenika i predstavnika tužitelja, na temelju članka 179. st. 1., 2. i 3. i članka 183. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), 2. veljače 2026. javno objavio i
p r e s u d i o j e
Okrivljeni ČČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1966. u [adresa], od oca Č, s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, vlasnik obrta [obrt], ČČ, vl. ČČ, [adresa], prekršajno nekažnjavan
k r i v j e
I. što je kao fizička osoba – obrtnik 6. rujna 2024. na lokaciji [adresa], 42208 Cestica, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]:
1. odbacio otpad u okoliš i to: otpad ključnog broja otpada 03 01 01 – otpadna kora i drvo u količini od cca 150 m3 i otpad ključnog broja otpada 03 01 04* - iverica i furnir u količini od cca 5 m3, čime je postupio u suprotnosti s odredbom članka 18. st. 1. Zakona o gospodarenju otpadom kojim je propisano da je zabranjeno odbacivanje otpada u okoliš,
2. na otvorenom prostoru nepropisno skladištio pomiješani opasni i neopasni otpad koji je podložan vremenskim uvjetima, tj. ispiranju uslijed oborina i to: otpad ključnog broja otpada 03 01 01 – otpadna kora i drvo u količini cca 150 m3 i otpad ključnog broja otpada 03 01 04* - iverica i furnir u količini od cca 5 m3, pomiješan sa zemljom i koji se nalaze na hrpi visine 2 m, širine cca 3 m i duljine oko 20 m, čime je postupio u suprotnosti s odredbom članka 42. st. 1. Zakona o gospodarenju otpadom, kojim je propisano da je zabranjeno miješanje opasnog otpada s drugim vrstama otpada i s drugim tvarima i materijalima,
II. čime je okrivljenik pod točkom:
1. postupio protivno odredbi članka 18. st. 1. Zakona o gospodarenju otpadom i time počinio djelo prekršaja, kažnjivo po članku 167. st. 1. toč. 4. Zakona o gospodarenju otpadom, kažnjiv po st. 3. istog Zakona,
2. postupio protivno odredbi članka 42. st. 1. Zakona o gospodarenju otpadom i time počinio djelo prekršaja, kažnjivo po članku 167. st. 1. toč. 23. Zakona o gospodarenju otpadom kažnjiv po st. 3. istog Zakona,
radi čega se na temelju članka 38. stavak 2. točka 2. Prekršajnog zakona
OSLOBAĐA OD KAZNE
III. Trošak prekršajnog postupka utvrđen je u iznosu od 26,00 (dvadeset šest) eura, a isti se odnosi na trošak prekršajnog postupka, temelji se na odredbi čl. 139. st. 3. u vezi sa čl. 152. ZKP-a i toč. I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka i dužan ga je uplatiti okrivljenik u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude putem priložene uplatnice.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije izdao je 11. rujna 2024. prekršajni nalog kojim je okrivljenik proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 14.599,50 eura, uz obvezu plaćanja troškova postupka u paušalnom iznosu od 13,27 kuna, a sve zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
Na navedeni prekršajni nalog okrivljenik je pravodobno putem branitelja izjavio prigovor, stoga je prekršajni nalog stavljen izvan snage te je nastavljen redovan prekršajni postupak.
2. Na okolnosti podnijetog optužnog prijedloga u tijeku redovnog postupka zaprimljena je pisana obrana okrivljenika u kojoj isti u bitnom priznaje predmetne prekršaje, međutim iznosi niz pojašnjenja i olakotnih okolnosti koje predlaže da sud uzme u obzir prilikom određivanja vrste i visine kazne. Okrivljenik izražava žaljenje zbog nastale situacije, svjestan je da je došlo do nepravilnog privremenog odlaganja i miješanja otpada, te prihvaća odgovornost za propuste u organizaciji gospodarenja otpadom u konkretnom razdoblju. Iako okrivljenik ne osporava da je u konkretnom slučaju došlo do formalnog prekršaja u pogledu načina privremenog skladištenja otpada na otvorenom prostoru, smatra nužnim radi pravilne i cjelovite percepcije stvarnog činjeničnog stanja jasno razgraničiti stvarnu prirodu otpada koji je bio zatečen na lokaciji, kako se ne bi stekao dojam da se radilo o znatnim količinama opasnog otpada ili o situaciji koja je u stvarnosti predstavljala ozbiljnu i neposrednu prijetnju okolišu. Iz sadržaja zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, priložene fotodokumentacije te dokumentacije o redovitom zbrinjavanju otpada proizlazi da je apsolutno pretežiti i dominantni dio otpada zatečenog na lokaciji bio neopasni drvni otpad, odnosno otpadna kora i drvo razvrstani pod ključnim brojem otpada 03 01 01, kao i ostaci piljenja i obrade trupaca te drveni elementi nastali u redovnom tijeku obavljanja djelatnosti pilane. Riječ je o materijalu koji po svojoj naravi predstavlja biomasu i industrijsko-drveni ostatak, a ne opasan otpad u smislu zakonske definicije, što je u konkretnom slučaju razvidno i iz samog načina nastanka tog otpada, njegove fizičke strukture te uobičajene prakse njegovog daljnjeg oporabljenja ili predaje ovlaštenim oporabiteljima. Količinski gledano, utvrđena količina od približno 150 m³ drvnog otpada višestruko premašuje sve ostale vrste otpada koje su zatečene na lokaciji, pri čemu je njihov udio u ukupnoj masi otpada bio zanemariv u usporedbi s količinom neopasne drvne biomase. Fotodokumentacija zatečenog stanja jasno pokazuje da se radi o homogenoj masi drva i kore, bez prisutnosti vidljivih tekućina, bez rasutih kemikalija ili drugih tvari koje bi mogle ukazivati na postojanje stvarnih opasnih svojstava otpada. Na otpadu nisu bile uočljive karakteristike koje bi upućivale na stvarnu manifestaciju opasnosti u smislu opasnih svojstava otpada, niti su bile prisutne okolnosti koje bi ukazivale na neposredan ili povećan rizik za okoliš ili zdravlje ljudi. Okrivljenik pritom ističe da mu je žao zbog utvrđenih nepravilnosti te izražava iskreno kajanje zbog načina na koji je otpad u konkretnom trenutku bio privremeno skladišten, svjestan da je u tom dijelu postupio protivno propisima. Međutim, naglašava da se ne radi o namjernom zanemarivanju obveza niti o svjesnom ugrožavanju okoliša, već o propustu u organizaciji privremenog skladištenja otpada, u kontekstu redovnog obavljanja djelatnosti i stvaranja znatnih količina neopasnog drvnog otpada. Okrivljenik tijekom dugogodišnjeg obavljanja obrta redovito zbrinjava drvni otpad putem ovlaštenih preuzimatelja, što potvrđuje i priložena dokumentacija o predaji biomase, te do sada nije bio prekršajno sankcioniran zbog sličnih povreda propisa. U tom smislu, okrivljenik moli da se pri ocjeni njegove odgovornosti i odmjeravanju sankcije uvaže sve navedene olakotne okolnosti, osobito činjenica da je pretežita količina otpada bila neopasne naravi, da nisu nastale štetne posljedice po okoliš, da je propust bio kratkotrajan i uklonjiv te da je okrivljenik odmah po inspekcijskom nadzoru poduzeo mjere radi usklađivanja postupanja s važećim propisima. Sve navedeno, uz iskreno izraženo kajanje i spremnost na daljnje zakonito postupanje, opravdava primjenu blaže prekršajnopravne sankcije u skladu sa svrhom kažnjavanja i načelom razmjernosti. U odnosu na otpad koji je u zapisniku inspekcije formalno klasificiran kao opasan, okrivljenik smatra nužnim dodatno pojasniti njegov stvarni opseg, količinu i karakter, kako bi se izbjegao dojam da je na lokaciji bilo riječ o znatnim količinama opasnog otpada ili o situaciji koja bi predstavljala povećani okolišni rizik. Prije svega, kada je riječ o otpadu razvrstanom pod ključnim brojem otpada 03 01 04*, odnosno o iverici i furniru, radi se o manjim količinama ostataka pločastih drvenih materijala nastalih u redovitom procesu obrade drva u okviru djelatnosti pilane. Ukupna količina tog otpada koja je zbrinuta putem ovlaštene osobe iznosi 810 kilograma, što je u potpunosti zanemarivo i neusporedivo u odnosu na približno 150 kubičnih metara neopasnog drvnog otpada zatečenog na lokaciji. Navedeni materijal nije bio rasut niti posebno izdvojen, niti je bio predmet aktivnog ili namjernog odlaganja opasnih tvari, već se nalazio u sklopu postojeće mase drvnog otpada, bez ikakvih obilježja koja bi upućivala na stvarnu ili aktivnu opasnost. Fotodokumentacija zatečenog stanja ne prikazuje nikakve elemente koji bi ukazivali na postojanje rizika za okoliš, već isključivo komade drvenih ploča unutar već formirane drvne mase, bez tragova istjecanja, ispiranja ili kemijske kontaminacije. Jednako tako, u pogledu otpada razvrstanog pod ključnim brojem otpada 15 02 02*, koji se odnosi na apsorbense, filtarske materijale, radne krpe i zaštitnu odjeću onečišćene opasnim tvarima, riječ je o minimalnim količinama u ukupnom iznosu od približno 154 kilograma, nastalim kao uobičajeni prateći otpad redovitog servisiranja i održavanja strojeva. Ti materijali nisu bili rasuti po okolišu niti nekontrolirano odloženi, već su se nalazili u ograničenom i jasno određenom prostoru, odnosno u spremnicima i bačvama, što je vidljivo iz priložene fotodokumentacije. Ne postoji niti jedan dokaz da je u vezi s tim otpadom došlo do istjecanja opasnih tvari, ispiranja uslijed oborina ili onečišćenja tla i podzemnih ili površinskih voda. Posebno je važno istaknuti da se u konkretnom slučaju ne radi o industrijskim kemikalijama, opasnim tekućinama ili toksičnim tvarima koje bi po svojoj prirodi predstavljale povećanu ili dugotrajnu prijetnju okolišu, već o uobičajenom pratećem otpadu koji nastaje u svakodnevnom radu i održavanju strojeva u drvnoj industriji. Okrivljenik iskreno žali zbog propusta u pogledu organizacije i načina privremenog skladištenja navedenog otpada te je svjestan svoje odgovornosti u pogledu poštivanja zakonskih obveza, no istodobno naglašava da se radi o količinski zanemarivim i jasno identificiranim vrstama otpada, bez nastalih štetnih posljedica i bez stvarnog ugrožavanja okoliša. Slijedom navedenog, okrivljenik moli da se i ove okolnosti cijene kao olakotne prilikom ocjene njegove odgovornosti i odmjeravanja sankcije, osobito imajući u vidu razmjernost između formalne povrede propisa i stvarne opasnosti koja je u konkretnom slučaju bila izostala. Ključna činjenica koju je u ovom postupku nužno posebno naglasiti jest da tijekom inspekcijskog nadzora, kao ni tijekom kasnijih ponovnih nadzora, nije utvrđeno postojanje stvarne i konkretne opasnosti za okoliš. Iz sadržaja zapisnika, kao i iz svih pratećih službenih bilješki, nedvojbeno proizlazi da nije utvrđeno onečišćenje tla, onečišćenje površinskih ili podzemnih voda, ispuštanje opasnih tvari u okoliš niti nastanak bilo kakve dugoročne ili trajne štete za okoliš. U tom smislu, i sam inspekcijski nadzor ukazuje da se radi o formalnoj povredi propisa u pogledu načina privremenog skladištenja i razdvajanja otpada, a ne o situaciji koja bi u stvarnosti predstavljala povećani okolišni rizik. Naprotiv, iz rezultata ponovnih nadzora proizlazi da je stanje na predmetnoj lokaciji u cijelosti sanirano, da je otpad uklonjen i zbrinut na propisan način te da je okoliš vraćen u prihvatljivo stanje, bez potrebe za izricanjem dodatnih mjera, zabrana ili dugoročnih ograničenja u obavljanju djelatnosti. Činjenica da nadležno inspekcijsko tijelo nakon provedenih sanacijskih radnji nije utvrdilo daljnje nepravilnosti niti naložilo nove korektivne mjere jasno potvrđuje da u konkretnom slučaju nije bilo riječ o situaciji koja bi zahtijevala pojačanu intervenciju radi zaštite okoliša. Sve navedeno ukazuje da se radilo o organizacijskom i tehničkom propustu u razdvajanju i privremenom skladištenju otpada, koji je bio vremenski ograničen i koji je okrivljenik u kratkom roku u potpunosti otklonio, postupajući savjesno i u suradnji s nadležnim tijelima. Okrivljenik ponovno izražava žaljenje zbog nastale situacije te ističe da je iz ovog događaja izvukao pouku, unaprijedio interne postupke gospodarenja otpadom i osigurao da se sličan propust ubuduće ne ponovi. Slijedom toga, moli da se izostanak stvarne štete za okoliš, pravodobna sanacija i potpuno uklanjanje nepravilnosti cijene kao osobito važne olakotne okolnosti prilikom odmjeravanja prekršajnopravne sankcije, u skladu s načelom razmjernosti i svrhom kažnjavanja. Zbog svega prethodno navedenog, okrivljenik smatra da ovaj predmet nužno treba promatrati u skladu sa stvarnim i utvrđenim činjeničnim stanjem, a ne kroz apstraktnu ili formalnu prizmu „opasnog otpada“ koja ne odgovara stvarnosti konkretnog slučaja. Na predmetnoj lokaciji pretežito se radilo o čistom drvnom otpadu, odnosno biomasi nastaloj u redovitom procesu obrade drva, dok su tokovi otpada koji nose oznaku opasnosti bili količinski manjinski, jasno identificirani i pod stvarnom kontrolom, bez obilježja nekontroliranog ili rizičnog postupanja. Takav odnos količina i naravi otpada jasno proizlazi iz zapisnika inspekcijskog nadzora, priložene fotodokumentacije te dokumentacije o naknadnom zbrinjavanju otpada putem ovlaštenih osoba. Nadalje, iz provedenih nadzora i njihovog ishoda nedvojbeno proizlazi da u konkretnom slučaju nije nastala stvarna šteta za okoliš niti su utvrđene ikakve negativne posljedice koje bi zahtijevale dugoročne mjere, zabrane ili dodatne sanacijske zahvate. Upravo suprotno, potpuno i dokumentirano zbrinjavanje otpada putem ovlaštenih preuzimatelja, kao i činjenica da je stanje u kratkom roku vraćeno u prihvatljivo stanje bez daljnjih intervencija nadležnih tijela, potvrđuju da se radilo o situaciji ograničenog opsega i privremenog karaktera. Svako drukčije tumačenje, koje bi ovaj predmet prikazivalo kao slučaj ozbiljne okolišne ugroze ili značajnog postupanja s opasnim otpadom, dovelo bi do pogrešnog i neopravdanog dojma koji nije potkrijepljen niti količinama zatečenog otpada, niti sadržajem fotodokumentacije, niti konačnim ishodom inspekcijskog postupanja. Stoga okrivljenik moli da se prilikom pravne ocjene i odmjeravanja sankcije uvaži realna priroda i razmjeri utvrđenog prekršaja, uz poštivanje načela razmjernosti i individualizacije sankcije, imajući u vidu da je cilj prekršajnog postupka prevencija budućih povreda propisa, a ne kažnjavanje koje bi bilo u očitom nerazmjeru sa stvarnim okolnostima konkretnog slučaja. Nakon provedenog inspekcijskog nadzora i zaprimanja rješenja nadležnog inspekcijskog tijela, okrivljenik je bez ikakvog odgađanja pristupio potpunom i sveobuhvatnom otklanjanju utvrđenih nepravilnosti, postupajući savjesno, odgovorno i u cijelosti u skladu s naloženim mjerama. Okrivljenik je uklonio sav nepropisno odložen otpad s predmetnih katastarskih čestica, uključujući miješani građevinski otpad, apsorbense i filtarske materijale, ivericu i furnir koji su formalno klasificirani kao opasni otpad, kao i otpadnu koru i drvo, čime je u potpunosti sanirano zatečeno stanje na lokaciji. Sav uklonjeni otpad predan je isključivo ovlaštenim osobama za gospodarenje otpadom, uz uredno vođenu i priloženu prateću dokumentaciju, uključujući račune, obrasce o praćenju otpada i vagarske listove, čime je osigurana potpuna sljedivost i zakonitost postupanja s otpadom. Rješenja inspekcije izvršena su u cijelosti i unutar propisanih rokova, što je izrijekom potvrđeno zapisnicima o ponovnom inspekcijskom nadzoru. U tim zapisnicima nadležno tijelo je nedvosmisleno konstatiralo da je izvršen povrat u prijašnje stanje, da su svi otpadni materijali uklonjeni s lokacije te da su provedene i dodatne tehničke mjere, uključujući osiguranje vodonepropusnosti i rješavanje pitanja sanitarno-tehničke infrastrukture. Posebno je važno istaknuti da okrivljenik nije imao primjedbi na nalaze ponovnog nadzora, budući da su sve utvrđene nepravilnosti u cijelosti otklonjene, a stanje na lokaciji usklađeno s važećim propisima. Priložena fotodokumentacija jasno i nedvojbeno prikazuje razliku između zatečenog stanja u trenutku prvog nadzora i stanja nakon provedene sanacije, iz koje je razvidno da je okoliš doveden u uređeno, stabilno i sigurno stanje, bez ikakvog daljnjeg rizika za okoliš, tlo ili vode. Okrivljenik ovim putem ponovno izražava žaljenje zbog nastale situacije te ističe da je odmah po utvrđivanju nepravilnosti poduzeo sve potrebne mjere kako bi ih u potpunosti uklonio, što jasno ukazuje na njegovu svijest o važnosti zakonitog postupanja i zaštite okoliša. Slijedom navedenog, okrivljenik moli da se njegovo pravodobno, potpuno i dokumentirano postupanje nakon nadzora cijeni kao osobito značajna olakotna okolnost prilikom donošenja odluke u ovom prekršajnom postupku, u skladu sa svrhom kažnjavanja i načelom razmjernosti. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini prekršajnopravne sankcije, sud je sukladno članku 36. Prekršajnog zakona dužan cijeniti sve okolnosti koje utječu na odmjeravanje kazne, a osobito stupanj krivnje, opasnost djela, ponašanje počinitelja nakon počinjenja prekršaja te njegove osobne i gospodarske prilike. U konkretnom slučaju, na strani okrivljenika postoji niz izraženih i višestrukih olakotnih okolnosti koje bitno umanjuju težinu počinjenog prekršaja i koje opravdavaju primjenu blaže sankcije. Prije svega, okrivljenik je prekršaj u cijelosti priznao te je od samog početka postupka pokazao potpuno suradničko i odgovorno ponašanje prema nadležnim tijelima. Inspekcijski nadzor nije osporavao, zapisnike je potpisao bez ikakvih primjedbi, a svu zatraženu dokumentaciju dostavio je pravodobno i uredno. Takvo postupanje jasno ukazuje na visok stupanj svijesti o važnosti poštivanja propisa te na odgovoran odnos prema pravnom poretku i tijelima nadzora, što se u sudskoj praksi redovito cijeni kao značajna olakotna okolnost. Nadalje, posljedice utvrđenog prekršaja u potpunosti su i bez ikakvog odgađanja otklonjene. Odmah po provedenom nadzoru i zaprimljenim rješenjima inspekcije, okrivljenik je pristupio potpunoj sanaciji stanja, uklonio sav zatečeni otpad s lokacije te isti predao isključivo ovlaštenim osobama, uz potpunu, provjerljivu i urednu prateću dokumentaciju. Izvršenje naloženih mjera potvrđeno je i ponovnim inspekcijskim nadzorima, pri čemu nisu utvrđene nikakve daljnje nepravilnosti. Time je svrha zaštite okoliša u konkretnom slučaju u cijelosti ostvarena, i to bez potrebe za primjenom prisilnih mjera ili dodatnih intervencija. Osobito je važno naglasiti da u ovom slučaju nisu nastupile nikakve štetne posljedice. Nije utvrđeno onečišćenje tla, površinskih ili podzemnih voda niti okoliša u cjelini, niti je zabilježena bilo kakva konkretna ugroza zaštićenih dobara. Cijeli događaj ostao je u okvirima formalnog propusta u načinu privremenog skladištenja i razdvajanja otpada, bez stvarne materijalne štete, dugoročnih posljedica ili trajnog okolišnog rizika. Dodatno, narav otpada koji je činio pretežiti dio zatečenih količina bila je neopasna, budući da se radilo o drvnoj biomasi, odnosno otpadnoj kori, drvu i drugim drvnim ostacima nastalim u redovitom procesu pilanske proizvodnje. Manjinske količine otpada koje su formalno razvrstane pod ključevima s oznakom opasnosti bile su količinski zanemarive, jasno identificirane i odmah zakonito zbrinute, bez ikakvih stvarnih svojstava ili manifestacija koje bi upućivale na povećanu opasnost za okoliš. Ukupni činjenični supstrat stoga ne opravdava percepciju ozbiljne okolišne ugroze, već potvrđuje da se radilo o situaciji ograničenog opsega i minimalne opasnosti. Sukladno načelu individualizacije sankcije i svrsi kažnjavanja, predlaže se da sud kao izrazito relevantne olakotne okolnosti uvaži dosadašnje uredno i zakonito poslovanje okrivljenog obrta. Naime, obrt kontinuirano posluje od 1986. godine bez ikakvih prekršajnih sankcija ili utvrđenih nepravilnosti u radu. Poslovanje je stabilno i uredno, što potvrđuje činjenica da obrt zapošljava približno 30 radnika kojima se plaće isplaćuju redovito, bez zastoja ili sporova, te da obrt uredno ispunjava sve porezne, doprinosne i druge javnopravne obveze, pri čemu nema nikakvih dugovanja prema državi, zaposlenicima ili trećima. Riječ je, dakle, o pravnom subjektu koji dugi niz desetljeća demonstrira visok stupanj pravne pouzdanosti, financijske urednosti i društvene odgovornosti. Sve navedeno, zajedno s nepostojanjem ranije kažnjavanosti i s kontinuiranim urednim podmirivanjem obveza, snažno govori u prilog zaključku da je eventualni propust (ako bi se uopće utvrdio) izoliran, nenamjeran i bez opasnosti ponavljanja, zbog čega se predlaže izreći najblažu raspoloživu mjeru (po mogućnosti opomenu) ili kaznu pri samoj zakonskoj mjeri minimuma. Dodatno, kao olakotnu okolnost valja uzeti u obzir i činjenicu da okrivljenikov obrt ima značajne financijske obveze koje redovito podmiruje. Naime, obrt je korisnik poslovnog kredita koji otplaćuje u iznosu od približno 3.000,00 eura mjesečno. Taj teret već sada predstavlja znatno financijsko opterećenje, a dodatno nametanje novčanih sankcija, osobito kada se uzmu u obzir dosadašnje potpuno uredno i zakonito poslovanje, predstavljalo bi nerazmjerno i nepotrebno otežavanje poslovanja, s mogućim negativnim posljedicama na uredno izvršavanje obveza prema vjerovnicima i zaposlenicima. Upravo iz tih razloga svrha kažnjavanja može se postići i bez izricanja stroge novčane kazne, odnosno blažom mjerom, čime bi se istodobno sačuvala i socijalna sigurnost radnika koji ovise o stabilnosti poslovanja obrta. Sve navedene okolnosti snažno upućuju na zaključak da je stupanj krivnje okrivljenika nizak, da je opasnost djela minimalna te da ne postoji nikakva realna opasnost od ponavljanja prekršaja, zbog čega bi izricanje stroge novčane kazne bilo u očitom nerazmjeru sa stvarnim okolnostima konkretnog slučaja. Prema temeljnim načelima prekršajnog prava, a osobito sukladno članku 32. i članku 36. Prekršajnog zakona, svrha prekršajnopravnog kažnjavanja nije puka represija niti automatsko izricanje novčane kazne u visokom iznosu, već postizanje specijalne i generalne prevencije, jačanje pravne svijesti počinitelja i šire zajednice te izražavanje društvenog prijekora na način koji je razmjeran stvarnoj težini konkretnog prekršaja. U tom smislu, sankcija mora biti individualizirana i prilagođena okolnostima svakog pojedinog slučaja, a ne temeljena isključivo na apstraktnoj zakonskoj kvalifikaciji djela. U konkretnom predmetu, svrha prekršajnopravne reakcije već je u cijelosti ostvarena. Okrivljenik je odmah uvidio i priznao propust, u potpunosti je surađivao s nadležnim tijelima, nepravilnosti su bez odgode uklonjene, okoliš je saniran i vraćen u prihvatljivo stanje, a poslovanje je u cijelosti usklađeno s važećim propisima. Time su ciljevi zaštite okoliša i prevencije budućih povreda propisa postignuti bez potrebe za primjenom represivnih mjera. Izricanje stroge novčane kazne u punom ili približno punom zakonskom iznosu, unatoč svim navedenim okolnostima, bilo bi nerazmjerno stvarnoj težini počinjenog djela i ne bi pridonijelo ostvarenju svrhe kažnjavanja. Takva sankcija imala bi isključivo represivan učinak, nesrazmjeran niskom stupnju opasnosti djela, izostanku štetnih posljedica i odgovornom ponašanju okrivljenika nakon počinjenja prekršaja. Načelo razmjernosti zahtijeva da intenzitet sankcije odgovara realnom intenzitetu povrede zaštićenog dobra, a ne apstraktnom potencijalu opasnosti koji u konkretnom slučaju nije ostvaren. U situaciji u kojoj se radi o pretežito neopasnom materijalu, bez ikakvih štetnih posljedica po okoliš, uz potpunu, dobrovoljnu i dokumentiranu sanaciju, primjena najstrožih sankcija bila bi u suprotnosti s temeljnim načelima prekršajnog prava. Slijedom svega navedenog, okrivljenik predlaže da sud, uvažavajući sve opisane olakotne okolnosti te primjenjujući načelo razmjernosti i svrhu prekršajnopravnog sankcioniranja, primarno razmotri primjenu instituta beznačajnog prekršaja iz članka 24.a Prekršajnog zakona. Ako sud ocijeni da u konkretnom slučaju nema mjesta takvoj primjeni, okrivljenik predlaže da se supsidijarno izrekne opomena kao mjera upozorenja, koja bi u potpunosti ispunila svrhu kažnjavanja. Krajnje supsidijarno, u slučaju da sud ipak smatra nužnim izreći novčanu kaznu, predlaže se da se ista odmjeri pri samom zakonskom minimumu, uz maksimalno uvažavanje ponašanja okrivljenika nakon počinjenja prekršaja, izostanka štetnih posljedica i svih drugih olakotnih okolnosti. Takva odluka bila bi u potpunosti usklađena s načelima individualizacije sankcije, razmjernosti i svrhe prekršajnopravnog kažnjavanja te bi u konkretnom slučaju predstavljala pravičnu, zakonitu i svrhovitu reakciju na utvrđeni prekršaj. Slijedom svega navedenog, okrivljenik predlaže da sud, primjenom članka 36. i članka 39. Prekršajnog zakona te uz uvažavanje iznimno izraženih olakotnih okolnosti na njegovoj strani, novčanu kaznu maksimalno ublaži, odnosno izrekne najblažu zakonom dopuštenu sankciju koja će ispuniti svrhu kažnjavanja, ali neće imati pretjerano represivan učinak.
3. U tijeku postupka izvršen je uvid i pročitano je: zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 6. rujna 2024. s fotografijama, pisana obrana s prilozima te izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije na ime okrivljenika od 27. ožujka 2025.
4. Na temelju provedenog postupka, analizirajući i ocjenjujući navode iz pisane obrane okrivljenika te uvidom i čitanjem u spis podnijetih materijalnih dokaza, pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi, nedvojbeno proizlazi zaključak da su u ponašanju okrivljenika ostvareni svi bitni elementi obilježja prekršaja za koji se tereti.
5. Odlučne činjenice za koje se okrivljenik tereti nalaze se dokazane na temelju jasnih i izričitih navoda okrivljenika iznijetih u pisanoj obrani, a kojim navodima sud nije imao razloga ne povjerovati jer se navodi iz njegove obrane međusobno podudaraju i nadopunjuju s podnijetim u spis materijalnim dokazima – zapisnikom o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 6. rujna 2024. s priloženim fotografijama te dokumentacijom priloženom uz pisanu obranu.
6. Okolnosti koje okrivljenik iznosi u pisanoj obrani, posebice navodeći okolnosti pod kojima je došlo do počinjenja prekršaja, ne mogu se u potpunosti prihvatiti te iznijete okolnosti ne mogu okrivljenika opravdati za protupravno ponašanje u mjeri da se isti ne proglasi prekršajno odgovornim i krivim za utvrđene propuste jer mu iskazane okolnosti ne daju za pravo da protupravno postupa budući da je bio dužan postupiti sukladno članku 18. st. 1. Zakona o gospodarenju otpadom u kojem je decidirano propisano da je zabranjeno odbacivanje otpada u okoliš, za koji prekršaj je za fizičku osobu - obrtnika stavkom 3. istog Zakona propisana novčana kazna od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, a koji prekršaj je opisan u točki I./1. izreke ove presude.
7. Budući da je okrivljenik postupio suprotno članku 42. st. 1. Zakona o gospodarenju otpadom na način decidirano opisan u točki I./2. izreke ove presude, a kojim je propisano da je zabranjeno miješanje opasnog otpada s drugim vrstama opasnog otpada, s drugim vrstama otpada, i s drugim tvarima ili materijalima, pri čemu miješanje uključuje i razrjeđivanje opasnih tvari, protupravno ponašanje okrivljenika rezultat je njegove krivnje, a time i terećeni prekršaj iz članka 167. st. 1. toč. 23. Zakona o gospodarenju otpadom za koji prekršaj je stavkom 3. istog Zakona za fizičku osobu – obrtnika propisana novčana kazna od 10.000,00 do 100.000,00 kuna.
8. Prilikom donošenja odluke o vrsti i visini prekršajne sankcije sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela i svrhu kažnjavanja, te je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona, pa je tako okrivljeniku olakotnim cijenio činjenicu što isti dosada nije prekršajno kažnjavan, priznanje prekršaja kojim je doprinijeto bržem i ekonomičnijem okončanju prekršajnog postupka, da u konkretnom slučaju radi počinjenja predmetnog prekršaja nisu nastupile štetne posljedice, a osobito pak da je okrivljenik ispravio uočeni propust u danom roku, dok osobito otegotnih okolnosti na strani okrivljenih sud nije našao.
Obzirom na propisane kazne, te nađene olakotne okolnosti na strani okrivljenika i u izostanku otegotnih okolnosti, sud je okrivljenika primjenom članka 38. stavak 2. točka 2. Prekršajnog zakona oslobodio od kazne jer je ocijenio da budući da su otklonjeni nedostaci zbog kojeg je bio i pokrenut ovaj prekršajni postupak, radi ostvarenja svrhe kažnjavanja, kažnjavanje okrivljenika u konkretnom slučaju nije potrebno.
9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. . 3. u vezi čl. . 1. Prekršajnog zakona, u svezi s čl. 152. ZKP-a i toč. I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka te su isti odmjereni u paušalnom iznosu srazmjerno složenosti postupka.
U Varaždinu 2. veljače 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Mira Zagorec, v.r.
Nada Šumiga, v.r.
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica-specijalistica
Ida Labaš
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana po primitku presude Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu u dva istovjetna primjerka pismeno putem ovog suda i ne podliježe pristojbi.
Presudu dostaviti:
1. okrivljeniku: ČČ, [adresa]
2. branitelju: Bojan Bacinger, odvjetnik iz Čakovca, Ulica Kalmana Mesarića 1
3. tužitelju: Državni inspektorat, Služba za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, Varaždin, Kratka 1
4. za spis
