REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
STALNA SLUŽBA U SINJU
Broj: P-3147/2024
Petrovac 3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu tog suda Željku Gusiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: NĆ pok.N,
OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici KĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnici u
Sinju, protiv tuženika: 1. NĆA, nepoznata boravišta, 2. CĆ pok.PĆ, nepoznata boravišta, 3.Čovo PĆ pok.PĆ, [adresa], 4. AĆ pok.PĆ, nepoznata boravišta, 5. MĆ ud.Marka, Sinj, F.Grabovca 79, 6. EĆ pok.Marka, Sinj, F.Grabovca 79, 7. GĆ ud.CĆ, nepoznata boravišta, 8. FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 9. FĆ K, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 10. FĆ C, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 11. LĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 12. ZĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],13. ČĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, dana, 02. veljače 2026.
r i j e š i o j e :
Tužba se odbacuje i ukidaju sve provedene radnje u postupku.
Obrazloženje
1. Tužitelj je ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva.
2. Tužbeni zahtjev glasi: " Utvrđuje se da je tužitelj NĆ pok.N, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik - novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 1350 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a sve kako je prikazano na skici izmjere oznake 2024- 73, izrađene od strane Mjernica j.d.o.o. [adresa], po ovlaštenom geodetu BĆ, u kolovozu 2024, - novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 2433 m2, koja je nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a sve kako je prikazano na skici izmjere oznake 2024-73, izrađene od strane Mjernica j.d.o.o. [adresa], po ovlaštenom geodetu BĆ, u kolovozu 2024, koje skice čine sastavni dio presude, pa je slijedom toga tužitelj ovlašten na temelju ove presude u zemljišnoj knjizi Naslovljenog suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama na svoje ime, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženika odnosno njihovih prednika.
3. Provjerom kroz JRO MUP RH, prema podacima koje je dostavio tužitelji u tužbi i uz tužbu za tuženike, te na prijedlog tužitelja u tužbi, je utvrđeno da je tuženik AĆ pok. PĆ iz [adresa] umro **.**.1991. godine, dakle, prije podnošenja tužbe u ovom predmetu koja je podnesena dana, 2827. kolovoza 2024. godine.
4. Odredbom čl. 83. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977., 36/1977., 36/1980., 6/1980., 69/1982., 43/1982., 58/1984., 74/1987., 57/1989., 20/1990.,27/1990., 35/1991., "Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023 – u nastavku: ZPP) je propisano: "Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvat će tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili će poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku."
5. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (5/21) održanoj dana, 05. srpnja 2021. godine (Su-IV-16/2021-14) zauzeto je pravno shvaćanje koje glasi: „Ako je tužba podnesena protiv umrle fizičke osobe ili pravne osobe koja je prestala postojati riječ je o neotklonjivom nedostatku iz čl. 83. st. 5. ZPP zbog kojeg tužbu treba odbaciti (i ukinuti provedene radnje u postupku).“
6. U tužbi tužitelj zahtijeva da ga se utvrdi vlasnikom realnog dijela novoformiranih nekretnina, a tuženici koji su umrli prije podnošenja tužbe su upisani kao suvlasnici tih nekretnina, što proizlazi iz dostavljenog zemljišnoknjižnog izvatka dostavljenog uz tužbu, navoda iz tužbe, te provjere kroz zemljišne knjige.
7. Naime, tuženik PĆ pok. PĆ je upisan na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za suvlasnički dio: 10/140 dijela, te na katastarskoj čestici [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za suvlasnički dio 10/140, od čijih realnih dijelova su nastale novoformirane nekretnine č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i 854/20 K. O. [katastarska općina], kako je prikazano na skici lica mjesta izrađenoj od strane Mjernica j. d. o. o. [adresa] u kolovozu 2024., a koja je priložena uz tužbu i koje su novoformirane nekretnine prema tužbenom zahtjevu predmet spora.
8. Suparničarstvo je u pravilu fakultativna procesno pravna kategorija. No, u konkretnom slučaju riječ je o posebnom tipu suparničarstva tzv. nužnom, kod kojeg tužiteljica mora tužbom obuhvatiti sve subjekte koji su sudionici određenog materijalno pravnog odnosa. Za istaknuti je kako se nužno suparničarstvo u ZPP-u izričito ne spominje, ali je poznato u pravnoj doktrini i sudskoj praksi. Glavna razlika između jedinstvenog i nužnog suparničarstva jest ta što kod nužnog svi sudionici određenog materijalnopravnog odnosa moraju biti obuhvaćeni tužbom. U suprotnom bi postojala procesnopravna smetnja za postupanje po tužbi i vođenje parnice. Konkretno, ako tužitelj ne bi obuhvatio tužbom sve one koji tek zajedno čine jednu pasivnu stranku, tužbu bi u konačnici trebalo odbaciti. Inače, nužni suparničari u procesnom smislu imaju položaj jedinstvenih suparničara, te se smatraju kao jedna parnična stranka. U takvom obliku suparničarstva presuda mora obuhvatiti sve suparničare na jednak način, jer se odlučuje o pravima i obvezama koje su međusobno povezane i nedjeljive. Smrt pojedinog suparničara prije podnošenja tužbe predstavlja proces ni nedostatak koji se ne može otkloniti samo djelomičnim odbacivanjem tužbe, već utječe na valjanost postupka u cijelosti.
9. S obzirom da je sud utvrdio da se suvlasnici upisani u zemljišne knjige smatraju jedinstvenim i nužnim suparničarima, budući da imaju zajednički pravni interes u predmetu koji se odnosi na sporne nekretnine, odluka suda mora se odnositi na sve suvlasnike, jer bi presuda donesena samo prema nekima od njih mogla utjecati na prava ostalih, čime bi bila povrijeđena načela pravne sigurnosti i jedinstvenosti presude.
10. U tom kontekstu, ovaj sud posebno ističe da je nužno poštovati pravo na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/1990., 135/1997., 113/2000., 28/2001., 76/2010., 5/2014.) i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06.,13/17. i 6/24.) koje uključuje pravo stranaka na zakonit i pravičan postupak pred neovisnim i nepristranim sudom. Odluka koja bi se odnosila samo na dio nužnih suparničara, dok bi ostali bili isključeni zbog procesnih nedostataka, dovela bi do pravne nesigurnosti, neujednačenih pravnih učinaka i potencijalne povrede prava na pristup sudu i jednakost oružja. Načelo pravne sigurnosti, kao temelj vladavine prava, zahtijeva da sudske odluke budu jasne, predvidive i da ne dovode do pravne neizvjesnosti za stranke u postupku. U slučaju jedinstvenog suparničarstva, to znači da se postupak mora voditi protiv svih nužnih suparničara istovremeno, kako bi se osigurala jedinstvena i učinkovita pravna zaštita.
11. S obzirom da je predmet tužbenog zahtjeva utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine u odnosu na tuženike kao idealne suvlasnike, zaključak ovog suda o tome da su ovdje svi tuženi u položaju jedinstvenih i nužnih suparničara je u skladu sa pravnim shvaćanjem zauzetim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 15. lipnja 2018. (Su-IV-148/2018) i iz kojeg slijedi da se odluka o vlasništvu realnog dijela nekretnine odnosi na sve suvlasnike te nekretnine kao jedinstvene i nužne suparničare.
12. Dakle, s obzirom da tužitelji u konkretnom slučaju tužbenim zahtjevom traže utvrđenje prava vlasništva na točno određenim realnim dijelovima predmetnih nekretnina, tada su svi suvlasnici predmetne nekretnine nužni suparničari i kao takvi moraju biti obuhvaćeni tužbom.
13. Kako je navedeni tuženik umro prije podnošenja tužbe, a tužba se u ovom slučaju ne može odbaciti samo u odnosu na ovog tuženika zbog njegovog položaja jedinstvenog suparničara odlučeno je kao u izreci (takav stav su zauzeli: Županijski sud u Zagrebu, posl. br. Gž-1343/2023-2 od 18. travnja 2024., Županijski sud u Velikoj Gorici, posl. br. Gž-403/2023-2 od 25. travnja 2023. i Županijski sud u Zagrebu, posl. br. Gž-2072/2024-4 od 19. srpnja 2024.).
14. Takva je i ustaljena sudska praksa primjerice izražena u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl. br. Revd-2344/2025-2 od , 23. srpnja 2025 koja glasi: " 4. Prema ocjeni vijeća riječ je o pravnom pitanju u pogledu kojeg pobijano rješenje ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i zauzetom pravnom shvaćanju koje je izraženo na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. srpnja 2021. broj Su-IV-16/2021-14, a koje glasi: „Ako je tužba podnesena protiv umrle fizičke osobe ili pravne osobe koja je prestala postojati riječ je o neotklonjivom nedostatku iz čl. 83. st. 5. ZPP zbog kojeg tužbu treba odbaciti (i ukinuti provedene radnje u postupku)“, te nije riječ ni o pitanju u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitati sudsku praksu."
U Sinju, 02. veljače 2026. godine
S U D A C :
Željko Gusić
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. pun. tužitelja.
