Posl.br. Pp-1263/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Dubrovniku
Dr. Ante Starčevića 23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, u prekršajnom predmetu, po sutkinji tog suda Olgi Šuman Pavlović, uz sudjelovanje Marije Raguž, kao zapisničarke, u redovnom prekršajnom postupku protiv okrivljenika „TUI AIRWAYS Ltd" Luton, Velika Britanija, kao pravne osobe, zastupani po Odvjetničkom društvu Kovačević Prpić Simeunović d.o.o. Zagreb, radi prekršaja iz čl. 24. st. 1. Zakona o nadzoru državne granice, a po optužnom prijedlogu Postaje aerodromske policije Čilipi Klasa: 211-07/24-5/13399, Ur.broj: 511-03-16-24-1 od 22. svibnja 2024. godine, na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENIK: „TUI AIRWAYS Ltd" Luton, Wigmore House Wigmore Lane LU29TN, Velika Britanija, zračni prijevoznik, pravna osoba,
kriv je
I. što je
dana 21. rujna 2023.godine u 18,11 sati, zrakoplovni prijevoznik, tijelu nadležnom za prelazak državne granice u međunarodnoj zračnoj luci Ruđer Bošković-Dubrovnik, odnosno Postaji aerodromske policije Čilipi, nije dostavio podatke o putnicima API listu-broj i vrsta putne isprave, državljanstvo, ime i prezime, datum rođenja, oznaku leta, vrijeme polaska i dolaska, ukupan broj putnika i prvo mjesto iskrcaja za let TOM 3450, koji je navedenog dana iz Leedsa (Velika Britanija), sletio u Zračnu luku Ruđer Bošković-Dubrovnik u 18,11 sati, obzirom da je lista dostavljena dana 21. rujna 2023.godine u 14,25 sati, 14,55 sati i 16,20 sati u neispravnom formatu i nije se mogla upisati u NISUDG sustav,
čime je počinio prekršaj iz čl. 24. st. 1., kažnjiv po čl. 46. st. 2. Zakona o nadzoru državne granice,
pa mu se radi toga, na temelju citiranog propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona,
i z r i č e
- novčana kazna u iznosu od 660,00 (šestošezdeset) eura.
II. Okrivljena pravna osoba je novčanu kaznu dužna platiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljena pravna osoba u navedenom roku za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne (440,00 eura), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
U protivnom dužna je platiti cijeli iznos novčane kazne izrečene u izreci (660,00 eura).
III. Temeljem čl. 139. st. 3., a u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljena pravna osoba je dužna na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od 13,27 eura, u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.
Obrazloženje
1. Postaja aerodromske policije Čilipi, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika radi radi počinjenja prekršajnog djela opisanog u izreci ove presude.
2. Temeljem odredbe čl. 230. Prekršajnog zakona, sud je izdao prekršajni nalog protiv okrivljenika, na koji je isti uložio prigovor, te je prekršajni nalog stavljen van snage i proveden je prekršajni postupak u kojem su okrivljenici, po braniteljima, iskoristili zakonsku mogućnost te je obranu iznio u pisanom obliku.
3. U pisanoj obrani okrivljenik ističe da u odnosu na prekršaj iz Prekršajnog naloga poriče počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret. Prekršajni nalog nije sastavljen u skladu s odredbama članaka 234., 183. i 185. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018, 114/2022; dalje u tekstu: „PZ“), a u njemu osobito nisu navedeni uvjeti koji opravdavaju njegovo donošenje. Okrivljenik osobito ističe kako Prekršajni nalog ne sadrži obvezni sastojak propisan člankom 183. stavkom 1. točkom 1. i točkom 2. PZ-a, budući da nisu navedene činjenice i okolnosti koje čine obilježje predmetnog prekršaja, kao ni naziv prekršaja prema propisu kojim je određen. Navedena okolnost čini Prekršajni nalog nezakonitim, budući da okrivljenik iz samog Prekršajnog naloga ne može utvrditi u čemu se sastoji njegovo protupravno postupanje, tj. ne može utvrditi činjenični opis prekršaja te objektivne elemente prekršaja koji mu se stavljaju na teret. Naslovni sud uopće ne obrazlaže što bi to trebao biti ispravni format i što je to NISUDG sustav. Uz to, sud u izreci navodi kako je okrivljenik odgovoran za nedostavljanje ispravne API liste za let TOM 3450 koji je dana 21. rujna 2023.godine sletio u Zračnu luku Ruđer Bošković-Dubrovnik jer je API lista koja je dostavljena dana 21. rujna 2023.godine dostavljena u neispravnom formatu i nije se mogla upisati u NISUDG sustav. Za svaki let dostavlja se nova API lista koja se sastavlja prilikom ukrcaja putnika na avion, dakle neposredno prije leta, te je okrivljenik za let Đ 3450 od dana 21. rujna 2023.godine dostavio zasebnu API listu koja je sastavljena 21. rujna 2023.godine. Dakle, iz sadržaja prekršajnog naloga uopće nije jasno kada je počinjen prekršaj, odnosno na koju API listu se odnosi prekršaj. Nadalje, sud je izdavanjem Prekršajnog naloga počinio i daljnju bitnu procesnu povredu. Naime, prema članku 230., točki 3., podtočki a) PZ-a, sud može izdati prekršajni nalog ako je između ostalog prekršaj iz optužnog prijedloga utvrđen neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom ovlaštene osobe tužitelja koja je o tome sačinila službenu bilješku ili zapisnik. Naime, Naslovni sud u obrazloženju samo paušalno navodi da je optužni prijedlog utemeljen na neposrednom opažanju ovlaštene osobe. Nasuprot tome, u obrazloženju kao dokumentaciju navodi još i službenu bilješku od 21. rujna 2023.godine, Klasa: NK-212-06/23- 01/67, Urbroj: 511-03-16-23-282, e-mail korespondenciju između policijskog službenika PAP Čilipi i osobe ovlaštene za unos API lista od 21. I 22. rujna 2023.godine, službenu bilješku Klasa: NK-212-06/21-01/1, Urbroj: 511-03-16- 24-9 od 15. ožujka 2024.godine o uručenju obavijesti, dokaz o slanju preporučene pošiljke putem Hrvatske pošte od 5. Iistopada 2023.godine, prigovor Hrvatskoj pošti o kretanju preporučene pošiljke putem Hrvatske pošte od 5.listopada 2023.godne, prigovor Hrvatskoj pošti o kretanju preporučene pošiljke od 18. siječnja 2024.godine, evidenciju kretanja poštanske pošiljke od 18. siječnja 2024.godine, a koja je uručena dana 19. listopada 2023.godine te obavijest ser. broja [serijski broj] na hrvatskom i engleskom jeziku, a koje sud nikako ne obrazlaže niti je iste dostavio okrivljeniku, stoga on ni na koji način nije upoznat s njihovim sadržajem. Dopisi odnosno pismena, svakako uključujući Prekršajni nalog izdan od strane nadležnog suda kao državnog tijela odnosno odluku u smislu članka 145. stavka 1. PZ-a, osobama koje se nalaze u inozemstvu primarno dostavljaju sukladno međunarodnim ugovorima ili uobičajenoj praksi. S obzirom na to da je okrivljenik pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu odnosno Ujedinjenom Kraljevstvu, za dostavu Prekršajnog naloga okrivljeniku su primarno primjenjive odredbe međunarodnih ugovora, ako takvi postoje, sukladno odredbi članka 149. stavka 3. PZ-a. Uvidom u popis dvostranih međunarodnih ugovora i međunarodnih akata sklopljenih između Republike Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne lrske, objavljenog na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, vidljivo je da ne postoji nijedan međunarodni ugovor koji bi regulirao dostavu pismena u prekršajnom postupku. Nije primjenjiva ni Konvencija o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih dokumenata u građanskim ili trgovačkim stvarima sklopljena 15. studenog 1965. godine (Službeni list Europske unije, L 75, 22 ožujka 2016., stranice 3 — 9) jer se predmetno radi o prekršajnom postupku niti Konvencija utvrđena od strane Vijeća u skladu s člankom 34. Ugovora o Europskoj uniji o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima medu državama članicama Europske unije (SL C 197, 12.7.2000) jer, in tempore criminis, Ujedinjeno Kraljevstvo više nije bila država članica Europske unije. S obzirom na sve navedeno, ne postoji relevantan međunarodni ugovor koji bi propisivao mogućnost dostave pismena u prekršajnom postupku okrivljeniku u inozemstvu izravno poštom te je evidentno da je takav način dostave u konkretnom slučaju od strane suda odabran brzopleto i bez poznavanja pravne materije te time i protivan odredbama o dostavi PZ-a. Sve kad bi se u postupku utvrdila odgovornost okrivljenoga, što se poriče, u konkretnom slučaju nije bilo utjecaja na nemogućnost nadzora državne granice u smislu Zakona o nadzoru državne granice. S obzirom na to da je, a kako i sam sud navodi u točki 1.izreke Prekršajnog naloga, okrivljenik API listu dostavio i istu stavio na znanje nadležnom tijelu, iz navedenoga je jasno da ništa nije predstavljalo nepoznanicu za potrebe provođenja nadzora državne granice. U svakom slučaju, navodni nedostatak u vidu neispravnog oblika (formata), sve kad bi i postojao, je minorna, proceduralna omaška u odnosu na koju je izrečena kazna, u iznosu od čak 2.910,00 eura, apsolutno neproporcionalna. Ako sud ipak utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj, okrivljenik predlaže sudu primijeniti odredbe PZ-a o oslobođenju od kazne (članak 38. PZ-a) i ublažavanju kazne (članak 37. PZ-a). Naime, uobičajenom praksom u drugim državama članicama Schengena smatra se da se ne izriču stroge kazne u slučajevima kada se ulažu najbolji napori. U tom smislu, okrivljenik prilaže dopis Airlines for Europe od 18. kolovoza 2023. godine — udruge zračnih prijevoznika Europske unije s time u vezi i apelira da se sud kao hrvatsko nadležno tijelo prikloni ostalim državama članicama Schengena i eventualnu, konkretnu proceduralnu pogrešku, ako bi se u postupku utvrdilo njeno postojanje, s obzirom na njenu minornost i sve okolnosti slučaja ocijeni dostatnom za oslobođenje od kazne odnosno ublažavanje kazne.
4. Na temelju ovako provedenog prekršajnog postupka, utvrđeno je dokazanim da je okrivljenik izvršio djelo prekršaja činjenično opisano i pravno kvalificirano kao u izreci.
5. Naime, okrivljenik negira učin djela prekršaja, ističući da je za let TOM 3450 od dana 21. rujna 2023.godine dostavio zasebnu API listu koja je sastavljena 21. rujna 2023.godine. Dakle, iz sadržaja prekršajnog naloga uopće nije jasno kada je počinjen prekršaj, odnosno na koju API listu se odnosi prekršaj. Sud u obrazloženju samo paušalno navodi da je optužni prijedlog utemeljen na neposrednom opažanju ovlaštene osobe. Nasuprot tome, u obrazloženju kao dokumentaciju navodi još i službenu bilješku od 21. rujna 2023.godine, Klasa:
NK-212-06/23-01/67, Urbroj: 511-03-16-23-282, e-mail korespondenciju između policijskog službenika PAP Čilipi i osobe ovlaštene za unos API lista od 21. I 22. rujna 2023.godine, službenu bilješku Klasa: NK-212-06/21-01/1, Urbroj: 511-03-16-24-9 od 15. ožujka 2024.godine o uručenju obavijesti, dokaz o slanju preporučene pošiljke putem Hrvatske pošte od 5. Iistopada 2023.godine, prigovor Hrvatskoj pošti o kretanju preporučene pošiljke putem Hrvatske pošte od 5.listopada 2023.godne, prigovor Hrvatskoj pošti o kretanju preporučene pošiljke od 18. siječnja 2024.godine, evidenciju kretanja poštanske pošiljke od 18. siječnja 2024.godine, a koja je uručena dana 19. listopada 2023.godine te obavijest ser. broja [serijski broj] na hrvatskom i engleskom jeziku, a koje sud nikako ne obazlaže niti je iste dostavio okrivljeniku, stoga on ni na koji način nije upoznat s njihovim sadržajem. Prekršajni nalog izdan od strane nadležnog suda kao državnog tijela odnosno odluku u smislu članka 145. stavka 1. PZ-a, osobama koje se nalaze u inozemstvu primarno dostavljaju sukladno međunarodnim ugovorima ili uobičajenoj praksi. S obzirom na to da je okrivljenik pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu odnosno Ujedinjenom Kraljevstvu, za dostavu Prekršajnog naloga okrivljeniku su primarno primjenjive odredbe međunarodnih ugovora, ako takvi postoje, sukladno odredbi članka 149. stavka 3. PZ-a. Uvidom u popis dvostranih međunarodnih ugovora i međunarodnih akata sklopljenih između Republike Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne lrske, objavljenog na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, vidljivo je da ne postoji nijedan međunarodni ugovor koji bi regulirao dostavu pismena u prekršajnom postupku. U konkretnom slučaju nije bilo utjecaja na nemogućnost nadzora državne granice u smislu Zakona o nadzoru državne granice. S obzirom na to da je, a kako i sam sud navodi u točki 1.izreke Prekršajnog naloga, okrivljenik API listu dostavio i istu stavio na znanje nadležnom tijelu, iz navedenoga je jasno da ništa nije predstavljalo nepoznanicu za potrebe provođenja nadzora državne granice. Ako sud ipak utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj, okrivljenik predlaže sudu primijeniti odredbe PZ-a o oslobođenju od kazne (članak 38. PZ-a) i ublažavanju kazne (članak 37. PZ-a).
6. Takvim navodima svoje obrane, okrivljenik je sam sebe izložio prekršajnoj odgovornosti, budući priznaje da nije imao utjecaja na nadzor državne granice, međutim, kao poznati i cijenjeni avioprijevoznik, morao je i trebao znati da postoji mogućnost pogreške. Stoga nije prijeporno da je postupio suprotno odredbi čl. 24. st. 1. Zakona o nadzoru državne granice kojom odredbom je propisano da je prijevoznik u zračnom prometu s trećim zemljama, dužan, odmah po završetku prijave putnika za let, tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu na kojem će putnici ući u Republiku Hrvatsku dostaviti potpune i točne podatke o putnicima, radi čega je oglašen krivim i kažnjen.
7. Odredbom čl. 46. st. 1. toč. 2. Zakona o nadzoru državne granice propisano je da će se novčanom kaznom od 1320,00 do 6630,00 eura, kazniti za prekršaj pravna osoba koja u svojstvu zračnog prijevoznika dostavi netočne ili nepotpune podatke ili ne dostavi podatke o putnicima iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona (članak 24. stavak 1. ovoga Zakona).
8. Prilikom odmjeravanja kazne, po mišljenju suda stekli su se uvjeti za primjenu instituta ublažavanja kazne, temeljem čl. 37. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona. Cijeneći činjenicu da izvršenim prekršajem nisu prouzročene teže posljedice, priznanje, sud je okrivljenoj pravnoj osobi izrekao novčanu kaznu ispod propisanog posebnog minimuma novčane kazne za počinjeni prekršaj, do zakonskih mogućnosti propisanih navedenim člankom, smatrajući da će se ovako izrečenom novčanom kaznom ostvariti opća i posebna svrha prekršajno pravnih sankcija iz čl. 6. i čl.32. Prekršajnog zakona i utjecati na okrivljenu pravnu osobu da ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje (u skladu sa čl.3. Prekršajnog zakona, a u svezi sa čl.3. Zakona o izmjenama i dopunama istog Zakona).
9. Ako okrivljena pravna osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena, a sukladno odredbi čl.152. st.3. Prekršajnog zakona.
10. Okrivljena pravna osoba je dužna dužni platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a prilikom odlučivanja o istim vodilo se računa o trajanju i složenosti prekršajnog postupka.
11. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Dubrovniku, 2. veljače 2026. godine
Zapisničarka:
Sutkinja:
Marija Raguž,v.r.
Olga Šuman Pavlović,v.r.
Pravna pouka:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe, u roku od 8 (osam) dana, od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.
Dostaviti:
- okrivljeniku,
- branitelju,
- ovlaštenom tužitelju,
- spis.