Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj:Gž Zk-280/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sutkinji Mirjani Rubić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice Republike Hrvatske OIB:52634238587 zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalna služba u Makarskoj protiv protustranaka pod 1.) KĆ, pod 2.) HĆ. K, pod 3.) TĆ pok. H iz [adresa], pod 4.) KĆŽ p. H iz [adresa], pod 5.) IĆ pok. H iz [adresa], pod 6.) GĆ pok. K, pod 7.) ŽĆ pok. T, pod 8.) malolj. UĆ, iz [adresa], pod 9.) UĆ, pod 10.) JĆ, pod 11.) MĆ I, pod 12.) CĆ I i pod 13.) VĆ, radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj zemljišnoknjižni odjel Makarska poslovni broj Z-6043/2022 od 21. travnja 2023., dana 2. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Makarskoj zemljišnoknjižni odjel Makarska poslovni broj Z-6043/2022 od 21. travnja 2023.

Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe pod Z-2865/2023 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor predlagateljice i potvrđeno je rješenje Z-2743/2022 od 9. rujna 2022. a ujedno je naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora.

2.Protiv citirane odluke žali se predlagateljica ne pozivajući se na konkretne žalbene razloge ali iz sadržaja žalbe proizlazi da rješenje pobija iz svih zakonskih žalbenih razloga s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine, kao i rješenje Z-2743/2022 od 9. rujna 2022. te otvori predloženi pojedinačni ispravni postupak i u daljnjem tijeku kao osnovan prihvati njezin prijedlog.

2.1.Odgovor na žalbu nije podnesen.

3.Žalba nije osnovana.

4.Ispitivanjem pobijanog rješenja po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. , 70/19., 80/22,114/22, 155/23, 146/25 – u daljnjem tekstu: ZPP) i u vezi sa čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19.,128/22.,155/23 i 127/24 – u daljnjem tekstu: ZZK), ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba (zemljišnoknjižnog) postupka na koje drugostupanjski sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti, kao ni onu iz čl. 354. st.2. točka 11. ZPP-a na koju sadržajno žalba ukazuje, jer u odluci nema proturječnosti na koju se upire.

5.Iz spisa predmeta proizlazi da je predlagateljica 9. svibnja 2022. podnijela prijedlog radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama u k. o. [katastarska općina] u z. u. [broj ZK uloška] označenim kao čest. zem. [katastarska čestica]; z. u. [broj ZK uloška] označenim sa č. zem. [katastarska čestica]; z. u. [broj ZK uloška] označenim sa čest. zem. [katastarska čestica]; z. u. [broj ZK uloška] označenim sa čest. zem. [katastarska čestica]; z. u. [broj ZK uloška] označenim sa čest. zem. [katastarska čestica] te u z. u. [broj ZK uloška] na nekretninama označenim sa čest. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica], predlažući da se ispravi pogrešan upis i provede upis prava vlasništva u njezinu korist u cijelosti.

6.Predlagateljica u bitnome tvrdi kako je izvanknjižna vlasnica predmetnih nekretnina stečenih temeljem čl. 2. i 6. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“ br.92/10, dalje: ZTOGZ) odnosno temeljem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“ br.50/20, dalje:ZNGZ) a predstavljaju dio zemljišta, u naravi kampa “Dole“ u Živogošću koje prilikom pretvorbe društvenog poduzeća HP “Živogošće“ (ranije HTP “Makarska Rivijera“ OOUR „Nimfa“ Živogošće) nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala, a korištene su i sada se koriste kao kamp. Stoga drži da se radi o nekretninama koje su prenesene u društveno vlasništvo na temelju Zakona o građevinskom zemljištu („Narodne novine“ SRH 54/80, ZGZ) te Odluke Skupštine Općine Makarska o prijenosu društvenog vlasništva građevinskog zemljišta na području naselja Živogošće donesene na temelju čl. 13. st. 1. i čl. 16. ZGZ koja je objavljena u „Glasniku“, Službenom Glasilu Općine Makarska broj 1, godina XX, dana 25. siječnja 1982.

7.Odlučujući o prijedlogu prvostupanjski sud po višem sudskom savjetniku specijalisti ga je odbio kao neosnovanog rješenjem pod poslovnim brojem Z-2743/2022 od 9. rujna 2022. u bitnom smatrajući kako iz priloženih Uvjerenja o statusu čestice Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Ispostave Makarske Klasa 350- 01/22-10-000016, Rješenja skupštine Općine Makarska broj Up-Io-03-360/1-83 i Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju Klasa 943-01/96-01/518 i „Glasnika“ Službeno glasilo Općine Makarska br. 1. od 25. siječnja 1982. ne proizlazi da bi se ispunili uvjeti za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno da predlagateljica nije učinila vjerojatnim na istima postojanje njezinog prava koje nije u njezinu korist upisano u zemljišnu knjigu.

8.Protiv tog rješenja prigovor je podnijela predlagateljica ustrajući u tvrdnji da su bili ispunjeni uvjeti za udovoljenje prijedlogu.

9.Prigovor predlagateljice protiv spomenutog rješenja je odbijen kao neosnovan u bitnome iz razloga u istome navedenih uz dodatak kako iz Rješenja fonda za privatizaciju od 7. svibnja 1996. proizlazi da zemljište na lokaciji auto kamp “Dole“ Živogošće nije procijenjeno u vrijednost temeljnog kapitala društva, već objekti (recepcija NGP=285,75m2, sanitarni čvorovi, NGP=490,53m2) bez navođenja na kojim pojedinačnim nekretninama se nalaze niti to predlagateljica dokazuje pa stoga, kad bi predmetne nekretnine i predstavljale turističko zemljište u kampu, obzirom se na istima nalaze objekti koji su procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe, isti ne mogu predstavljati vlasništvo samo predlagateljice. Stoga drži kako predlagateljica prema priloženoj dokumentaciji ne može ishoditi brisanje prava vlasništva protustranaka, već to može učiniti samo kroz odgovarajući postupak u kojem će se utvrditi pravo suvlasništva na nekretninama auto kampa “Dole“, slijedom čega je citirano rješenje Z- 2743/2022 od 9. rujna 2022. potvrđeno rješenjem zemljišnoknjižnog suca poslovni broj Z-6043/2022 od 21. travnja 2023. uz odbijanje prigovora kao neosnovanog.

10.Žalbom protiv tog rješenja, uz ponavljanje navoda iz prijedloga i prigovora predlagateljica ističe kako sud zaključuje da nije dokazala na kojim nekretninama se nalaze objekti a istovremeno zna da su izgrađeni na predmetnim nekretninama za što ne postoji niti jedan dokaz u spisu, Drži kako je u ovoj fazi postupka sud trebao samo ocijeniti tek postojanje opravdanog razloga predviđenog čl. 108. stavak 2. Pravilnika, a ne odlučivati o osnovanosti prijedloga u kojemu ustraje smatrajući kako su za to ispunjene sve zakonske pretpostavke.

11.Tijekom ovog postupka, s obzirom na navode predlagateljice i po ocjeni ovoga suda nije sporno da predmetne nekretnine u postupku pretvorbe društvenog poduzeća HP “Živogošće“ (ranije HTP “Makarska Rivijera“ OOUR „Nimfa“ Živogošće) nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala tog poduzeća, a niti su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije.

12.U situaciji kada zemljište nije u postupku pretvorbe procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala ni privatizirano, a Skupština Općine Makarska je donijela Odluku o prijenosu društvenog vlasništva građevinskog zemljišta na području naselja Živogošće koja je objavljena u „Glasniku“, Službenom Glasilu Općine Makarska broj 1, godina XX, dana 25. siječnja 1982. s obzirom da je odredbom čl. 13. ZGZ bilo propisano: “U gradovima i naseljima gradskog karaktera zemljišta na kojima postoji pravo vlasništva prenose se u društveno vlasništvo odlukom skupštine općine“ a čl. 16. ZGZ-a da pravo vlasništva na zemljištu utvrđenom u Odluci iz čl. 13. tog Zakona prestaje danom stupanja na snagu te Odluke te da se Odluka iz st. 1. tog članka dostavlja nakon njezinog stupanja na snagu zemljišnoknjižnoj službi nadležnog općinskog suda koja po službenoj dužnosti vrši uknjižbu društvenog vlasništva na zemljištu utvrđenom tom Odlukom, predmetne nekretnine su mogle postati društveno vlasništvo temeljem zakona neovisno o tome što društveno vlasništvo nije uknjiženo u zemljišnim knjigama.

13.Prema spisu predmeta, Skupština Općine Makarska je povodom zahtjeva HTP „Makarska rivijera“ Makarska, OOUR Hoteli „Nimfa“ iz Živogošća za deposediranje i davanje na korištenje građevinskog zemljišta društvenog vlasništva položenog u k. o. [katastarska općina], u svrhu izgradnje istočnog dijela zone – zona kampa i bungalova u Živogošću, predio „Doli“ na temelju čl. 35., 37., 42., 44. i 46. ZGZ-a te čl. 18. Odluke o građevinskom zemljištu dana 4. listopada 1983. godine donijela rješenje broj UP-I0-07- 228/1-82 kojim je HTP-u „Makarska rivijera“ Makarska, OOUR Hoteli „Nimfa“ iz Živogošća dala uz naknadu, a u svrhu izgradnje istočnog dijela zone – zona kampa i bungalova u Živogošću – predio „Dole“ građevinsko zemljište društvenog vlasništva označeno sa 5481 površine 392m2 z. u. [broj ZK uloška] uknjiženog prava korištenja KĆ pok. K ; čest. zem. [katastarska čestica] površine 363m2 z. u. [broj ZK uloška], uknjiženog prava korištenja ĆĆ; čest. zem. [katastarska čestica] površine 184m2 z. u. [broj ZK uloška], uknjiženog prava korištenja TĆ pok. H i ZĆ; čest. zem. [katastarska čestica], površine 179m2 z. u. [broj ZK uloška], uknjiženog prava korištenja IĆ i KĆŽ; čest. zem. [katastarska čestica] površine 363m2 z. u. [broj ZK uloška], uknjiženog prava korištenja GĆ; čest. zem. [katastarska čestica] površine 1.795m2 z. u. [broj ZK uloška] uknjiženog prava korištenja FĆ, EĆ, AĆ p. G, MĆ, CĆ p. G i VĆ, koje su predmet ovog postupka.

13.1.Iz navedenog rješenja proizlazi da su predmetne nekretnine bilo cijele, bilo u određenim dijelovima predane na korištenje Hotelsko-turističkom poduzeću „Makarska rivijera“ [adresa], OOUR Hoteli „Nimfa“ iz Živogošća u svrhu izgradnje istočnog dijela kampa i bungalova u Živogošću predio „Dole“ i to uz naknadu, a točkom VII. navedenog rješenja određeno je da će se međusobna prava i obveze između novog korisnika i Općine Makarska regulirati ugovorom. U točki VIII. navedenih rješenja, uknjižba prava korištenja predmetnog zemljišta na novog korisnika izvršit će se na temelju ovog rješenja, nakon njegove pravomoćnosti i ugovora o međusobnim pravima i obvezama zaključenog između novog korisnika i Općine Makarska.

14.Prema odredbi čl. 44. ZGZ-a propisano je da na temelju rješenja o davanju na korištenje građevinskog zemljišta općina i korisnik kojemu je odnosno zemljište dano na korištenje sklapaju ugovor o međusobnim pravima i obvezama u skladu s uvjetima utvrđenim u tom rješenju i da se uknjižba prava korištenja građevinskog zemljišta na novog korisnika vrši na temelju ugovora iz st. 1. tog članka na koji je nadležno javno pravobranilaštvo dalo mišljenje o njegovoj pravnoj valjanosti te pravomoćnog rješenja iz čl. 35. navedenog Zakona (rješenje o oduzimanju građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjeg vlasnika ili korisnika kao i o davanju toga zemljišta na korištenje prema tom zakonu). O tome je li takav ugovor zaključen u spisu nema dokaza.

15.Međutim, po ocjeni ovog suda bez obzira što nije provedena uknjižba prava korištenja na novog korisnika ako nisu bili ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 2. ZGZ-a za uknjižbu, novi korisnik je pravo korištenja stekao na temelju pravomoćnih odluka Skupštine Općine Makarska te je na temelju tih rješenja prestalo pravo korištenja protustranaka. Iz dostavnih naredbi na navedenim rješenjima proizlazi da su ta rješenja dostavljena protustrankama, pa kako rješenja sadrže potvrde pravomoćnosti, proizlazi zaključak da je na temelju navedenih pravomoćnih odluka protustrankama prestalo pravo korištenja.

16.Iz naprijed navedenog proizlazi da uknjižbu prava vlasništva predlagateljica temelji na odredbama ZTOGZ-a u bitnome navodeći da su predmetne nekretnine na dan stupanja na snagu tog Zakona određene kao kamp – turistička zona (T3 – kamp) te da prema čl. 6. tog Zakona ima pravo vlasništva na turističkom zemljištu – kampu.

17.Odredbom čl. 1. ZTOGZ-a utvrđen je pojam turističkog i ostalog građevinskog zemljišta koje nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije te se tim Zakonom uređuju imovinsko-pravni odnosi na tom zemljištu i način njegova korištenja.

17.1.Prema čl. 2. st. 1. navedenog Zakona turističko zemljište u smislu tog Zakona je građevinsko zemljište koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe, odnosno koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije, a za koje je na dan stupanja na snagu tog Zakona dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko-turistička namjena i zemljište na kojemu su izgrađene građevine turističko-ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistička naselja), na kojem su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća.

17.2.Prema odredbi čl. 6. ZTOGZ-a turističko zemljište u kampovima čija vrijednost u cijelosti nije procijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije, vlasništvo je Republike Hrvatske, a turističko zemljište, odnosno građevine u kampovima čija vrijednost je u dijelu procijenjena u društveni kapital u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije, suvlasništvo je Republike Hrvatske i trgovačkog društva u idealnim dijelovima razmjerno veličini procijenjenog i neprocijenjenog zemljišta i građevine.

18.Predlagateljica u prijedlogu navodi da su predmetne nekretnine na dan stupanja na snagu ZTOGZ-a predstavljale kamp – turističku zonu (T3 – kamp), a kao dokaz tome prilaže Uvjerenje Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, Ispostava Makarska Klasa:350-01/22-10/000016 od 15. travnja 2022.

19.Kako je za primjenu ZTOGZ-a važno da predmetne nekretnine čine turističko zemljište kojemu je na dan stupanja na snagu tog Zakona dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko-turistička namjena, te da je turističko zemljište u kampovima sukladno odredbi čl. 2. st. 1. navedenog Zakona, ono zemljište koje dokumentima prostornog uređenja utvrđeno kao kamp namijenjeno za obavljanje turističko-ugostiteljske djelatnosti, predlagateljica je bila dužna dokazati da su predmetne nekretnine na dan stupanja na snagu ZTOGZ-a predstavljale turističko zemljište u kampu. Kako predlagateljica pravo vlasništva temelji na čl. 6. st. 1. ZTOGZ-a koji se odnosi na turističko zemljište u kampovima, to je bila dužna dokazati da upravo one čestice na koje se odnosi prijedlog čine turističko zemljište u kampu.

20.Iz rješenja, ranije spomenutog, Skupštine Općine Makarska proizlazi da su nekretnine ili dijelovi predmetnih nekretnina u određenim površinama predane na korištenje turističkom poduzeću u svrhu izgradnje „zone kampa i bungalova u Živogošću“, pa se stoga iz tih rješenja ne može zaključiti da predmetne nekretnine predstavljaju upravo turističko zemljište u kampu (jer su iste dodijeljene i za izgradnju bungalova).

21.Nadalje, kako je pravilno utvrdio i prvostupanjski sud, iz rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 7. svibnja 1996. godine proizlazi da zemljište na lokaciji Autokamp „Dole“ Živogošće nije procijenjeno u vrijednost temeljnog kapitala društva, a da su procijenjeni objekti recepcija NGP = 285,75 m2 i sanitarni čvorovi NGP = 490,53 m2.

22.U tom rješenju nije određeno na kojim nekretninama se objekti nalaze, a niti to predlagateljica dokazuje u ovom postupku, pri čemu je žaliteljici ukazati da ovo nije kontradiktorni već strogo formalni zemljišnoknjižni postupak u kojem postoje pravila o formi i sadržaju zemljišnoknjižnih podnesaka i njihovih priloga kao i pravila o suglasnosti podataka zemljišne knjige i isprava na temelju kojih se zahtijeva provedba određenog upisa a sud odlučuje bez i utvrđivanja spornih činjenica, ako u ZZK nije drugačije propisano.

23. Stoga je prvostupanjski sud pravilno zaključio da u konkretnoj situaciji predmetne nekretnine ne mogu predstavljati samovlasništvo predlagateljice za cijelo, otklanjajući pružanje zatražene zaštite predlagateljici.

24.Budući se nisu ostvarili žalbeni razlozi pri čemu je žaliteljici ukazati kako ovaj sud nije vezan pravnim stavom drugog županijskog suda na koji se tužiteljica poziva (Gž Zk-455/2019 od 24. veljače 2020.), a ni oni na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, žalbu je kao neosnovanu valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje (čl. 149. st. 3. ZZK) te naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

U Splitu, 2. veljače 2026.

SUTKINJA

Mirjana Rubić